Kako su komunjare rušile riječki Stari grad
Za sve su krive komunjare. Da nije bilo njih, riječi Stari grad bi i dan-danas bio tu. Ti revolucionarni, fanatični mrzitelji svega što podsjeća na staro, čim su se poslije Drugog svjetskog rata dograbili vlasti, poslali su bagere u samo riječko srce, iz kojeg je izrasla današnja Rijeka. I nama ostavili – situaciju ground zero. Bin Laden je za te baćuške mačji kašalj.
Čitajte dalje
Porto petrolio miruje
Petrolejska luka na Mlaki miruje. Umjesto užurbanosti radnika riječkog pogona za preradu crnog zlata kojima je na toj lokaciji bilo radno mjesto, vozača autocisterni koji su u luku dolazili ukrcati vreli bitumen, brodskih posada koje su doplovljivale da bi opskrbile naftaški pogon sirovinom ili preuzele tu proizvedene derivate – tišina, spokoj, samoća.
Čitajte dalje
Stone i Stonesi
Jeste li čuli za britanski gradić imenom Dartford, nedaleko od Londona? Ako niste, neznanje ste imali priliku otkloniti ovih dana, zahvaljujući poticaju što je stigao u obliku 50. obljetnice Rolling Stonesa. Jer, kažu marni biografi, budući članovi rockerskoga dynamic dua, Jagger & Richards, upoznali su se kao klinci upravo u osnovnoj školi u Dartfordu, čime je taj gradić postao mjestom glazbene inicijacije jednog od ključnih svjetskih bendova. Veza s Kvarnerom? Taj isti Dartford pokazao se poticajom za rockersku inicijaciju i jednoga riječkog gitarista.
Čitajte dalje
Kada su protjerani automobili s Korza?
Korzo kao prostor slobode? Da, u toj riječkoj ulici možete činiti što Vam god valjda padne na pamet. Možete opušteno šetati, snažiti mišiće vožnjom bicikla, nositi transparente u znak protesta. Možete igrati košarku ili nogomet (u to me svako malo uvjere mlade ekipe u improviziranim igralištima pred gradskim Poglavarstvom), upriličiti svirku (dosjetiš se kakva datuma pogodna za povod, pa naprijed sa zahtjevom nadležnima), također organizirati okupljanje ljubitelja domaćih životinja, odvažiti se na umjetnički performans ili pozvati na kolektivno trčanje u ime zdravog života.
Čitajte dalje
Chigwell, prvi tanker u riječkoj luci
Prije točno 120 godina, Petrolejska luka na Mlaki bila je mjesto iznimna pomorskog i gospodarskog događaja: u nju je prvi put uplovio riječki tanker Etelka, jedan od prvih brodova te vrste u svjetskim okvirima. Više o tom brodu može se saznati posjetom njemu posvećenoj izložbi, otvorenoj u Državnom arhivu u Rijeci od 17. do 31. listopada. No, Etelka nije donijela prvi susret Kvarnera s tehnološkom novošću nazvanom tanker. U očima Riječana, Etelku je pretekao jedan drugi brod te vrste, imenom Chigwell.
Čitajte dalje
Rijeka prva u Jugoslaviji dala osnovcima besplatne udžbenike
Počela je nova školska godina. Netko će reći, to baš i nije neka vijest. I nije, ali je s njom u paketu došlo nešto što jest vijest – priručnik za zavičajnu nastavu u riječkim osnovnim školama, naslovljen Moja Rijeka. Neću o njemu. Ima me u njegovu impresumu, pa je red da o izdanju zbori netko drugi. Ono što me zanima je informacija da ga riječki osnovci dobivaju – besplatno.
Čitajte dalje
Slavna njemačka rock-grupa Can snimala s opatijskom pjevačicom
Vjerovali ili ne, riječka rock scena ima izravnu sponu s globalno cijenjenim žanrom poznatim pod nazivom krautrock. I to sa začetnikom tog ogranka popularne glazbe, njemačkom eksperimentalnom grupom Can, u neku ruku proizašle iz retorte Karlheinza Stockhausena. Ime koje ih povezuje? Opatijska pjevačica Margareta (Eti) Juvan.
Čitajte dalje
Riječka tvornica kakaa i čokolade
Volite li čokoladu? Ili barem kakao? Ako ti je odgovor negativan, poštovani čitatelju, predlažem da se na ovomu mjestu bez mnogo upitnika rastanemo. Niti ja tebe razumijem, niti mene ti. Život je nešto mnogo bolje od situacija kojima caruje nerazumijevanje, nešto ugodnije, opuštenije, ponekad i slađe. Život je čokolada? Da, kad god se za to ukaže prilika.
Čitajte dalje
Riječanka prvakinja Indije u plivanju
Znači li Vam nešto ime Antica Miloš? Ako na njezin spomen izgubljeno gledate u daljinu ili se zbunjeno češkate po glavi, što se može čitati kao signale kako Vam je odgovor negativan – ništa zato. U kontekstu priče koja nas zanima, uistinu nije mnogo onih koji za nju danas znaju. Šteta što je tako, jer Antica Miloš nije bilo tko. Ona je jedno od značajnih imena što ih je dao hrvatski sport. Štoviše, upisana je zlatnim slovima u sportsku povijest države tako velike kao što je Indija.
Čitajte dalje
Boris Ilić, osvajač prve svjetske sportske krune za Hrvatsku (II)
Znate li razliku između stavova i činjenica? Zdravorazumska logika kaže kako činjenice ne možete mijenjati, one su takve kakve jesu, dopadale se nekomu ili ne. Nasuprot tomu, stavovi bi trebali biti nešto što možete mijenjati, ovisno o aktualnom osobnom iskustvu, promjenama svjetonazora i sličnom.
Čitajte dalje
Riječka disko-groznica 60-ih
Otvarajući u prošloj kolumni prostor govoru o prvim kvarnerskim disko-klubovima 60-ih, u čitateljskim je reakcijama ostalo manje-više nezamijećeno kako u priči nigdje ni spomena o Rijeci. Zanimljivo. Šuti li se o Rijeci zato što ona o toj temi nema što reći? Zar se Rijeka tih godina nije prepuštala disko-ugođaju? Jesu li mladi Riječani bili osuđeni da u potrazi za diskom obvezno jure izvan svoga grada? Naravno da nisu.
Čitajte dalje
Opatijski Disco klub 57, prvi u Hrvatskoj
Sjećate li se prvog vala procvata disko-klubova na riječkom području 60-ih? Onog koji je upokojio izraz „ples sa ploča“, etabliran u Rijeci drugoj polovici 50-ih, te ustoličio ideologiju svjetlucave disko-kugle?
Čitajte dalje
Kako je Marshall stigao na Balkan
Na vijest o smrti Jimma Marshalla, koja je zabrujala žicama 2. travnja, na vijest o smrti čovjeka čije je ime već poodavno sinonim za glazbena pojačala, zapitah se: ok, sada znamo kada je Marshal otišao, ali – znamo li kada je došao? Ne mislim na globalnu scenu, gdje je izrastao u termin iz opće pop-kulture, nego na ovdašnje prostore, među nas. Kada je Marshall na nekoj od ovdašnjih pozornica debitirao?
Čitajte dalje
Zašto Riječani vole tetu Radu?
Kako se u današnje doba postaje ugledan, pa i u akademskoj zajednici popularan, štoviše u široj javnosti omiljen znanstvenik? Ako netko i krene tim putom, proces se u većini slučajeva zaustavi na prvoj postaji. Do druge ih stigne malo, a doći do posljednje, treće postaje, gotovo svima ostaje sanak pusti.
Čitajte dalje
Milton S. Nikols doveo kriminalce u riječku luku
Znači li Vam što naslov Kristalna pepeljara? Jeste li imali u rukama roman kojemu se našao na koricama, zavirivali u njegove stranice, možda ga i pročitali? Nekako, sumnjam u to. Ako ste ga doista pročitali, bit će da imate već koju godinu, jer je bio hit davne 1962. Oni koji su ga tada čitali, baš nešto i nemaju običaj posjećivati internetske stranice, zato se ne bave ovim člankom, pa na uvodno pitanje ne mogu ni dati potvrdan odgovor. Oni pak koji članak čitaju, bit će da su poprilično mlađe dobi, njima je 1962. u sferi prije njihove ere. Teško da su tada mogli išta čitati. Jedni su roman zaboravili, drugi za nj nisu ni čuli. Obostrana šteta.
Čitajte dalje
Kratko i jasno: ONI dolaze!
Za razliku od mnogih za koje se takvo što tvrdilo posljednjih 20-ak godina u nas, i za koje bismo jučer stavili ruku u vatru, njima se imamo razloga radovati. Konačno. ONI su novo ime na riječkom rockerskom nebu. I privlače pozornost već prvim korakom, singlom Kao uvijek, koji nalazi put do slušatelja neočekivanim, sjajnim spojem tamnog, baršunastog vokala i melodiozna gitarističkog zida, nudeći glazbeni umješak na kojemu piše: rasni alter-pop. Tako riječki, a tako svjetski.
Čitajte dalje
Slučaj Barač: tog se tipa mora protjerati iz Rijeke!
– Otvaraj! Otvaraj ili razbijamo!
Nakon nekoliko udaraca pesnicom u vrata (ili je to bio držak puške? vrh vojničke čizme?), glas je bio prijeteći. Nije ostavljao izbora. Gospodin u časnim godinama, polako je s druge strane, bezvoljno, okrenuo ključ. Lica pred njim bila su ljutita. – Koliko ti treba da otvoriš?! Dokad ćemo mi s tobom gubiti vrijeme?!
Čitajte dalje
Otišao je Ive Škina
Otišao je Ive Škina. Još jedan od onih s kojima sam stigao razgovarati, a oni nakon jednog, ili ne mnogo većeg broja razgovora, zauvijek nestali. Kao da nam je zadaća bila da se sretnemo tad i više nikad. Taman da mi stignu ispričati barem fragment svoje životne priče i – zbogom. Ružan osjećaj. Priziva u misli prizor iz Krležine novele Bitka kod Bistrice Lesne, u kojemu na stol vojnog bilježnika padaju obavijesti o smrti boraca iz ratne jedinice, padaju na stol brojne i uporne poput kišnih kapi, i tu se baš ništa ne može učiniti.
Rekoh, ružan osjećaj. Zašto pominjem čovjeka kojeg su nazivali Ive Škina? Otkud on u mom životu?
Čitajte dalje