Autor: Velid Đekić

Je li šećerna trska rasla u Rijeci, u prvom pogonu riječke Rafinerije šećera na Mlaki, upitao sam se u prethodnoj kolumni. I ukazao na pretpostavku da jest. Da ne ostane sve na njoj, pretpostavci, valjalo je potražiti čvršće elemente priče…

Čitajte dalje

Uvijek je zgodno dobiti priliku za postavljanje „bedastih“ pitanja. A pitanje iz naslova baš je takvo jer uključuje podosta nevjerojatnu pomisao. Povod za nj? Rad svojedobne riječke Rafinerije šećera, s čak tri njezina pogona za proizvodnju konzumnog šećera na gradskom teritoriju.

Čitajte dalje

Nakon prvog pokušaja vađenja s dna riječke luke, pripreme za uspješniji nastavak operacije potrajale su do 12. ožujka 1948. godine. Pojedinim danima radilo se i po 18 sati. Ronioci, radnici i mornari radili su pred taj datum bez prekida tri dana i tri noći.

Čitajte dalje

Nakon što su inženjeri Adam Armanda i Ivan Fabrio 1947. osmisliLI plan vađenja broda Galeb (Kiebitza, Ramba III) s dna riječke luke, realizacija je postala zadatak rukovoditelja radova Luke Zaputovića.

Čitajte dalje

Kada vam kažu da se svakomu može naći zamjena, ne govore istinu. Ispražnjen prostor se može popuniti nečim drugim, ali zamijeniti osobu ne. Unikati smo. Neki pogotovo.

Čitajte dalje

Ukazanje obnovljenog broda Galeb u riječkoj luci, koje nas uskoro očekuje, njegov je drugi povratak iz mrtvih na toj istoj lokaciji.

Čitajte dalje

Loše se osjećam, zatvara se Krašev Choco bar na Korzu 24 a. Nije moje braniti privatne investicije, tim više što nekako u posljednje vrijeme u tu prodavaonicu prečesto i ne zalazim.

Čitajte dalje

Jeste li znali da su Riječani gradili velike industrijske objekte na samoj granici s Galicijom? Tom području danas razdijeljenom između Ukrajine i Poljske, a koje se intenzivno spominje zbog rata u Ukrajini? Ako niste, tu smo za vaše dobro.

Čitajte dalje

Prošlo je nešto više od jedne godine kako najmlađi Riječani uživaju u blagodatima Dječje kuće. Među ostalim sadržajima, to uključuje njenu dvoranu koja se koristi za prikazivanje filmova namijenjenih nježnim godinama.

Čitajte dalje

Vodeće mjesto u gradskoj upravi donijelo je Pietru Klausbergeru pravo korištenja službenog automobila.

Čitajte dalje

Rijeka je po okončanju Drugog svjetskog rata nanizala 14 gradonačelnika. Prvi u tom nizu bio je ujedno jedini poratni gradonačelnik talijanske nacionalnosti.

Čitajte dalje

Rasplamsavanjem rata u Ukrajini, do nas sve češće stiže izraz Galicija. Mnogima neobičan, dapače nepoznat. Pogotovo ako su u školi prespavali nastavu povijesti, odjeljak Prvi svjetski rat, kada su u Galiciji ostavili glavu mnogi hrvatski vojnici. 

Čitajte dalje

Prvi maj nam je pred vratima. Međunarodni radnički praznik danas se spominje na službenim mjestima u nas isključivo iz deklarativnih razloga. Što manje, to valjda bolje.

Čitajte dalje

O tomu ne razmišljamo. Čini nam se dovoljno ubaciti kućno smeće u kantu na ulici i stvar je riješena. Dalje će već činiti svoje KD Čistoća.

Čitajte dalje

Ako je Rijeka imala tijekom povijesti samo jednu vjetrenjaču, to ne mora značiti kako je ta vjetrenjača u svoje doba bila usamljena. Barem imamo li na umu nešto šire, kvarnersko područje.

Čitajte dalje

“Današnjih stotinjak tisuća Riječana, unatoč činjenici kako za riječku vjetrenjaču ne znaju, za nju zapravo itekako znaju – ali da to ne znaju. Znanje u neznanju? Da, gdjegdje i gdjekad i to je moguće.”, piše Velid Đekić u nastavku priče o riječkoj vjetrenjači.

Čitajte dalje

Jesmo li u Rijeci imali vjetrenjaču? Da zločesti jezici ne bi došli na svoje, smjesta priznajem: na to pitanje nemam cjelovit odgovor. I eto mi prve pogreške, jer priznanja slabosti baš su takvima hrana.

Čitajte dalje

Ne miriše na dobro. „Trener svih trenera“, kako ga prati marketinška naljepnica, ozbiljno je narušenog zdravlja. Svjestan je situacije, bome i životne dobi, otud i sklon svođenju životnih računa. Povod je to za riječki pogled unatrag u njegovu biografiju. U poglavlje koje ga neočekivano vodi u – riječku Rafineriju.   

Čitajte dalje