Autor: Velid Đekić

Vodeće mjesto u gradskoj upravi donijelo je Pietru Klausbergeru pravo korištenja službenog automobila.

Čitajte dalje

Rijeka je po okončanju Drugog svjetskog rata nanizala 14 gradonačelnika. Prvi u tom nizu bio je ujedno jedini poratni gradonačelnik talijanske nacionalnosti.

Čitajte dalje

Rasplamsavanjem rata u Ukrajini, do nas sve češće stiže izraz Galicija. Mnogima neobičan, dapače nepoznat. Pogotovo ako su u školi prespavali nastavu povijesti, odjeljak Prvi svjetski rat, kada su u Galiciji ostavili glavu mnogi hrvatski vojnici. 

Čitajte dalje

Prvi maj nam je pred vratima. Međunarodni radnički praznik danas se spominje na službenim mjestima u nas isključivo iz deklarativnih razloga. Što manje, to valjda bolje.

Čitajte dalje

O tomu ne razmišljamo. Čini nam se dovoljno ubaciti kućno smeće u kantu na ulici i stvar je riješena. Dalje će već činiti svoje KD Čistoća.

Čitajte dalje

Ako je Rijeka imala tijekom povijesti samo jednu vjetrenjaču, to ne mora značiti kako je ta vjetrenjača u svoje doba bila usamljena. Barem imamo li na umu nešto šire, kvarnersko područje.

Čitajte dalje

“Današnjih stotinjak tisuća Riječana, unatoč činjenici kako za riječku vjetrenjaču ne znaju, za nju zapravo itekako znaju – ali da to ne znaju. Znanje u neznanju? Da, gdjegdje i gdjekad i to je moguće.”, piše Velid Đekić u nastavku priče o riječkoj vjetrenjači.

Čitajte dalje

Jesmo li u Rijeci imali vjetrenjaču? Da zločesti jezici ne bi došli na svoje, smjesta priznajem: na to pitanje nemam cjelovit odgovor. I eto mi prve pogreške, jer priznanja slabosti baš su takvima hrana.

Čitajte dalje

Ne miriše na dobro. „Trener svih trenera“, kako ga prati marketinška naljepnica, ozbiljno je narušenog zdravlja. Svjestan je situacije, bome i životne dobi, otud i sklon svođenju životnih računa. Povod je to za riječki pogled unatrag u njegovu biografiju. U poglavlje koje ga neočekivano vodi u – riječku Rafineriju.   

Čitajte dalje

Velid Đekić u novom “Paviljonom Ri” podsjeća na 60 godina od službeno prvog nastupa riječkog benda Uragani, koji se dogodio posljednjeg dana 1961. u dvorani Amaterskog kazališta Viktor Car Emin.  

Čitajte dalje

Volim ribu, kad je na tanjuru, što ne mora značiti kako i ona voli mene. U tako postavljenoj relaciji, tanjurskoj, nije ni čudo što joj nisam srcu drag.

Čitajte dalje

Sovjak je crn na svaki način, što će reći doslovno i metaforički. Riječ je o prirodnoj vrtači, jami, kakvih na kraškom području zna biti počesto, a ova je posebna u odnosu na sve ostale vrtače u bližem i daljnjem okruženju, mada ne po dobrom.

Čitajte dalje

Da, otišao je Mr. B. Ako slučajno ne znate, a nitko od nas ne zna sve, pa vam neću zamjeriti, to je umjetnički pseudonim iza kojeg je stajao Branko Berković.

Čitajte dalje

Kada je na Radiju Rijeka puštena u eter prva radiodram te što znamo o tom djeliću ovdašnje medijske povijesti, pitanja su na koja Velid Đekić odgovara u novoj kolumni “Paviljon Ri”

Čitajte dalje

Priča o kazališnoj tubi koja je danas u Muzeju grada Rijeke “vodi u godinu 1970., na sam njezin početak, kada je Rijekom prostrujala vijest o zatvaranju zgrade Narodnog kazališta Ivan Zajc”, piše Velid u Paviljonu Ri

Čitajte dalje

Aktivnosti su u završnici istrage o brodolomu bile manje usmjerene uzimanju izjava sudionika događaja na Susku, a više prema spašavanju brodskih stvari i opreme.

Čitajte dalje

Drugi dan istrage o brodolomu nizozemskog broda s teretom sirovog šećera za Rafineriju u Rijeci 1767. započeo je pozivom osorskog kancelara Antonija Negrija don Ivanu Gladuliću, koji je obavljao dužnost susačkog kapelana.

Čitajte dalje

Koliko god priča o riječkom šećeru imala slatkih strana, ne bi trebalo zaboraviti ni one druge, gorke.

Čitajte dalje