Pietro Klausberger, prvi poratni riječki gradonačelnik (2)
Vodeće mjesto u gradskoj upravi donijelo je Pietru Klausbergeru pravo korištenja službenog automobila.
Čitajte dalje
Pietro Klausberger, prvi poratni riječki gradonačelnik
Rijeka je po okončanju Drugog svjetskog rata nanizala 14 gradonačelnika. Prvi u tom nizu bio je ujedno jedini poratni gradonačelnik talijanske nacionalnosti.
Čitajte dalje
Naftni udar na Rijeku iz Galicije
Rasplamsavanjem rata u Ukrajini, do nas sve češće stiže izraz Galicija. Mnogima neobičan, dapače nepoznat. Pogotovo ako su u školi prespavali nastavu povijesti, odjeljak Prvi svjetski rat, kada su u Galiciji ostavili glavu mnogi hrvatski vojnici.
Čitajte dalje
Uzorne radnice Tvornice duhana
Prvi maj nam je pred vratima. Međunarodni radnički praznik danas se spominje na službenim mjestima u nas isključivo iz deklarativnih razloga. Što manje, to valjda bolje.
Čitajte dalje
Prije 75 godina osnovano Gradsko poduzeće Javna čistoća
O tomu ne razmišljamo. Čini nam se dovoljno ubaciti kućno smeće u kantu na ulici i stvar je riješena. Dalje će već činiti svoje KD Čistoća.
Čitajte dalje
Riječka vjetrenjača imala je na Kvarneru društvo
Ako je Rijeka imala tijekom povijesti samo jednu vjetrenjaču, to ne mora značiti kako je ta vjetrenjača u svoje doba bila usamljena. Barem imamo li na umu nešto šire, kvarnersko područje.
Čitajte dalje
Kako je Turnić dobio ime
“Današnjih stotinjak tisuća Riječana, unatoč činjenici kako za riječku vjetrenjaču ne znaju, za nju zapravo itekako znaju – ali da to ne znaju. Znanje u neznanju? Da, gdjegdje i gdjekad i to je moguće.”, piše Velid Đekić u nastavku priče o riječkoj vjetrenjači.
Čitajte dalje
Riječka vjetrenjača
Jesmo li u Rijeci imali vjetrenjaču? Da zločesti jezici ne bi došli na svoje, smjesta priznajem: na to pitanje nemam cjelovit odgovor. I eto mi prve pogreške, jer priznanja slabosti baš su takvima hrana.
Čitajte dalje
Kako je Ćiro igrao nogomet u riječkoj Rafineriji
Ne miriše na dobro. „Trener svih trenera“, kako ga prati marketinška naljepnica, ozbiljno je narušenog zdravlja. Svjestan je situacije, bome i životne dobi, otud i sklon svođenju životnih računa. Povod je to za riječki pogled unatrag u njegovu biografiju. U poglavlje koje ga neočekivano vodi u – riječku Rafineriju.
Čitajte dalje
Uragani, 60 godina od prvog nastupa
Velid Đekić u novom “Paviljonom Ri” podsjeća na 60 godina od službeno prvog nastupa riječkog benda Uragani, koji se dogodio posljednjeg dana 1961. u dvorani Amaterskog kazališta Viktor Car Emin.
Čitajte dalje
Zaboravljena Ribarstvena stanica u Rijeci i brod Bentos
Volim ribu, kad je na tanjuru, što ne mora značiti kako i ona voli mene. U tako postavljenoj relaciji, tanjurskoj, nije ni čudo što joj nisam srcu drag.
Čitajte dalje
Sovjakov ‘black tattoo’
Sovjak je crn na svaki način, što će reći doslovno i metaforički. Riječ je o prirodnoj vrtači, jami, kakvih na kraškom području zna biti počesto, a ova je posebna u odnosu na sve ostale vrtače u bližem i daljnjem okruženju, mada ne po dobrom.
Čitajte dalje
Otišao je Mr. B.
Da, otišao je Mr. B. Ako slučajno ne znate, a nitko od nas ne zna sve, pa vam neću zamjeriti, to je umjetnički pseudonim iza kojeg je stajao Branko Berković.
Čitajte dalje
Prva riječka radiodrama
Kada je na Radiju Rijeka puštena u eter prva radiodram te što znamo o tom djeliću ovdašnje medijske povijesti, pitanja su na koja Velid Đekić odgovara u novoj kolumni “Paviljon Ri”
Čitajte dalje
Vremenski putnik iz kazališnog podzemlja
Priča o kazališnoj tubi koja je danas u Muzeju grada Rijeke “vodi u godinu 1970., na sam njezin početak, kada je Rijekom prostrujala vijest o zatvaranju zgrade Narodnog kazališta Ivan Zajc”, piše Velid u Paviljonu Ri
Čitajte dalje
Završetak istrage o potonulom jedrenjaku s riječkim šećerom 1767.
Aktivnosti su u završnici istrage o brodolomu bile manje usmjerene uzimanju izjava sudionika događaja na Susku, a više prema spašavanju brodskih stvari i opreme.
Čitajte dalje
Što se još saznalo istragom o brodolomu jedrenjaka s riječkim šećerom 1767.
Drugi dan istrage o brodolomu nizozemskog broda s teretom sirovog šećera za Rafineriju u Rijeci 1767. započeo je pozivom osorskog kancelara Antonija Negrija don Ivanu Gladuliću, koji je obavljao dužnost susačkog kapelana.
Čitajte dalje
Brodolom jedrenjaka s riječkim šećerom kod Suska 1767.
Koliko god priča o riječkom šećeru imala slatkih strana, ne bi trebalo zaboraviti ni one druge, gorke.
Čitajte dalje