Nafta, duša Kvarnera
Nije to bio neki strašno velik upitnik. Mogao sam s njime bez teškoća usnuti, ujutro i pogledati u oči danu koji bi svanuo. Ne uzrujavajući se što ga stalno držim blizu sebe, ali ipak nekako po strani i čekajući da za nj odvojim vrijeme, posvetim mu se na način koji je smatrao adekvatnim, ostajao je strpljiv. Pojavio se ponad moje glave u osmom razredu osnovne škole, kada sam, kao svako zdravo muško čeljade koje je pohađalo školu Matteotti, nastojao za vrijeme velikog odmora na raspoloživih desetak minuta preskočiti ogradu što je dijelila školsko dvorište od susjednoga košarkaškog igrališta. Desetak minuta nije mnogo, ali ukradeno vrijeme najslađe je vrijeme.
Čitajte dalje
Njegovo ime je Arif. Arif Heralić
Mnogi kažu kako o Radi Šerbedžiji uvijek ima smisla pisati. Zadnji sam koji bi proturječio. Otkako je postao stanovnikom Rijeke, eto razloga više da se pojavi i u ovoj kolumni. Povod? Lice iz njegove pjesme Internacionala, objavljene na diskografskom projektu Šerbedžije i sastava Zapadni kolodvor, albumu Vrijeme je, draga, vrijeme je. Ugledah ga u izlogu, pa zavirih…
Čitajte dalje
Riječka filharmonija, 1. put
Je li na djelu sretna trinaesta? Odgovor je točan, ako mislimo na instituciju zvanu Riječka filharmonija, koja nas je i ovih Riječkih ljetnih noći razveselila nastupajući u Harteri. Filharmonija je, čitamo na raznim stranama, osnovana 2001. godine, pa smo ovih dana dogurali do njene trinaeste. Ili odgovor nije točan, ako mislimo na podatak da su se Riječani i Riječka filharmonija koncertno družili i daleko prije spomenute 2001. Malo je znano, gradski su filharmonijoljupci ispisivali prve stranice te vrste prije 60 godina.
Čitajte dalje
Vozač koji nije odvezao Franju Ferdinanda u smrt
Kako je krenulo, sa svih nam strana pušu za vrat mediji koji ne žele propustiti podsjetiti: stota je obljetnica početka Prvoga svjetskog rata. I ne samo to: približavanjem formalnoj vremenskoj točki njegova početka, medijski zapusi buče sve žešće. Okidač ratnih zbivanja, Sarajevski atentat, aktiviran 28. lipnja 1914., u fokusu je zanimanja i ozbiljnijih pera, koja ne žale mastila, pa o njemu pišu nove knjige, nastojeći reinterpretirati jučerašnjicu. Sve je to OK, posljednji sam koji bih cijenjenom društvu na trudu prigovarao. Ne petljajući se zato silnim autorima u posao, kolumnu odlučih posvetiti osobi koja s tim događajem ima veze utoliko što s njim, na svu sreću (te osobe) − nema veze.
Čitajte dalje
Brod, pa još najveći
Malo, malo, pa nas mediji razvesele informacijom da je u riječku luku stigao najveći brod koji se u njoj pojavio. Tako to bijaše 29. svibnja, u povodu pristizanja broda CMA CGM Cendrillon. Isto je bilo prije dvije godine, kada se u Rijeci pojavio brod MAERSK Karlskrona, koji je proglašen tadašnjim rekorderom. Lijepo je to, brodovi nam pred očima rastu. No, medijske informacije nije dobro čitati bez odmaka, primjerice bez poznavanja dodatnih podataka, koji mogu pružiti objektivniju sliku u vezi s riječkim rekorderima te vrste.
Čitajte dalje
Kako su Riječani pokrenuli jazz-klub u Zagrebu
Jeste li čuli za riječku jazz družinu Carioce? Ako niste, evo osnovne informacije: riječ je o momčadi koja se pojavila 1953. u Riječkoj gimnaziji, upućujući nazivom kako članovima nisu mrski tonovi južnoameričkih ishodišta, moguće zato što su gledali glazbeni film Carioca (Flying Down To Rio) Thorntona Freelanda iz 1933. godine. Sastav je djelovao do 1955, točnije do mature njegovih članova, polaznika VIII. a gimnazijskog razreda. Zašto ih na ovomu mjestu spominjemo? Zbog tragova koje su svojim radom ostavili u Rijeci, ali i ne samo njoj.
Čitajte dalje
Park na Delti, od 1953. godine
Kako urediti Deltu? To teritorijalno srce Rijeke, što je jasno i bez obuhvaćanja grada pogledom s Trsatske gradine? S nje se, istina, dodatno vidi da je riječ o trokutu što se ugnijezdio točno usred grada, razdvajajući (ili spajajući) njegov istočni i zapadni dio. Prijedlozi uređenja Delte i reakcije što ih potiču nisu od jučer. To znamo. No, uz misli o natječajnim radovima ponuđenim očima javnosti na nedavnoj izložbi u Malom salonu, znamo li i to da priča o uređenju Delte traje ništa manje nego – 60 godina?! Pa i koju godinicu više…
Čitajte dalje
Podzemna Rijeka, nadzemne bitke
Svježe uređeno arheološko nalazište u Starom gradu, sjedište zapovjedništva rimskih vojnih snaga za ovaj dio Carstva, južni je sektou obrambenog sustava izgrađenog u 3. st. pod nazivom Claustra Alpia Iuliarum
Čitajte dalje
Industro-zvuk riječkog rocka
Jeste li se ikad upitali zašto riječki rock ne voli sladunjave situacije, zašto je u tolikoj mjeri reska, opora zvuka? Zašto provocira, težak je i radikalan, pljuje ružnoću u lice, hoće grč u želucu publike? Priča o njemu (pre)često je priča o nečemu žestokom, prljavom i napornom, kao da je na djelu tvornički rad, a ne note u prilog životnoj filozofiji „udri brigu na veselje“, barem u slobodno vrijeme, gdje ti to dopuste. Meni se čini da nije kriv on, rock, što je takav. Krivo je mjesto u kojemu se rodio. Genius loci, reklo bi se.
Čitajte dalje
Hladna zimo, gdje si?
Da, sve je ove zime otišlo u ekstreme. Kiša nam lije iznad glava kao da je nije briga ni kad je počela, ni kad će prestati, bura orkanskom silinom lomi redove stabala misleći da su šibice (tužan je pogled na groblje Kozala bez silnih jučerašnjih čempresa, tužniji nego inače), u gradskom zaleđu led je odlučio pokazati kako je to u Sibiru, a u gradskom središtu obalu stabla cvatu, pogrešno misleći kako smo ušli u proljeće već početkom veljače. Pa kad je već tomu tako – zašto ne prozboriti koju o riječkoj klimi? Ovih dana zaslužila je itekako…
Čitajte dalje
Poziv na akciju „Made in Rade Šupić Rijeka“
Znam, reći ćete kako nije neka zima, ali ipak moram upitati: jeste li se vratili sa skijanja? Ili na skijanju ove sezone još niste bili, pa je ta vrsta zadovoljstva tek pred vama? A oni koji su preostale dane lanjskoga godišnjeg odmora „ispucali“ početkom siječnja, sada vam mogu zavidjeti, gledajući kako se pakirate za put prema nekoj od bijelih staza u susjednim zemljama? OK, ne pitam to zbog termina, nego zbog onoga bez čega skijanja nema. A to su skije.
Čitajte dalje
Tinejdžerice preuzele Narodni magazin
Ima tomu već nekoliko mjeseci, nekadašnji prostor Name na Korzu iznova je otvoren. Pod nekim od novijih naziva – Karolina, Magma, H&M ili tako nekako – ali ona su manje važna. Pogotovo Riječanima koji su ga desetljećima nazivali Namom, tim „trajnim“ nazivom, nasuprot današnjim „sezonskim“ rješenjima, koja plešu ljeto ili dva, pa i nisu vrijedna memorijskog truda.
Čitajte dalje
Dan Palacha
Vijest kaže: nakon podužeg iščekivanja, počeo je izložbeni program u klubu Palach. Program je nazvan Nulti dani Galerije SKC i prvi je javni korak novoosnovanoga riječkog Studentskog kulturnog centra. U povodu te vijesti, treba li kazati kako prelazak Palacha u studentske ruke obvezuje, na razne načine? Obveza br. 1? Ono čime upravljaš, moraš dobro poznavati.
Čitajte dalje
Delfin, prvo cehovsko udruženje riječkih glazbenika
U godini kada riječka podružnica Hrvatske glazbene unije bilježi 20. obljetnicu djelovanja, uspješno okupljajući glazbenike s kvarnerskog područja, ne čini se lošim podsjetiti na organizacije ovdašnjih glazbenika u vremenima koja su današnjem prethodila. Mali prilozi povijesti udruživanja mogu dobro doći u nekom budućem cjelovitijem pregledu tih sastavnica gradskog života, za kojega se nikad ne zna kada bi mogao pokucati na vrata…
Čitajte dalje
Krv, crvena, riječka
Ima tema o kojima je uvijek dobro pisati. Ako je moguće utrošiti na njih i nešto više redaka, jer se nije teško složiti da to bezrezervno zaslužuju. Povod za takvu tvrdnju? Prije nekoliko dana medijima pronesena informacija o svečanosti upriličenoj u povodu 60. obljetnice prve akcije darivanja krvi na tlu Hrvatske u organizaciji Crvenog križa.
Čitajte dalje
Igor Mrduljaš, čovjek koji dao ime klubu Palach
Sve dok se nisam odlučio pozabaviti počecima kluba u riječkoj Kružnoj, kluba Palach, Igor Mrduljaš za mene je bio isključivo osoba iz književno-kazališnih voda. Znao sam za njega još iz studentskih dana, mojih, ali nam se putovi nisu susretali. Moguće je da nije bilo ni potrebe. No, priča je zaplovila drugim smjerom prije dvije-tri godine, kada je do mene stigla poluinformacija kako je zamisao o imenu danas mitskoga klupskog prostora mladih u gradskom središtu – njegova. Mrduljaš potpisnik meni desetljećima familijarnog naziva?! To se mora provjeriti.
Čitajte dalje
Pedeset godina prvoga studentskog kluba u Kružnoj
Omladinski klub Palach u Kružnoj iznova u studentskim rukama? Takva nedavna odluka priziva u misli dane kada je Palach tek počinjao bivati okupljalište studenata, a njime potom i upravljati studentska organizacija. Štoviše, priziva dane kada je studentski narod imao svoj prostor u Kružnoj i prije pojave Palachove zvijezde. Slučajno ili ne, ove godine bilježimo 50 godina od prvoga kluba studenata u Kružnoj. Onoga od kojeg je započeo omladinski šušur u toj ulici, a Palach mu se u šušuru te vrste samo pridružio.
Čitajte dalje
Morskim tramvajem od plaže do plaže
Ja ga nikad vidio nisam. Imam nekako osjećaj, štoviše uvjeren sam da ga nikad nije vidjela ni glavnina čitatelja ove kolumne, možda čak niti jedan od njih. Ali, to ne znači da ga nije bilo. Štoviše, da su mu Riječani bili itekako skloni, njegovo pojavljivanje na plažama valjda svaki put doživljavali atrakcijom, koja bi se učas prometnula u mali spektakl. Nazivali su ga – morski tramvaj.
Čitajte dalje