Rainbow blues
Na radiju je rečeno, a poslije s televizije i potvrđeno. Da, održat će se referendum. Bit će motiviranih, ustvrdili su prijatelji. Zabrinuti su, naravno, ali malo. Već su počeli kofere u trgovačkim centrima birati. One veće da stane sve unutra što su godinama skupljali kad su uistinu vjerovali da se može promijeniti puno. Bili su, dakako kao i mnogi, u zabludi.
Čitajte dalje
Velika seoba naroda
Podjela građana oko svih političkih, društvenih, kulturnih i vjerskih pitanja iza kojih postoji jasan stav katoličke Crkve, već godinama se iz samog vrha katoličkog klera pokušava prikazati kao da je riječ o vječitom prijeporu između kršćanske i neke druge Hrvatske, što, naravno, nije točno. O tome najbolje govore i same brojke. S obzirom na izrazitu prevlast kršćanske populacije u zemlji (koja obuhvaća preko 90% ukupnog stanovništva), potpuno je evidentno da se radi o velikom neslaganju unutar same zajednice.
Čitajte dalje
Što je 50001:2011 ?
Masa brojeva po nekim standardima zapljuskuje nas proteklih godina sa svih strana. I dođu tako, ostanu, a da mi pojma nemamo o čemu se ustvari radi. Danas ćemo se posvetiti certifikatima.
Čitajte dalje
Referendumsko prosvjetljenje
Jučer, kao i svakog četvrtka, krenem pisati kolumnu. Postupak je sasvim rutinski. Ako je tjedan bogat zanimljivim društvenim zbivanjima onda to kod mene ide veoma lako. Izaberem temu, detektiram pozitivne i negativne likove, i onda malo razmislim kamo sve to vodi. Pri tome mi se još nikada nije dogodilo da u tijeku pisanja promijenim mišljenje, mijenjam stavove i vlastita uvjerenja koja sam imao na početku. No ovoga puta mi se u pola teksta desio nevjerojatan obrat – pravo duhovno prosvjetljenje. Evo kako se to zbilo:
Čitajte dalje
Milutin Barač stigao u Rijeku
Bilo je kasno proljeće slično ovom u čijim čarima upravo uživamo kada je Rijeka dobila još jednog, nimalo običnog stanovnika. Pogled na kalendar pokazivao je da je proteklo već pola godine otkako je preuzeo dužnost direktora riječkog pogona za preradu crnog zlata na Mlaki. No, usprkos preuzetoj dužnosti, u Rijeci dotad nije viđen. Sve se promijenilo u proljeće poput ovoga, godine 1883., kada se pojavio umoran od duga putovanja, sišao s kočije i uhvatio u ruke dva putna kovčega s brda manje-više istih takvih što su čekali na stražnjem dijelu vozila, te praćen koracima troje ženske čeljadi iz obitelji, zakoračio u krug pogona koji će mu biti dom cjelokupan predstojeći radni vijek.
Čitajte dalje
Jedinstvo u različitosti
Otvaranje Islamskog centra u Rijeci bio je jedan od centralnih događaja u zemlji prošlog tjedna. Ovim danom Rijeka je bogatija ne samo za jedan vjerski, nego i kulturni dragulj koji će zasigurno doprijeti boljem upoznavanju i razumijevanju islamske duhovne kulture, što predstavlja najbolji put zbližavanja ljudi dviju različitih religijskih tradicija. No, jesmo li doista toliko različiti… ili su sve naše razlike u vjeri samo krive duhovne predodžbe stvorene u našim glavama?
Čitajte dalje
Cinemascope De Lux
Sjeo sam u samo dno kina. Kada god mogu napravim upravo tako – zavalim se u stolicu, koljenima podbočim naslonjač ispred sebe, parkiram si laktove na ručke, ako su obje slobodne to je premija, čekam da počne projekcija. Kokice izostavljam s repertoara. I uglavnom iskapčam mob. Barem da ne zvoni, vibriranje toleriram. I nisam od onih koji dođu amo hrkati, odmoriti se od dnevne jurnjave, tako da me nećete ondje zateći kako dišem teško i duboko kada se upale svjetla u dvorani. Za eventualne komedijaške epizode iz mog života vjerojatno ćete morati posegnuti u neku drugu situaciju. Recimo dok sviram. Ta vrsta aktivnosti uglavnom ne izaziva ovacije. Možda zijevanje.
Čitajte dalje
Globalni savez za slobodu sjemena
Život na udaru korporativnog kapitalizma sve više postaje neizdrživ. U takvom nesnošljivom okružju jedini način sigurnog preživljavanja je povratak majci prirodi, koja pruža besplatnu hranu i smještaj za sve žive vrste na ovoj predivnoj planeti Zemlji. Tako je, barem u Europi, izgledalo sve do jučer, no stvari se iznenada mijenjaju – Europska komisija upravo donosi uredbu sa nizom zakonskih regulativa koje život u prirodi reguliraju na način da u njoj više ne bi mogao preživjeti ni Tarzan.
Čitajte dalje
Zlato moje malo
Gledam na TV programu razne ljude raznih profila i raznih branši kako gube vrijeme teoretizirajući o onome što svi znamo. Pa daj ljudi, siđite više sa biljke, biljka pati, rekli bi mi, ne tako davno, okupljeni ispred Konta, filozofima povijesnih zbiljnosti.
Čitajte dalje
Tjelesna i zdravstvena kultura – svjesnost o balansu životnih energija
Rijetko kojem školskom programu nedostaje toliko jasne odgojno-obrazovne vizije o vlastitom smislu i životnoj ulozi kao što je to slučaj sa programom tjelesne i zdravstvene kulture. Ovaj problem proizlazi iz jednog sasvim pogrešnog metodičkog pristupa koji u prvom redu obraća pažnju na tjelovježbu, a da prije toga ni sam nastavnik nije osvijestio energetsku dinamiku živog organizma, što je apsolutno primarno znanje koje treba prenijeti učenicima – jer tjelesna i zdravstvena kultura prvenstveno je svjesnost o balansu životnih energija.
Čitajte dalje
Venucci, čovjek koji je postao grad
Hoće li ga se itko sjetiti? Nije valjda od današnjih Riječana zaslužio muk? Upravo on, kojega su kritička pera proglasila najvećim umjetnikom što ga je dao grad na Rječini u 20. stoljeću? Sve je moguće, pa i taj muk, u tom pogledu pod nebeskom kapom ništa novo. No, znajući kako je pod tom istom kapom moguće i drukčije, iskoristimo prostor za podsjećanje kako je proteklo 110 godina od rođenja Romola Venuccija.
Čitajte dalje
Aktualni (euro)sat – Tko želi postati dadilja?
Prvi hrvatski izbori za Europski parlament protekli su u mirnoj obiteljskoj atmosferi. Na izbore su izašli uglavnom članovi bliže i daljnje rodbine kandidata pa onaj tko je tijekom života održavao dobre odnose sa familijom tome se i najviše isplatilo. No, kako god bilo, svi do jednog su složni – “ne zanimaju ih privilegije nego borba za bolji život hrvatskih građana.” U njihove iskrene namjere ne sumnjam, no – jesu li oni tome dorasli?
Čitajte dalje
Smells Like Teen Spirit
Na granici nas je dočekala specijalna jedinica za sprječavanje unosa narkotika u Hrvatsku. Na čelu su im odreda bili sve mladi momci, nosili su oko vrata one zgodne privjeske na marihuanu da se lakše infiltriraju među omladinu. Vjerojatno su već s osam napunjenih godina recitirali napamet pred ponosnim ocima Pravila službe (PS), održavali neke vježbe sa smjenama straže, prijeteći se tim role-modelima kako će ih svojom zrelošću i predanošću zasjeniti te zadužiti čitavu budućnost smjernošću i hrabrošću. Junačka karijera je bila pred njima.
Čitajte dalje
Hrvatska u faznom pomaku
Zanimljivo je kako apsolutno svi autentični predstavnici krajnje hrvatske desnice, baš na svakim izborima dobiju najmanji postotak glasova…
Čitajte dalje
Namještaljka zvana LIBOR
Za nekoliko dana banke u Hrvatskoj mijenjaju način obračuna kamatne stope. Na kućne adrese štediša dolaze informacije iz banaka o novom načinu obračuna kamatne stope, gdje će jedan dio kamate biti vezan uz LIBOR. Pri tome nitko ne priča o tome da je LIBOR možda i najveća prevara ovog stoljeća. Prevara u kojoj su tijekom 20 godina ukradene milijarde eura.
Čitajte dalje
Raspored dežurstva
U pozadini svake nenormalne situacije nalazimo normalno ponašanje ljudi koje (tu i takvu) nenormalnu situaciju upravo i čini nenormalnom. Kad bi u tim nenormalnim prilikama ponašanje ljudi poprimilo suprotan oblik ponašanja – to jest, iz normalnog u nenormalno – svijet bi konačno postao normalan. Gdje je ključ ovog paradoksa?
Čitajte dalje
Vito Franovich, heroj riječke pop-kulture
Heroji odlaze. Nažalost, mnogi u tišini. Posljednjih dana ožujka tu je oporu činjenicu potvrdio odlaskom Vito Franovich. Čudno je to: premda je Franovich godinama slovio za samozatajna, tiha čovjeka, ono zbog čega se ovdje spominje je buka. Dopirala je, a metaforički dopire i danas, s riječke adrese Dežmanova 3. S mjesta gdje je svojedobno djelovao Klub Husar.
Čitajte dalje
Humanistički ateizam – religija dobrog srca
Religija sa ljudskim likom prepoznaje samo dvije vrijednosti – dobro i loše; po tome promatra i sudi pojave u društvu. Podjela na ateiste i vjernike samo je statistička bilješka u popisu stanovništva, ali nikako i mjera duhovne vrijednosti koju Crkva pretjerano naglašava, poglavito u dane Božića i Uskrsa. Da bi stvari sjele na svoje mjesto, vjeru i ateizam treba svesti na jedan zajednički nazivnik, zvani humanizam, iliti – čovjekoljublje. To je već prava mjera duhovne kvalitete – začin koji blagdanskoj trpezi daje potpuno drugačiji miris.
Čitajte dalje