Aktualni (euro)sat – Tko želi postati dadilja?

Ova
bojazan proizlazi iz moje osobne percepcije zakonodavne uloge Europskog
parlamenta i procjene snalaženja naših zastupnika u ulozi zakonodavca,
poglavito njihove sposobnosti da utječu na promijene onih zakona koji svaki bolji život suzbijaju u korijenu. Reference
koje nose iz Hrvatske u tom pogledu ne idu im baš u prilog, o čemu govori i
veoma svježi primjer novog Zakona o dadiljama.     

Podsjetimo
se:

Prije
nepune godine dana podnesena je prijava protiv jedne sirote žene iz Delnica koja
je uhvaćena kako preživljava  dadiljajući na crno. Ta je vijest
poprilično uznemirila javnost i pokrenula rješavanje problema na državnoj
razini.  

Prilikom
istražnog postupka utvrđeno je međutim da to zanimanje uopće nije pokriveno
zakonom pa je žena oslobođena krivnje, a zakonodavcima je dat hitan nalog iz
Vlade da odmah pokrpaju tu crnu rupu u domaćem pravu kako bi se ubuduće svim
ilegalnim  dadiljama moglo stati na kraj
po propisu.  

Naređeno
– izvršeno – usvojeno. Izglasan je zakon prema kojemu sve dadilje moraju registrirati obrt.

No
problem je u tome što taj zakon nije pravedan, jer odnos BRUTO I NETO plaće
nije usklađen sa standardima Europske unije u istoj mjeri kao što su recimo
usklađene plaće zastupnika u Hrvatskom saboru i plaće zastupnika u Europskom
parlamentu.

Našim
izabranim euro-predstavnicima ta je usklađenost jako dobro poznata.  U vrijeme dok su obavljali posao zastupnika u
Hrvatskom saboru, imali su bruto plaću cca 30 000 kuna. Nakon plaćanja poreza i
osiguranja ostalo im je cca 15000 kuna. Sada će imati mjesečna primanja od 7956
eura, a nakon plaćanja poreza i osiguranja ostaje im 6200  eura (bez ostalih dodataka).

Iznos
koji im je otkinulo nije mali, ali upravo radi te financijske usklađenosti oni
su još uvijek u plusu.  

Naše
dadilje međutim nemaju takav odnos uzimanja i davanja.  Njihova prosječna
BRUTO plača iznosi 1500 kuna ( slovima – tisuću petsto kuna).  Nakon plaćanja poreza i osiguranja ostaje im
213 kuna – minusa. Sa svakom kunom
ispod prosjeka taj minus raste, a sa porastom pada. Tek na bruto primanjima  u visini 1750 kn, one su na nuli.

Odmah
se vidi da je tu riječ o velikom neskladu i NEPRAVDI, jer po ovom zakonu jedine
kojima bi se isplatilo otvoriti obrt su dadilje koje čuvaju djecu Brada Pitta i
Angeline Jolie. Mame i tate u Hrvatskoj na žalost nisu toliko bogati pa se u
bliskoj budućnosti, umjesto porasta broja obrta, jedino možemo nadati porastu
rodbinskih veza, gdje dadilje glume rođakinju obitelji kako bi opstale na
životu.

Apsurd
je u tome što ih na to prisiljava sam zakon, izrazito neprijateljski usmjeren
prema zanimanju kojeg bi po svojoj svrsi trebao zaštiti.

Zaokupljeni
nekim drugim aktualnim temama, nitko od naših saborskih zastupnika to ne vidi,
pa ni ovi europski. Čak ni oporbena ikona Ruža Tomašić nije uspjela primijetiti,
iako je zakon pisan na latinici.