Ovogodišnji rezime diskografije
UPOZORENJE ČITATELJIMA: ovo NIJE top lista!
Pouzdanost ukusa, to vjerujem da ste shvatili, se ne odnosi na mene. Referirati se na pojedinu opčinjenost koju često znam naturati preko kolumni nije, dakle, preporučljivo. Ali i to je jednostavno objašnjivo. Naime, da biste bili u stanju prosuđivati koliko-toliko objektivno valjalo bi stajati izvan određene materije, a usput imati i nečeg analitičkog u sebi. Ajmo reći da ovo posljednje još i u nekolikoj mjeri imam u svom karakteru, no nedovoljno da bi sud bio valjan i lišen emocionalnog pristupa.
Čitajte dalje
Teorijska kriza filozofije i praktična sumnja u dobro
Odvajanjem područja znanja od filozofije, u doba aleksandrijske škole (4.-3. stoljeće p.n.e.), povijesno nastaju znanstvene discipline. S vremenom ovaj proces odvajanja napreduje u tolikoj mjeri da se taj međusobni kontakt u potpunosti gubi, što dovodi do toga da suvremena znanost postaje prijetnja čovječanstvu. Razlog tome je gubitak moralnog aspekta, koji čini globalni stup filozofske misli, kako u predmetu tako i pristupu. Biti znanstvenik a ne biti u dovoljnoj mjeri filozof, loša je praksa, čije posljedice, pokazalo se to, nanose veliku štetu svijetu oko nas.
Čitajte dalje
Evolucija Crkve – u potresu i na propuhu
Uvod u ovu kolumnu vrlo je kratak. Aktualnost trenutka dozvoljava da budemo konkretni i koncizni: Zašto katolički vjernici vole papu Franju? Mišljenja o tome ovise o doživljaju vjere i pastirske uloge Svetog Oca u Rimokatoličkoj Crkvi, pa tako i moje. Prije nego i sam iznesem o tome svoje konačno vlastito gledište, odlazimo na kratko u godinu 1962. Jedanaesti je listopada, početak zasjedanja Drugog vatikanskog koncila, kada papa Ivan XXIII. – kome je siromašni puk, još za njegova života, nadjenuo ime „Dobri papa“ – izgovara možda najzvučniju rečenicu koja je ikada odjeknula u rimskoj bazilici sv. Petra: „Ja nisam važan.“
Čitajte dalje
Pomaci u vremenu
Vijest koja je ovih dana šokirala hrvatske poreznike glasi: „Ukinut PDV na doniranu hranu!“ Zakonodavci su, tako se priča, uvažili prijedlog građanske inicijative koja je uspjela dokazati da je godišnjih 400 tisuća tona bačene hrane smrtni grijeh (od čega ljudi u svijetu doista umiru). Pitanje je samo zašto se čekalo tako dugo, kada se zna da već i najmlađa vrtićka djeca recitiraju i crtaju o tome da se kruh ne smije bacati? No, kao i obično, trudimo se biti konstruktivnu. Analiziramo uzroke, potičemo razmišljanje, tražimo rješenja.
Čitajte dalje
Razgovor s Nikicom Petkovićem – jednim od najznačajnijih fotografa riječkog rocka
Nikicu Petkovića, kojeg ne valja brkati s istoimenim riječkim književnikom, poznajem vrlo kratko. Nekoliko dana tek. Međutim, njegov fotografski potpis ispod dinamičnih nastupa punkerskih i novovalnih prvoboraca Rijeke znan mi je još od kraja sedamdesetih odnosno početka osamdesetih godina. Te epizode lokalnog rocka, ma gdje se one zbivale, bilježio je dnevnički pažljivo, ne mareći međutim da li će istima rok trajanja i iscuriti. Možda upravo zbog toga sadržaj tih slika i danas je utjecajan i neiscrpno eksploatiran u svim medijima, kako tiskanim tako i onim digitalnim, a katkad je njegov škljoc-škljoc materijal poslužio i za izradu dijelova video spota (Vjeran pas – Termiti)!
Čitajte dalje
Oprez u darivanju i prijavljivanju RTV prijamnika
Božićni blagdani polako se bliže. Ljudi dobre volje često u ove dane požele obradovati svoje siromašne sugrađane darivanjem vrijednih poklona koji će im olakšati ili uljepšati život. Takva humana gesta uvijek je dobrodošla, no budimo oprezni. U frekvencijsko-naplatnom području koje pokrivaju odašiljači programa Hrvatske Radio televizije nikako se ne preporuča božjoj sirotinji pokloniti RTV prijamnik, jer bi im takav poklon mogao samo još dodatno zagorčati bivanje i postojanje na ovome svijetu.
Čitajte dalje
Kulture i barbarizmi
„Svaka kultura je nastala u susretu s drugom kulturom, samo je barbarizam autentičan“ – rekao bi Goran Bregović. Ne znam je li ovo Bregina izvorna misao ili je posegnuo za nečijom tuđom, ali meni se toliko svidjela da sam u čas-posla izvukao iz nje jedno vrlo ozbiljno maturalno pitanje: Mogu li dvije različite kulture (jedna na dobro druge) nadvladati vlastite barbarizme?
Čitajte dalje
Stjepan Koren, otac Urinja
Dogodilo se to u povodu Dana Republike. One Republike koje više nema. Kažem u povodu jer je Dan Republike, 29. studeni, u standardnoj životnoj praksi „naših naroda i narodnosti“ dobivao oblik višednevnog stajanja tvorničkih strojeva zbog masovnog korištenja prilike za radničkim spajanjem nekoliko neradnih dana. Neka vrsta dodatnoga mini godišnjeg odmora, dakle. Obvezni svečani trenuci zato su organizirani dva-tri dana uoči službenoga prazničkog datuma i neformalno su doživljavani kao startni znak za razlaz. Takav scenarij vrijedio je i uz Dan Republike 1965. za novoizgrađeni riječki naftaški pogon na Urinju, pušten u rad 26. studenog te godine.
Čitajte dalje
Dlake u jajetu
Od kada je svijeta i vijeka ljudi su se međusobno pomagali, neki manje neki više. Na ovim prostorima, uzduž cijele naše domovine, to je stvar opće duhovne kulture. Danas u tom pogledu želimo ići u korak sa EU – zaostajući sami za sobom. Kakve li ironije!
Čitajte dalje
Top 10 Ri Covers
Zvuk bubnjeva koji podsjećaju na udarce malja, distorzirane gitare+probušeni zvučnik, muljavi bas i, ukoliko je bilo mašte, klavijature s natpisom Tigar uglavnom su krasile klasičnu postavu rock benda iz naših krajeva. Moglo bi se dvojako tumačiti ova slika – onako kako sam je viđao krajem sedamdesetih, očima tek tinejdžera, kao nečeg najvećeg i najvažnijeg i pomalo zastrašujućeg (rokenrol mora biti opasan!), ili s druge strane kao vršnjaka ovih svirača koji su me posredno odgajali i učili što život može značiti.
Čitajte dalje
Komparativni izvori znanja
Nedavna najava reforme školstva donosi, i ovoga puta, zanimljive novosti koje za sobom, kao i obično, povlače i razne kritike. Tako Profesor Vladimir Paar govori o pretjeranoj liberalizaciji u izboru predmeta, koju smatra veoma opasnom jer, po njegovom mišljenju, ozbiljno prijeti izbjegavanjem nekih „tvrdih“ znanja (informatika) i zanemarivanjem onih temeljnih (prirodoslovlje). Čitajući ovu primjedbu, uočavam tri ključna pojma: „izbor“, „izbjegavanje“ i „zanemarivanje“ koja su me odvela u neka šira razmišljanja o propuštenom – a to je afirmacija kulture učenja, metodom komparativne kritike izvornika. Još nijedna reforma se toga nije sjetila.
Čitajte dalje
Životna obzorja i smisleni konteksti
Huliganizam je moderni društveni fenomen zapadne civilizacije, znanstveno ukorijenjen u svojim vlastitim sociološko-psihološkim dogmama koje ga čine neiskorjenjivim – praktički samoodrživim. Nekome ovo može zvučati kao šala, ali, kako se ono kaže – u svakoj šali pola je istine. Pa, kad smo već tu, idemo vidjeti kako izgleda i ta druga polovica.
Čitajte dalje
Gradske priče: što ih više daješ, više ih imaš
− Moramo se pomiriti s time da Rijeka nije turistički grad. Nitko u nju ne dolazi niti ljetovati niti zimovati. Rijeka je industrijsko i tranzitno mjesto. Svidjela nam se ta činjenica ili ne, teško da u njoj možemo nešto promijeniti.
Čitajte dalje
Račun za majonezu
Predizborno vrijeme prava je prigoda za razne tužibabe. Ali ova moja nije politička, nego sasvim osobna, mada se pomalo tiče zaštite nekih osobnih prava svih nas. Prije svega prava na dostojanstvo, na svakome mjestu i u svakoj prilici – pa i onda kada kupujemo kruh i mlijeko. No krenimo polako u samu temu.
Čitajte dalje
Lauferov epitaf – Ovako započinje kraj
Zašto li sam samo, unatoč godinama i dobi koju sam dosegnuo, uspijevao i dalje vjerovati da rokenrol iscjeljuje ne mogu ni danas sebi objasniti! Jer prije dvadeset godina, kad smo svi zajedno shvatili da je Laufer na samrti, održavali smo na životu taj organizam tek utoliko da odsviramo i jedan, posljednji, nastup doma. Ispred Bonavije na otvorenom, na kraju godine. Zanimljivo je kako smo u vrlo kratkom roku prestali međusobno komunicirati.
Čitajte dalje
Pet minuta samoće
„Izložbe, kina, koncerti, kazališta…to su mjesta na kojima izbjegavam društvo. Stvar je naprosto tehničke naravi. Za potpuni doživljaj umjetničkog djela treba mi pet minuta samoće. Zato, kada me spazite negdje na takvome mjestu, molim da se poštuje moja privatnost.“
Čitajte dalje
Pomrčina
Svakih četiri do pet godina građani demokratskih država imaju prilike promatrati golim okom jedan osobito čudesan astronomski događaj – pomrčinu. To je ono kad nečija zemlja uđe u nečiju sjenu i nastane mrak. Ove godine ta se pojava može dobro vidjeti iz Hrvatske, od 24. listopada do 06. studenog.
Čitajte dalje
Barba Vilko i prva riječka poratna slikovnica
Je li ideologija nešto namijenjeno isključivo odraslima ili se može servirati i djeci? Tko imalo zna o ovakvim ili onakvim pogledima na svijet – nazivali te poglede ideologijama, svjetonazorima ili religijama, kako vam drago (potonje su toliko nabujale ideologije da im je odijelo klasičnih ideologija pretijesno, pa se mršte na guranje u zajedničku ladicu) – zna da je životna praksa na to pitanje dala odgovor poodavno.
Čitajte dalje