Prve glazbene družine riječkog radija
Možda uistinu nije radio sve što svira, kako to već neko vrijeme zgodno tvrdi marketinški slogan Radio Rijeke, ali je točno i to kako nema ni radijskog programa bez glazbenih trenutaka. Možda je sve pitanje programskog balansa, naravno i uredničkog ukusa, kao što je pitanje balansa i mnogo toga ostalog u našim životima, balansa čije važnosti postanemo svjesni tek kada ga negdje putem pogubimo. A pogubimo ga prije ili poslije, veli drug Murphy, glasoviti zakonodovac.
Čitajte dalje
Pogledi u daljinu iz neposredne blizine
Potaknut svakodnevnim vijestima o izbjegličkoj agoniji tisuća ljudi koji svakodnevno stižu u Europu, često se nađem u zamci raznih misaonih zapleta koji me putem suptilnog (i veoma podmuklog) mehanizma mentalnih racionalizacija, s velikom lakoćom, od čovjeka humaniste pretvaraju u suzdržano političko biće. To je onaj trenutak kada racionalna misao u ljudskoj svijesti nadjača emotivni (duševni) osjećaj i počinje mijenjati redoslijed mjesta u (prirodnom) poretku vrijednosti. Tako nešto ponekad izgleda razumno, često se čini da je nužno, ali na kraju shvatiš da je totalno pogrešno.
Čitajte dalje
Rijeka – Detektor
Postoje najneobičnije teme koje često, bez obzira na njihovu slabo korisno isplativu primjenjivost u praksi, izazivaju polemike, kontroverze, a u moderno vrijeme i ispaljivanje velike količine nesnošljivosti (iako je mržnja najpreciznija odrednica, no ostavimo se sad nijansiranja sivog) na portalskim forumima.
Čitajte dalje
Perspektive suživota liječnika i „nadriliječnika“
Nedavna vijest o smrti devetogodišnjeg dječaka iz Rijeke kojemu su roditelji „uskratili bolničko liječenje“ (točnije, odbili primjenu kemoterapije) ponovno je izazvala burnu medijsku raspravu. U većini komentara mahom prevladavaju neprimjerene osude majke i oca, gdje ih se proziva za „roditeljski nemar“ jer su u zamjenu za konvencionalni medicinski tretman svoje dijete „prepustili u ruke nadriliječnicima“ – a koji, prema mišljenju mnogih, zaslužuju jednaku osudu i oštru zatvorsku kaznu. No, kako stvari obično stoje, problem je negdje sasvim na drugome mjestu. Ne tražimo krivce – tražimo rješenja.
Čitajte dalje
Kiborgoetika
Jedna od primarnih slabosti današnjeg institucionalnog obrazovanja je veliki zaostatak školskog gradiva za razvojem znanosti. Ta golema zaostalost daje priliku privilegiranim znanstvenim elitama za stjecajem tehnokratske moći, što otvara ogroman prostor primjeni napredne tehnologije bez potpune kontrole. Svaki pokušaj da tijekom redovitog školovanja održimo korak sa velikom ekspanzijom znanja je gotovo nemoguć, no krajnje je vrijeme da putem obrazovnog sustava prestanemo stvarati vjernike (koji znanost promatraju nekritički) i počnemo odgajati mislioce – prije nego nam se mozak počne pretvarati u računalni softver.
Čitajte dalje
Danas neću baciti radio kroz prozor
Možda je ovo posljednje mjesto na svijetu gdje bih to trebao učiniti, ali nepametan kakav jesam, priznajem, nemam kući radio. Nemam ga još tamo negdje od godine 1982., niti ga od toga vremena slušam. Nije sva krivnja u radiju, nešto je i u meni.
Čitajte dalje
Zeko i potočić
Partnerski odnosi temelje se na ravnopravnost dvaju ili više partnera u postizanju zajedničkih interesnih ciljeva. U suprotnom (ako jedna strana samo sluša, a druga samo klima glavom) ovaj odnos postaje podanički. U braku i politici ono je osnova dobrog zdravlja, sreće i blagostanja – obitelji i naroda. Princip je isti, ali postoje nijanse.
Čitajte dalje
Face to Face with… Anđelo Jurkas
Anđela Jurkasa mnogi znaju po činjenici da je autor publicističkih hit izdanja ‘Bez rocka trajanja’ (2010), ‘Soundtrack života – samopomoć glazbom’ (2011), ‘Off the Record – priče sa svijetle strane’ (2012), kao i pjesničke zbirke ‘Volim te’ iz iste godine. Posljednjih je godinu dana u suradnji s regionalnim izdanjem Rolling Stone u funkciji novinara. Osim ovih ‘sitnica’ nabrojenih u uvodnim rečenicama Jurkas se deklarira i kao: 1.glazbenik, do sada je objavio dva albuma koji prate knjiška izdanja Soundtrack života i Off the record, nova dva solistička su u pripremi, kao i sasvim novog glasnog glazbenog projekta kojem ne otkriva ime, te također odnedavna je svom CV-u dodao i status, 2. redatelja. I, 3. glumca. I… Ah, dovoljno za intro, zar ne? Najbolje da svoju svestranost i potrebu multitaskinga pojasni osobno…
Čitajte dalje
Europa na razmeđu razuma i straha
Naglim razvojem tehnologije i tehnike u proteklih stotinu godina svijet je postao globalno selo, no razmjeri migracije svjetskog stanovništva u posljednjih 20 godina (poticano širenjem zapadne „demokracije“ ) stvorili su to da cijela planeta postaje polako globalna multikulturalna zajednica, što predstavlja primarni politički i kulturološki izazov 21. stoljeća. Europa je upravo na takvoj kušnji. Jesmo li spremni na to?
Čitajte dalje
Pametni gradovi, građani, lideri
Cijelu ljudsku povijest ovisili smo o podacima koje je producirao čovjek. Podaci su bili pisani, tipkani, slikani, itd. U današnje doba taj način unosa podatka je postaje sve manje prihvatljiv. Manje prihvatljiv jer je pronađena zamjena sa preciznijim unosom podatka s manje grešaka koje čovjek često producira. Umjesto čovjeka podatke proizvode i unose uređaji. Svojom međusobnom komunikacijom, bez interakcije čovjeka, uređaji evidentiraju stanja i poduzimaju potrebne radnje.
Čitajte dalje
Psihologija i parapsihologija odgoja
„Ja sam Doris i udarila sam svoje dijete po guzi“- glasi rečenica koja je ovih dana izazvala lavinu stručnih i nestručnih polemika, protivnika i pristalica tradicionalne odgojne metode kontroliranog tjelesnog kažnjavanja djece. Riječ je o klasičnom sukobu pristalica znanstvene i pseudoznanstvene filozofije odgoja, gdje se dvije strane nikako ne mogu dogovoriti, mada je istina uvijek negdje u sredini, na mjestu gdje prevladava ZNANJE i RAZUM. To je nužno za shvatiti, jer jedno bez drugoga vodi do primjene članka 20. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojemu poprilično toga fali sa obje strane.
Čitajte dalje
Kolovoz u hladnjači
Led iz sušačke Ledane davno je poprimio druge agregatne oblike i danas nas hladi samo u mislima. Što nam zato preostaje nego biti dosljednim i nastaviti ljetno maštanje o gradskim ledenim trenucima, vjerujući kako sposobnost imaginacije može imati kakvog-takvog utjecaja na stvarnost.
Čitajte dalje
Kako završiti rat na našem poluotoku
„Često se, čak i unutar istog naroda, događa da domovina jednih negira domovinu drugih. Iz toga se rodilo bezumlje koje je Europu danas pretvorilo u pepeo. Despoti prerušeni u patriote nameću retoriku svojih mitova i mudruju da izvan njih ne postoji ljubav prema domovini. (…) Jednoga će dana netko morati skupiti hrabrost da monopol nad domovinom otme tim varalicama i vrati je slobodnim ljudima, onima koji granice zacrtavaju idejama, a ne bodljikavom žicom.“
Čitajte dalje
Procol Harum, stvarnosti ili san?
Sinoć sam imao čudan san. Sjedio sam u Dvorani mladosti, kad se preda mnom pojavio Gary Brooker. Pod rukama su mu blještale bijele i crne tipke, u savršenoj harmoniji posložene na velikom koncertnom klaviru koji su upravo dostavila samo dva muškarca. Klavir je, predimenzioniran mi se učinio, inače u vlasništvu muzičke škole i uz njega se dobivalo ženu-čuvaricu instrumenta. Bila je zadužena za okretanje notnih stranica i popravljanje besprijekorne šminke na svom licu. Odjevena u usku crvenu haljinu, uvijek je na vrijeme prstima intervenirala pri okretu sljedeće stranice.
Čitajte dalje
Sekularizacija obrazovanja
U zrelim, prosvijećenim civiliziranim državama, sekularizacija je planski kontrolirani proces demokratske obrane društva od rigidnog religijskog autoriteta koji nastoji dominirati u svim aspektima društvenog života i upravljanja. No pogrešno je misliti da je samo riječ o vjerskim institucijama. Znanstveni „religijski“ aspekti jednako su opasni, naporni i štetni, a javljanju se onda kada sekularna država zaboravi da čovjek nije rođen radi znanosti, nego znanost radi čovjeka – jer (u vječitoj potrazi za istinom) važno je ono znanje koje čovjeka (kako bi rekao Buda) oslobađa od patnje.
Čitajte dalje
Stvari koje možeš raditi u Rijeci kad si mrtav (od vrućine)
Da netko ne shvati ovu riječ „mrtav“ doslovno, pojašnjavam da se radi o potpunoj otupljenosti od vrućina, neizlasku u grad do debelih večernjih sati, svakodnevnom sjedenju ili ležanju pod ventilatorom ili klima uređajem, sa duboko spuštenim prozorskim roletnama. Pa sad recite da li je navedena riječ dobro pogođena.
Čitajte dalje
Tragom praznog (mimo)hoda
„Jedino uz moju zapovijed može se održati vojni mimohod“ – poručila je jasno i odrješito hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, negdje početkom svibnja. Bila je to prva obećana „šaka o stol“, koju će s mjesta vrhovne zapovjednice oružanih snaga RH odalamiti pred očima hrvatske javnosti. Tako i treba – jer težina ove zapovijedi iznosi 15 milijuna kuna, i tu, po pitanju zapovjedne odgovornosti, ne smije biti nikakve smutnje. Naprotiv, sve mora biti čisto i bistro. Zato, dok traju politički prijepori na ovu temu, mi ćemo pitanje vojne parade obraditi financijski. Čist račun, duga ljubav – prema narodu i domovini, ponajprije.
Čitajte dalje
Ledeno ljeto u Ružićevoj
Poštovani čitatelju, topiš li se od vrućine? Ako kliziš ovim slovima u doba kada ih lijeno kuckam tipkovnicom – a bezobzirni je srpanj i službene se riječke temperature nadmeću koliko će preskočiti 35 stupnjeva (pišem ovo 21. srpnja 2015., kada je u 14 sati izmjereno je 38 stupnjeva), što se u praksi gradskog središta obvezno mora prevesti u 45 ili tu negdje, jer se tako hoće uličnom betonsko-asfaltnom labirintu koji se ni mrvu ne srami udarničke sklonosti prema upijanju topline – pošteđujem te odgovora.
Čitajte dalje