Oznaka: priroda-drustva

Za razliku od standardnog književnog jezika koji učimo u školama, politički jezik posjeduje neke posebne govorne osobitosti koje ga u određenim prilikama čine funkcionalnim ili disfunkcionalnim, ovisno o tome što i kad je nekom nešto normalno ili nenormalno.

Čitajte dalje

U redovnom predbožićnom obraćanju Rimskoj kuriji, papa Franjo, ustrajan u svojoj vjernosti Evanđelju, priredio je novo blagdansko iznenađenje. Iako očekivano dosljedan u namjeri da ozdravi boležljivu Kristovu Crkvu, malo tko se nadao da će ovoga puta objaviti javno njenu aktualnu duhovnu dijagnozu. Prisutni svećenički zbor mlakim je pljeskom na kraju govora dao do znanja da im nije bilo ugodno, no papa je posve jasan: „Prije liječenja treba biti svjestan bolesti“.

Čitajte dalje

Vijest o ponovnoj pojavi ospica bila je jedna od udarnih tema ovoga tjedna. Sva je sreća da pripadam onoj staroj rokerskoj generaciji bezbrižnog djetinjstva koja je bez ikakvog straha aktivno širila ovu virusnu zarazu po školama i vrtićima, stječući imunitet na prirodan način. Da nije tako, danas bih ostao napola preplašen, a napola zbunjen – očekujući smrtonosnu bolest od koje se ne umire.

Čitajte dalje

Godinama slušam priče kako hrvatsko obrazovanje zaostaje za europskim standardima, pri čemu se propušta jasno naglasiti u čemu se ogleda ova zaostalost. Mislim da je to veliki propust, čime se šalje kriva poruka javnosti i stvara potpuno pogrešna slika o nama samima, koji prema toj ocjeni, u usporedbi sa stranim kolegama, nismo dorasli zahtjevima pojedine struke. A to, naravno, nije točno. Štoviše, potpuno smo ravnopravni (kao radnici, inženjeri, liječnici, znanstvenici…); ponekad, i veoma često, bolji od ostalih. Mi doduše jesmo pomalo neusklađeni, ali poslije završetka naše škole ne može se reći da smo neobrazovani – mi smo samo malo bolesni.

Čitajte dalje

Aktualni predsjednički izbori dobar su povod za jednu kratku rekapitulaciju demokratske zrelosti. Zapažanja su objektivna, a zaključci subjektivni. No, krenimo kronološki. Sredina je 20 stoljeća. Na izravno pitanje Zapada, kada u zemlji misli uvesti političku demokraciju, drug Tito odgovara da sa njegovog stajališta demokracija nije političko, nego pravno pitanje te da ono podrazumijeva rješavanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, jer onaj u čijim rukama je kapital u svojim rukama drži i vlast. A u tom pogledu – reče Stari – demokracija će biti uvedena odmah, mehanizmom prijenosa kompletne državne imovine na ime radnika, uključujući bankarski sustav (kako bi se štampanje i cirkulacija novca prilagodile životnim potrebama radnog naroda).

Čitajte dalje

Procjena posljedica svakog pojedinačnog teksta na čitalačku publiku, osnovni je korektiv moje osobne novinarske autocenzure. U tom pogledu često mi se pojave i neke profesionalne dvojbe. Jedna od najvećih s kojom se susrećem od samog početka javnog djelovanja u ulozi pisca kolumniste vezana je uz pitanje obrade tema velikih svjetskih zavjera: Treba li pisati o njima ili radije širiti spoznajne metode interdisciplinarnih koncepata koji razvijaju otpornost ljudskog uma na vanjske manipulacije?

Čitajte dalje

Ne postoji niti jedan školski predmet u kojemu se primarni uspjeh obrazovanja toliko vrednuje razinom odgojnih postignuća kao što je povijest. Kao jedna osviještena zemlja znanja, jesmo li toga svjesni i koliko smo u tome uspješni? Sudeći prema viđenom i slušanom, potpuno sam siguran da nismo. A moja osobna procjena rezultata ovog pedagoškog uspjeha je takva da me na svaki spomen organiziranih posjeta hrvatskih škola Vukovaru hvata jeza.

Čitajte dalje

Svladavanje umijeća govorne komunikacije osnovna je pretpostavka uspješne političke kampanje. Retorička pobjeda u verbalnim okršajima, bez obzora je l’ se radi o spontanim uličnim replikama ili pripremljenim javnim nastupima, obično je dovoljan uvjet za ostvarenje političkih interesa. U ovoj domeni, govor prestaje biti sredstvo sporazumijevanja i postaje sredstvo uvjeravanja. Jer, u korijenu svake politike uvijek bijaše RIJEČ.

Čitajte dalje

Znanost je racionalna kategorija koja se oslanja isključivo na ljudski mozak. No, što se dogodi znanstveniku, koji cijeli život mozga, kada jedno vrijeme ostane (doslovno) bez mozga? Odgovor je zapanjujući: Tek onda postane svjestan koliko je bio nerazuman!

Čitajte dalje

Jedan potpuno izmišljeni verbalni incident odjeknuo je ovoga tjedna cijelom regijom, pokazujući svu moć medijske manipulacije, kada su gotovo svi tiskani i elektronski mediji u Hrvatskoj obmanuli javnost, plasirajući kao udarnu dnevnu vijest podlu novinarsku insinuaciju da je premijerova supruga dr. Sonja Musić Milanović poručila siromašnom narodu „neka reže crni kruh na tanje šnite, ako im je skup“.

Čitajte dalje

Održavanje stambenih zgrada iz zajedničke pričuve redovito postaje noćna mora stanara u zimskim mjesecima, kada obilna kiša, snjegovi i niske temperature počinju činiti štetu na zajedničkim dijelovima zgrade. Obzirom da živim u zgradi koja zahvaljujući odgovornosti predstavnika stanara i zajedničkoj slozi uspješno rješava propuste loših nadzornih inženjera i aljkavih građevinara, osjećam se veoma kompetentnim podijeliti nekoliko korisnih savjeta onima koji godinama spavaju pod kišobranom, zato jer je upravitelj njihove zgrade, po vlastitoj procjeni, umjesto krpanja rupa na krovu, potrošio novac na asfaltiranje parkirališta i farbanje podruma.

Čitajte dalje

Ako ste kojim slučajem u večernjim satima prošli pokraj neke poslovnice banke, poštanskog ureda ili trgovačkog centra i to u vrijeme NAKON ZAVRŠENOG RADNOG VREMENA, vjerojatno ste mogli zapaziti da je u poslovnici/uredu/trgovini još uvijek poprilično živo. Na nekim frekventnijim mjestima, poglavito u velikim gradovima, tako je još cijeli sat, a ponegdje i dva. Nitko od nas slučajnih prolaznika, zaostalih stranki/mušterija ne primjećujemo u tome kršenje Zakona o radu. Ne bih ni ja, ali jednom me krenulo.

Čitajte dalje

Prije nekoliko dana čuo sam intrigantnu priču o mladom nastavniku matematike koji je za vrijeme svoga apsolventskog staža skupio popriličan broj sati u nastavi, pokazujući iznimne pedagoške sposobnosti i predavački talent da učenicima prenese POTREBNO znanje iz matematike. Na prvi pogled ništa neobično, da ovaj mladi talentirani kolega ne razmišlja o promjeni zanimanja i to iz jednog veoma bizarnog razloga – nikako mu ne uspijeva završiti fakultet, zbog jednog jedinog ispita koji mu već nekoliko godina stoji na putu do obrane diplomskog rada. Gdje je greška? U studentu ili u fakultetu?

Čitajte dalje