Skoči na navigaciju Skoči na sadržaj
MojaRijeka
Skoči na sadržaj Navigacija
  • Informiraj se
    • Obrazovanje
    • Zapošljavanje
    • Stanovanje
    • Zdravlje
    • Kalendar događanja
  • Uključi se
    • Budi Moja Rijeka
    • Sudjeluj u radu udruga
  • Prati
    • Događaji
    • Ljudi
    • Mjesta
  • ReciGlasno
    • Objavi, pitaj, pohvali
    • Prijava / Registracija
    • Uredi svoje podatke
  • Kalendar
  1. Facebook
  2. Twitter
  3. Youtube
  4. Instagram
Traži

Kolumne

KOŠARKAŠK LOPTA, OKRUGLA I CRNA

Nafta, duša Kvarnera

Nije to bio neki strašno velik upitnik. Mogao sam s njime bez teškoća usnuti, ujutro i pogledati u oči danu koji bi svanuo. Ne uzrujavajući se što ga stalno držim blizu sebe, ali ipak nekako po strani i čekajući da za nj odvojim vrijeme, posvetim mu se na način koji je smatrao adekvatnim, ostajao je strpljiv. Pojavio se ponad moje glave u osmom razredu osnovne škole, kada sam, kao svako zdravo muško čeljade koje je pohađalo školu Matteotti, nastojao za vrijeme velikog odmora na raspoloživih desetak minuta preskočiti ogradu što je dijelila školsko dvorište od susjednoga košarkaškog igrališta. Desetak minuta nije mnogo, ali ukradeno vrijeme najslađe je vrijeme.

Čitajte dalje

Priroda društva

“Pripremi brod za plovljenje”

lako je biti političar, ali teško je biti državnik: Onaj koji zna upravljati državom na način da mu se nitko ne miješa u posao. Nije riječ o politici čvrste ruke, nego o ruci koja politiku drži čvrsto u svojoj šaci. A to ne može svatko. Čovjek najprije mora biti smiren, opušten i staložen da bi mogao donositi mudre političke odluke. Ali za to treba imati dara.

Čitajte dalje

Vinil je finil

‘Što je život nego spektar

… i što je muzika nego li sam život’. Baš tako zvuči, u nešto slobodnijem prijevodu, sintagma zapisana na albumu za koji pretpostavljam da većina iz moje generacije posjeduje i, dapače, još uvijek zavrti na gramofonu. Iz nekog razloga. Nostalgija bi mogla biti među inima. Ali čovjek koji ju snimio nije samo dobar instrumentalist, već je bio iznimno kreativan, jedan od onih koji vas dirnu najdublje u utrobu i načine vam fizičku reakciju. Promijene vam mentalno i duševno stanje.

Čitajte dalje

Priroda društva

Povijest jedne dijagnoze

Svakoga dana kad poslušam dnevne vijesti zaključak je isti: “Ovaj svijet je totalno poludio!” Cijela Zemlja postaje polako jedna velika psihijatrijska bolnica. Od država Bliskog i Dalekog istoga, preko samostalnih i suverenih republičkih odjela bivše Jugoslavije pa do aktualne ukrajinske ludnice – sve vrvi pacijentima koji ŠIZE jedni na druge…Nema, dakle, sumnje da je riječ o globalnoj šizofreniji? Ali gdje su uzroci? Kako izgleda početak ove bolesti?

Čitajte dalje

Priroda društva

Mitski paradoksi usmjerenog obrazovanja

Jedna stara anegdota s nekadašnjeg sata marksizma često mi zna poslužiti kao uvod u razne varijacije, uvijek aktualnih tema, o ispiranju mozgova. Bilo je to negdje krajem osamdesetih, u jednoj poznatoj splitskoj gimnaziji, koja se tih godina, kao i sve škole, borila s programom usmjerenog obrazovanja, gdje je sve, baš kao i danas, bilo usmjereno na istinu koja se ocjenjivala od jedan do pet. Na pitanje što misli o izvjesnim društveno-političkim relacijama dijalektičkog materijalizma?, prozvani maturant uzima kratki time-out kako bi se konzultirao s drugaricom nastavnicom: “Što ja mislim ili što misli Marx?”

Čitajte dalje

UZ PJESMU INTERNACIONALA, ŠERBEDŽIJI HVALA

Njegovo ime je Arif. Arif Heralić

Mnogi kažu kako o Radi Šerbedžiji uvijek ima smisla pisati. Zadnji sam koji bi proturječio. Otkako je postao stanovnikom Rijeke, eto razloga više da se pojavi i u ovoj kolumni. Povod? Lice iz njegove pjesme Internacionala, objavljene na diskografskom projektu Šerbedžije i sastava Zapadni kolodvor, albumu Vrijeme je, draga, vrijeme je. Ugledah ga u izlogu, pa zavirih…

Čitajte dalje

Priroda društva

Odgojne smjernice: Pohvala ili nagrada?

Čitajući svakoga dana razne komentare na internetskim društvenim mrežama, često se pitam u kojem segmentu odgoja je učinjena kardinalna pogreška. Više se ne radi o tome koliko je moralnih nakaza u eteru, nego kako i na koji način se množe, pri čemu je očito da je grižnja savjesti postala deficitarna ljudska osobina koja kronično nedostaje vremenu u kojem se nalazimo. Gdje je zapelo? Po svemu sudeći, zapelo je negdje u djetinjstvu.

Čitajte dalje

Priroda društva

Metafizički koncepti

Na samom početku želim odmah razjasniti jednu stvar: U ovoj kolumni ne bavimo se ontološkim pristupom niti kozmologijskim umovanjem – zanima me prvenstveno smisao pojavnosti svake metafizičke koncepcije koja doprinosi smanjenju ljudske patnje, kao hipotetski primarnog cilja odgoja i obrazovanja s osviještenom vizijom, neovisno od toga da li je određeni koncept filozofski utemeljena teorija ili tipičan znanstveni antipod.

Čitajte dalje

Kolumna plitkih misli

Man on the Moon

Prislonio sam oko nečemu što je trebalo predstavljat teleskop. Tata ga je sam složio, nije uzalud bio cijenjeni precizni mehaničar, uskrisitelj otpisanih satova i restaurator pokojnih busola. Bilo je potpuno vedro nebo, a ja sam gnjavio. Jer moralo se čekati da se skroz smrači. Srpanj ne prati ubrzanu dinamiku petogodišnjaka, naravno. Herojski dan za čovječanstvo samo što nije počeo odbrojavanje – 10, 9, 8, 7, 6, i tako dalje do nule. Piljio sam kroz leću, što nije baš osobito udobno, nema potrebe izmišljati, koja me je približila Moru Tišine. Već sam se vidio ondje nogu umočenih do koljena, maska za ronjenje namontirana mi je na čelu, dihalicu sam ostavio u ormaru jer se ondje parkirao nekakav domaći paučić sa svojom, pretpostavljam, mnogobrojnom obitelji. Nek mu je sa srećom u novom domu. Vidiš ča, pita me konstruktor teleskopa. Svemirci!, uzviknem radi štosa, a i zbog razigrane mašte. Svi padnu na foru jer sam uvjerljiv u entuzijazmu.

Čitajte dalje

Priroda društva

“Lista srama” – crna komedija Porezne uprave

Ljeto je vrijeme za lagane teme. Ovoga tjedna biram kulturu. Istina, nije mi lako. Kulturna scena i nije nešto bogata događajima; sezona je godišnjih odmora, ali u hrvatskom narodnom kazalištu, na širokom scenskom prostoru od Dunava do Prevlake, uvijek se nađe zanimljivih predstava. Evo, upravo ovih dana igra sjajna crna komedija u režiji Porezne uprave, sastavljena na poreznom obrascu JOPPD.

Čitajte dalje

BILO JEDNOM U HNK IVANA PL. ZAJCA

Riječka filharmonija, 1. put

Je li na djelu sretna trinaesta? Odgovor je točan, ako mislimo na instituciju zvanu Riječka filharmonija, koja nas je i ovih Riječkih ljetnih noći razveselila nastupajući u Harteri. Filharmonija je, čitamo na raznim stranama, osnovana 2001. godine, pa smo ovih dana dogurali do njene trinaeste. Ili odgovor nije točan, ako mislimo na podatak da su se Riječani i Riječka filharmonija koncertno družili i daleko prije spomenute 2001. Malo je znano, gradski su filharmonijoljupci ispisivali prve stranice te vrste prije 60 godina.

Čitajte dalje

ABECEDA KAPITALA

Top Gear, Stig i još ponešto

Mnogi će se zapitati kakve veze s kolumnom tematskog naslova „Abeceda kapitala“ imaju serija Top gear, dolazak popularnih voditelja u Hrvatsku, promocija fenomenalnih vozilica? Iskreno i nemaju. No tijekom boravka ekipe u Hrvatskoj održane su i neke druge manifestacije, odnosno radionice. Jedna od njih bila je sigurna vožnja. A ta tema itekako ima veze s modernim financijskim zbivanjima u svijetu.

Čitajte dalje

Priroda društva

Kriza školstva ili roditeljstva?

“Kad roditelji dođu u školu, lijepo bi ih trebalo upozoriti: “Ovaj razgovor se snima”. Užasno je što rade nastavnicima kako bi iskamčili bolje ocjene djeci. I ako tako ne uspiju, onda nazivaju ravnatelje i žale se na rad nastavnika, optužuju, prijete svojim poznanstvima… Nekoć su se klinci bojali nastavnika, sad nastavnici strahuju od roditelja” – konstatira novinarka Barbara Matejčić na svom javnom facebook profilu, i pogađa u samu srž problema današnjeg školstva.

Čitajte dalje

VINIL JE FINIL

TUNE in

Okružio sam se trenutačno mnoštvom literature, kako u tvrdim (knjige) tako i u mekim (časopisi) koricama, pretražio svaki kutak roditeljskog doma u cilju pronalaska nekih vrlo opskurnih naslova koji su svojedobno pronalazili svojih pet minuta na mom gramofonu. Neki su izvođači s pravom pali u apsolutni zaborav, možda i zbog mog neshvaćanja, dok je mali broj njih jednostavno ostavljen u stanje mirovanja, što bih najjednostavnije mogao objasniti da su ostali onkraj strasti, zastrti pomrčinom izričaja koji mi je izmicao u onoj mladalačkoj dobi, razumijevanju i toleranciji. To se lako dogodi. Vrijeme kada je jedno mišljenje postojalo i prevladavalo je iza mene, nisam više uronjen samo u boga novog vala ili flower powera (samo naizgled paradoks ovih pravaca) ili hard rocka, pa oslijepljen ne vidim i ne čujem ništa izvan onog što raste do mene. S glazbenim je ukusom tako – nitko ga, uistinu, ne može nametnuti, sam te sustigne! Ali vratimo se zemaljskom rječniku.

Čitajte dalje

Priroda društva

Maria Montessori – čarobna igra riječi!

Čovjek, to jedinstveno biće razuma u ovom sićušnom dijelu svemira, cijelog svog života okupiran je raznim ciljevima, težeći za uspjehom u svakom poslu kojemu je posvećen. Specifikacijsku strukturu faktora koji utječu na postizanje nekog željenog rezultata, temeljita znanstvena praksa naziva jednadžbom uspjeha. Neke od njih zaslužuju posebnu pažnju – one koje opisuju tragove uspjeha u odgoju i obrazovanju. Marija Montessori imala je svoju formulu. Slična je našoj, hrvatskoj formuli, samo je razlika u jednoj jedinoj riječi.

Čitajte dalje

ABECEDA KAPITALA

Postoji li u Hrvatskoj poslovna etika?

Neki dan, u nedjeljnom jutarnjem razgovoru s ekipom, pokrenula se zanimljiva teorija. Pa reče tako jedan od članova ekipe da je moral osobina koja nije predviđena u evoluciji. Malo nas je zatekao tvrdnjom, pa povedosmo diskusiju prije ručka.

Čitajte dalje

Priroda društva

Kritička analiza Vatrenog neuspjeha

Još jedan veliki nogometni turnir naši Vatreni zgotoviše prije predviđenog vremena. I ovoga puta vratili se kući prije nego Lesi. Zašto? Ovo pitanje samo je retoričko, jer ne postoji hrvatski navijač koji ne zna odgovor i nema svoje viđenje toga. Imati glasan i jasan stav po ovom pitanju, nije samo stvar navijačke strasti nego je stvar opće kulture. Obzirom na neprocjenjivu vrijednost svakog nogometnog uspjeha za našu zemlju, kao i nesagledive posljedice ovog poraza po cijelu prirodu i društvo, niti ja ne mogu prešutjeti vlastitu stručnu analizu neslavno završene brazilske turneje.

Čitajte dalje

SARAJEVSKI ATENTAT, S ONE STRANE UČKE

Vozač koji nije odvezao Franju Ferdinanda u smrt

Kako je krenulo, sa svih nam strana pušu za vrat mediji koji ne žele propustiti podsjetiti: stota je obljetnica početka Prvoga svjetskog rata. I ne samo to: približavanjem formalnoj vremenskoj točki njegova početka, medijski zapusi buče sve žešće. Okidač ratnih zbivanja, Sarajevski atentat, aktiviran 28. lipnja 1914., u fokusu je zanimanja i ozbiljnijih pera, koja ne žale mastila, pa o njemu pišu nove knjige, nastojeći reinterpretirati jučerašnjicu. Sve je to OK, posljednji sam koji bih cijenjenom društvu na trudu prigovarao. Ne petljajući se zato silnim autorima u posao, kolumnu odlučih posvetiti osobi koja s tim događajem ima veze utoliko što s njim, na svu sreću (te osobe) − nema veze.

Čitajte dalje

  1. Prva
  2. Prethodna
  3. 14
  4. 15
  5. 16
  6. 17
  7. 18
  8. 19
  9. 20
  10. 21
  11. 22
  12. Sljedeća
  13. Posljednja
  • Naslovnica
  • Informiraj se
  • Uključi se
  • Prati što se događa
  • ReciGlasno!
  • Kalendar
  • Prijava
  • Arhiva
  • Pristupačnost
  • Zaštita podataka
  • Uvjeti korištenja
  • Impressum
GDPR Information

Povratak na vrh

Open toolbar Prilagodba

Prilagodba

  • Povećaj tekstPovećaj tekst
  • Smanji tekstSmanji tekst
  • Sivi tonoviSivi tonovi
  • Visoki kontrastVisoki kontrast
  • Negativni kontrastNegativni kontrast
  • Svijetla pozadinaSvijetla pozadina
  • Podcrtaj poveznicePodcrtaj poveznice
  • Čitljiv fontČitljiv font
  • Reset Reset
  • PomoćPomoć
  • Povratne informacijePovratne informacije