Otvaranju knjižare prisustvovali su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, direktor festivala Vrisak Drago Glamuzina, ovogodišnji dobitnik nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman Ivica Prtenjača te drugi uzvanici, a cijeli event dio je književnog festivala vRisak koji se u Rijeci održava od 12. do 19. rujna.

Gradonačelnik Filipović pozdravio je otvaranje V.B. Z.-ove knjižare u novom riječkom kvartu kulture, u kojem je otvorena i Dječja kuća s dječjom knjižnicom “Stribor”, te izrazio uzbuđenje zbog otvaranja centralne zgrade Gradske knjižnice Rijeka iduće godine. Napomenuo je da je Grad Rijeka prepoznao nakladničku knjižničarsku djelatnost još 2012. godine kada je smanjio cijenu najmova  smatrajući da su knjižare i antikvarijati prostor kulture koji obogaćuju javni prostor te su također i poduzetnička djelatnost koja zaslužuje potporu, pogotovo u ovim kriznim vremenima. „Želim vam puno uspjeha u radu te da se saživite sa Art-kvartom“, zaključio je gradonačelnik.

Otvorenje nove VBZ knjižare

Ivica Prtenjača na potpisivanju svojih knjiga i druženju s obožavateljima

Pisac Prtenjača također je govorio o odnosu Grada Rijeke prema knjižarama te o dobrom partnerstvu svih ovih godina. „Taj tip otvorenosti prema kulturnom programu silno je važan i poprilično unikatan u našoj zemlji. Knjižare su mjesta susreta, ne samo prodaje; to je mjesto listanja, čitanja, razmjena i susretanja“, dodao je Prtenjača.

Nakon pozdravnih govora, autori su potpisivali vlastita djela.

U nastavku događanja u novoj V.B.Z.-ovoj knjižari održao se panel pod nazivom „Na margini: glasovi drugih“ na kojem se razgovaralo o prevođenju književnih djela s hrvatskog na strane jezike. Razgovarali su Ivica Prtenjača („Brdo“ – „Der Berg“), Lada Vukić („Specijalna potreba“ – „Special needs“), zatim prevoditelji Klaus Detlef Olof i Christina Pribichevich-Zorić te pisac Marko Pogačar koji je moderirao raspravu.

Prevoditeljica Pribichevich-Zorić istaknula je da se „mali jezici“, poput hrvatskoga, malo prevode jer je teško financirati te prijevode.

U sklopu okruglog stola o prevođenju, Anera Štopfer iz Ministarstva kulture predstavila je Desk Kreativne Europe o mogućnostima potpore za pisce, prevoditelje i nakladnike na razini EU-a. Ovogodišnji festival vRisak doveo je u Rijeku nekoliko autora čije su knjige potpomognute ovim potporama, primjerice Réku Mán-Várhegyi i njezin roman „Magnetno brdo“ te Aleksandra Prokopieva i njegovu zbirku kratkih priča „Delfin“.

Program Europske unije Kreativna Europa, u okviru kojeg se provode dva zasebna potprograma – Kultura i MEDIA, započeo je 2014. godine. Cilj tog programa je očuvanje i promicanje kulturne i jezične raznolikosti te jačanje konkurentnosti s ciljem doprinosa općem rastu i zaposlenju. Korisnici programa Kreativna Europa za svoje projekte od EU-a dobivaju postotak sufinanciranja od cjelokupnog iznosa koji je potreban za njihovu provedbu. Program Kreativne Europe nastavit će se provoditi i u sljedećem razdoblju, od 2021. do 2027. godine.