Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel danas je u sklopu svoje redovne konferencije za medije predstavio Mandatno izvješće za razdoblje 2017. – 2021., period koji je obilježila činjenica da je Rijeka bila Europska prijestolnica kulture i pandemija koronavirusa. Novom gradonačelniku ostavlja stabilan proračun koji izvršava sve svoje obaveze.

Uz zahvalu suradnicima koji su u proteklom mandatu  provodili sve aktivnost gradske uprave i gradskih komunalnih i trgovačkih društava, gradonačelnik Obersnel je kazao kako se Izvješće dobrim dijelom temelji na Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, čiji su ciljevi većinom realizirani.

Mandatno izvješće sastoji se od više tematskih cjelina. U prvom dijelu publikacije obrađeni su rezultati lokalnih izbora i sustava odlučivanja u Gradu Rijeci, odnosno radu Gradskog vijeća. Uz to, u Mandatnom izvješću obrađena su ostvarenja Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020., kao i aktivnosti koje su realizirala komunalna i trgovačka društva u većinskom vlasništvu Grada te gradske ustanove.

Novitet u izvješću jest da svako poglavlje sadrži i QR kodove, matrične barkodove koji su lako čitljivi putem mobilnih uređaja. QR kodovi vode na službene gradske mrežne stranice www.rijeka.hr na kojima se nalaze dodatni podaci vezani uz pojedine teme.

„Protekle četiri godine bilo su vrlo uzbudljive”, kazao je gradonačelnik te naglasio da su ovaj mandat obilježila dva značajna događaja.

“Činjenica da je Rijeka bila Europska prijestolnica kulture 2020, projekt u koji je uloženo puno novaca, truda i entuzijazma, od kojeg se puno očekivalo i koji se nije realizirao onako kako je planirano, jer je netom nakon izuzetno uspješnog Svečanog otvorenja izbila pandemija korone koja je također obilježila ovaj mandat i bitno utjecala na sve aktivnosti koje je posljedično moralo prilagoditi novim okolnostima, koje na žalost još uvijek traju. Pandemija je utjecala i na gospodarstvo kao i na proračun koji se zbog smanjene gospodarske aktivnosti, mjera pomoći poduzetnicima, odluka Vlade nije realizirao onako kako je trebao. Premda se radi i izuzetno velikim sredstvima, ipak je najveći dio aktivnosti realiziran, možda neke od njih s manjim vremenskim odmakom, ali je prošla godina usprkos svemu završena u plusu. Deficit o kojem se kroz medije stalno priča i koji razvlače političari u kampanjama, smanjili smo za više od pola i daljnjim provođenjem ovakve politike vođenja proračuna, on će za dvije – tri godine biti u potpunosti riješen”.

Rijeka apsolutni šampion u povlačenju sredstava iz EU fondova

Kad je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova Rijeka je u protekle četiri godine bila apsolutni šampion. – S ponosom mogu reći da smo u ovome mandatnom razdoblju ugovorili projekte vrijedne više od 552 milijuna eura, a gotovo 300 milijuna eura u tome čine bespovratna sredstva EU-a. Velik dio tih projekata je realiziran, dok će se drugi, koje smo ugovorili zadnjih godinu-dvije, zbog svojeg obima realizirati u 2022. godini pa i kasnije.  Riječ je o ukupno 1k1 projektu među kojima je i 1,7 milijardi kuna vrijedan projekt  KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ te čitav niz manjih, ali vrijednih projekata različitih iznosa. Govoreći u kunama to je 4.5 milijardi kuna, od čega gotovo 2,3 milijarde bespovratnih sredstava. Prema ukupnoj vrijednosti projekata sufinanciranih novcem EU-a, Rijeka je prva u Hrvatskoj. Te brojke mnogo govore o aktivnosti i trudu zaposlenika uprave, gradskih komunalnih i trgovačkih društava i ustanova oko kvalitetne pripreme projekata koji su potom mogli konkurirati na natječajima EU-a i ostvariti ovako značajna sufinanciranja.

Trebalo je osigurati vlastita sredstva za učešće u projektima, što su pokrili različiti partneri, Vlada RH, institucije poput Hrvatskih voda, a dio je pokriven zaduženjima kroz proračun ili gradska komunalna i trgovačka društva. Sve takve aktivnosti provedene su uz suglasnost Ministarstva financija, što jasno govori da Vlada ne bi dala suglasnost Gradu Rijeci za zaduženje, da je Grad, kako se tvrdi prezadužen. Pri tom je važno naglasiti da se Grad može zadužiti isključivo za investicije a ne za pokriće drugih troškova, poput plaća ili provođenja socijalne politike.

Uloga Urbane aglomeracije Rijeka i ITU mehanizama

Upravo kod velikih projekata treba istaknuti ulogu Urbane aglomeracije Rijeka koju čine tri grada i šest općina riječkog prstena. Kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU mehanizam je mehanizam Europske unije za razdoblje 2014.-2020. godine koji je uveden s ciljem odnosno jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja uspjeli smo zajedno povući 50 milijuna eura. Angažmanom Grada kao središta aglomeracije u raspodjeli tih sredstava svojim su projektima sudjelovale sve članice aglomeracije koje su od tih 50 milijuna eura dobile 12 milijuna, odnosno 90 milijuna kuna od kojih je 60 milijuna bespovratnih sredstava. To dovoljno jasno govori koliko je važna suradnja Rijeke kao središta aglomeracije i njenih članica, koje su se vlastitim projektima uspješno  izborile za bespovratna sredstva.

Taj ITU mehanizam koji služi za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja s naglašenom teritorijalnom dimenzijom i koji omogućuje pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti pokazao se izuzetno dobrim instrumentom i u potpunosti je opravdao je svoje postojanje.

Gradska komunalna i trgovačka društva u ovom su mandatu investirala 412 milijuna kuna za nabavku 50-ak novih autobusa, gradnju kilometara plinske i vodovodne mreže te kanalizacije i izgradnju cesta.

Europska prijestolnica kulture 2020

Kroz projekt Europske prijestolnice kulture 2020 proveden je čitav niz programskih aktivnosti, unatoč pandemiji. No, s druge strane u gradnju i uređenje infrastrukture kroz taj projekt uloženo je 330 milijuna kuna što je najveća investicija u kulturi u Hrvatskoj od osamostaljenja. Najveći dio sredstava namijenjen je uređenju kompleksa Benčić, gdje je preseljen MMSU, za koji je u međuvremenu otkupljen i drugi kat zgrade, tako da sada čini cjelinu, uređena je Palača šećerane u Muzej grada Rijeke, otvorena je Dječja kuća, jedinstvena u Hrvatskoj, a iduće će godine biti dovršena i zgrada Knjižnice. Budući da se uređuje i okoliš, uređuje se i Željeznički kolodvor, a i zgrada Doma željezničara trebala bi postati novi gradski hotel, pa cijeli će taj kvart promijeniti izgled i biti izuzetno atraktivan građanima.

Realizacija ciljeva Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine

Gradonačelnik je govorio i o Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine naglasivši kako je najveći dio planiranih projekata završen ili je u nekoj fazi realizacije. Osim Grada, komunalnih i trgovačkih društava, u realizaciji ciljeva strategije sudjeluje i Vlada putem svojih ministarstava, poput izgradnje Ceste D403, gdje Grad također sudjeluje u realizaciji imovinsko-pravnom pripremom i otkupom, odnosno zamjenom objekata na trasi ceste. Grad sudjeluje i u izradi projektne dokumentacije dvotračne pruge do Šapjana, čija će izgradnja znatno utjecati na promet u Rijeci i uvođenju željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza u suradnji sa HŽ. Grad Rijeka je u izgradnju cesta i javnih površina samo u ovom mandatu uložio preko 71 milijuna kuna.

Što se ciljeva vezanih uz društvo znanja i novih tehnologija i razvoj koncepta Pametnog grada – SMART City, u nekoliko navrata smo dobili nagrade za najbolja rješenja u rješavanju prometa, poput uvođenja drona u snimanje pri izradi projektne dokumentacije ili uvođenja pametnih semafora. Rijeka je čak dva puta proglašena gradom koji je najspremniji za digitalnu transformaciju i za SMART City. U ove četiri godine izgrađeno je 22 km svjetlovodne mreže koja povezuje 120 za potrebe Grada najvažnijih  lokacija pa su optičkim kablovima spojene sve ustanove, komunalna i trgovačka društva i sada raspolažemo sa preko 45 km mreže optičkih kablova. Proširena je i besplatna bežična mreža na sve lokacije koje su u funkciji turizma, kulture i sporta.

Kad je riječ o brizi za najmlađe, izgradili smo dva nova vrtića i stvorili pretpostavke za izgradnju još dva. Velika sredstva uložena su i u energetsku učinkovitost, odnosno obnovu fasada, krovova i stolarije, za što je utrošeno gotovo 100 milijuna kuna, od čega pola iz proračuna i isto toliko iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kroz natječaje na koje se Grad svojim projektima prijavljivao.

Aktivno građanstvo i participativno budžetiranje

Čitav niz manjih komunalnih zahvata izveden je kroz program Male komunalne akcije za što je utrošeno preko 40 milijuna kuna. Taj bi iznos bio i veći da su za prošlu godinu planirane komunalne akcije bile realizirane. Zbog pandemije. Njihova je realizacija prebačena u ovu godinu.

I kroz program Riječkog lokalnog partnerstva realizirano je gotovo 700.000 kuna. Ova dva projekta predstavljaju direktno sudjelovanje građana u rješavanju problema na području njihovih mjesnih odbora, kroz aktivnosti Vijeća MO ili kroz formalne ili neformalne skupine. Ponosan sam na činjenicu da taj program provodimo već dvadeset godina.

Ovaj mandat obilježilo je i uvođenje Građanskog odgoja u riječke osnovne škole. Taj je program izuzetno dobro prihvaćen, kako od učenika i nastavnika, tako i od roditelja. Naš je program preuzelo 15-ak gradova, a trebalo bi ga konačno prihvatiti i nadležno Ministarstvo.

Plan razvoja grada Rijeke 2021. – 2027.

Što se daljnjeg razvoja Rijeke tiče, Gradsko vijeće je na jednoj od posljednjih sjednica donijelo Plan razvoja grada Rijeke 2021. – 2027. kao viziju razvoja Rijeke za narednih 10 godina, što je temelj za sve druge planske dokumente koji se pripremaju prema europskim i nacionalnim smjernicama. Vjerujem da će se Plan razvoja realizirati jer novom gradonačelniku i gradskom vijeću ostavljam gotovo 200 milijuna kuna koji su im na raspolaganju za projekte koji su u realizaciji, zahvaljujući ugovorima koji su potpisani zadnju godinu mandata.

Dvoje novinara zanimalo je koliki je deficit Grada i koliko je Grad zadužen.

“Što se smanjenja deficita tiče”, kazao je gradonačelnik “valja razlučiti deficit od zaduženosti. Deficit je manjak koji se pojavljivao u godinama krize kada su rashodi proračuna bili  veći od prihoda, na što je utjecala gospodarske kriza, ali dobrim dijelom i porezne reforme Vlade RH. Deficit je iznosio oko 250 milijuna kuna i sada je sveden na 100 milijuna kuna. Trebali smo realizirati još neke sporazume kojima bi se taj iznos smanjio na 70 milijuna, ali nismo stigli. Da nije bilo gospodarske krize uzrokovane pandemijom taj bi deficit bio još manji. Zadužili smo se za investicije. Pojedinci tvrde da bi bilo bolje prodati imovinu pa umjesto za deset, vratiti kredit za tri godine, kako Grad ne bi bio prezadužen. Krediti i postoje zato da bi se riješile velike investicije te da bi se zatim u nekom dužem vremenskom razdoblju mogla vratiti ta sredstva  bez velikog opterećenja proračuna. Tako rade svi i zato nam Vlada i daje suglasnosti na takva zaduženja.  Nema lutrije na kojoj bi se iz velikog dobitka odjednom pokrili svi  dugovi. Ako se nešto promijeni u gospodarskoj slici ili poreznoj politici, može se promijeniti i rok vraćanja kredita.  Zaduženja Grada iznose oko 250 milijuna kuna, a gradskih i komunalnih društava oko 500 milijuna. Obaveze se uredno izvršavaju i novom gradonačelniku ostaje stabilan proračun koji izvršava sve svoje obaveze. Dakle,Grad nije prezadužen”.

Potrebna decentralizacije i osnaživanje lokalne samouprave

Na upit novinara za čim žali, odnosno što nije napravljeno za njegova mandata, gradonačelnik je odgovorio kako s aspekta opće politike ponajviše žali što nisu poduzeti nikakvi koraci ka daljnjoj decentralizaciji i osnaživanju lokalne samouprave. Zadnjih četiri godine obilježile su Vladine izmjene porezne politike kojima su smanjeni prihodi jedinica lokalne samouprave, a da nije istovremeno ponuđeno rješenje kojim će se ti gubitci nadoknaditi. Pozdravljam porezne reforme  koje idu u korist građana , ali ne na način da ih država prebacuje na teret jedinica lokalne samouprave kojoj i dalje ostaju iste obaveze, premda su ostale bez značajnog dijela prihoda. Žalosno je da takvom poreznom politikom najviše profitiraju oni koji imaju najveće plaće, što je potpuno promašeno. Čak i najkapitalističkija zemlja poput SAD mijenja poreznu politiku pa novi predsjednik Biden kaže da teret gospodarskog oporavka trebaju snositi oni koji imaju najveće prihode. Ono što važi za Ameriku ne važi za Plenkovića. Posljedica loše porezne politike, kao i Pandemije je da smo imali manje novaca nego smo planirali. Žao mi je što je zbog Pandemije izostala dodatna prepoznatljivost Rijeke kroz pojačan dolazak turista, jer je to utjecalo i na gospodarske aktivnosti.

Kad je u pitanju autobusni kolodvor opet bih uložio u ono što je građanima potrebnije

Komentirajući pitanje o nerealiziranom obećanju izgradnje novog autobusnog kolodvora, gradonačelnik je kazao kako je legitimno da se o tome piše, razgovara i postavljaju pitanja. „S druge strane, ako smo uspjeli realizirati investicije u sportu vrijedne 350 milijuna kuna, zatim u kulturu 330 milijuna kuna, ako smo izgradili ceste, stanove, plinsku mrežu, vodovodne  i kanalizacijske instalacije vrijedne preko 400 milijuna kuna, mogao se napraviti i taj nesretni kolodvor. Taj projekt je težak 50 milijuna eura i nije vezan samo uz izgradnju kolodvora nego i javne garaže i sigurno je bolje u taj projekt krenuti na komercijalan način kroz javno-privatno partnerstvo nego da to gradi Grad iz Proračuna. Dakle, žao mi je na simboličnoj razini. Jer kada bi se našao u istoj situaciji, ponovno bih napravi isto. Radije bih uložio sredstva u gradnju kompleksa bazena ili objekata u Benčiću. Ovo je svojevrsna paradigma, pojedini političari misle da ako se riješi kolodvor, samim time će se riješiti svi ostali komunalni i infrastrukturni problemi. Bila je to isključivo moja politička odluka jer sam smatrao da je ono u što je novac uložen za građane Rijeke važnije od autobusnog kolodvora.

Urednica Mandatnog izvješća je dr. sc. Nataša Zrilić, suradnici Odjeli i uredi gradske uprave, komunalna i trgovačka društva u vlasništvu Grada Rijeke, gradske ustanove, Urbana aglomeracija Rijeka i Turistička zajednica grada Rijeke

Autori fotografija: Ivica Nikolac, Aleksandar Tomulić, Smiljana Radović Lagator, Marko Mihaljević i arhiva Grada Rijeke. Obrada QR kodova Smiljana Radović Lagator.

Kalendar događanja

Festival
  • 12.09. – 19.09.
  • (19:30)

14. vRIsak – riječki sajam knjiga i festival autora

14. Vrisak održat će se od 12. do 19. rujna na nekoliko lokacija, a donosi tridesetak događanja uživo, niz digitalnih programa i nekoliko okruglih stolova...

Detaljnije

Projekcija
  • 14.09. – 18.09.
  • (21:00)

History Film Festival u Art-kinu

Svečano otvorenje History Film Festivala u Art-kinu održava se 14. rujna u 21 sat, nakon čega slijedi projekcija novog filma Branka Schmidta "Demo", uz gostovanje filmske ekipe. ...

Detaljnije

Izložba
  • 14.09. – 25.09.
  • (19:00)

„Floating Garden“ Maje Strgar Kurečić u Galeriji Principij

Serija fotografija „Floating Garden“ zagrebačke fotografkinje Maje Strgar Kurečić, koja je osvojila brojne prestižne svjetske nagrade, postavlja se u Galeriji Principij...

Detaljnije

Festival
  • 17.09. – 19.09.
  • (18:00)

24. Rikon u Art-kvartu “Benčić”

Riječka konvencija fantastike u svom 24. izdanju donosi tri dana bogatog sadržaja ljubiteljima fantastike, znanosti, društvenih igara, kvizova i kreativnih radionica...

Detaljnije

Književni susret
  • 23.09.
  • (19:00)

Knjiga na nezgodnim mjestima: Jasen Boko u Omišlju (s naftnim terminalom u pozadini)

Gradska knjižnica Rijeka najavljuje druženje s Jasenom Bokom, poznatim hrvatskim putopiscem i dramaturgom...

Detaljnije

Predstava
  • 23.09.
  • (20:00)

Komedija “Jel’ tako, Zorane?” dolazi nasmijati Riječane

Kazalište Moruzgva ponovno gostuje u Rijeci, ovoga puta sa svojom najnovijom predstavom nastalom u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika...

Detaljnije