„Na početku ove posljednje konferencije za medije želim se zahvaliti svima koji su bili uz mene i pomogli u 21 godini mandata gradonačelnika Rijeke. Tu prije svega mislim na građane i građanke Rijeke koji su mi davali podršku i povjerenje da upravljam Rijekom u svim dosadašnjim izborni i koji su vjerovali u kvalitetu politika koje sam provodio. Interes Rijeke uvijek mi je bio ispred svega. Mislim da sam to pokazao u mnogim primjerima, počevši od činjenice da nikad nisam htio napustiti Rijeku, zato što sam uvijek osjećao obavezu prema građanima koji su me izabrali. Povlačim se s mjesta gradonačelnika, jer mislim da je 21 godinu bilo sasvim dosta i da treba prepustiti mogućnost drugim, mlađim ljudima da se dokažu i nastave voditi Rijeku. Naravno, to što odlazim s mjesta gradonačelnika ne znači da se selim iz Rijeke, ostajem u Rijeci i nastavit ću i dalje djelovati, prije svega politički, i ostat ću kakav sam bio i do sada – jasan, otvoren i beskompromisan u stavovima koje sam branio“, kazao je gradonačelnik Obersnel na početku konferencije.

Zahvalio se i svim zaposlenicima gradske uprave, posebice svojim najbližim suradnicima, kao i zaposlenicima gradskih tvrtki – komunalnih i trgovačkih društava – i ustanova Grada, istaknuvši kako bez njihova truda i zalaganja mnogih projekata na koje smo danas ponosni ne bi bilo. Također, uputio je zahvale i medijima na pomoći da informacije o radu grada i šireg gradskog sustava namijenjene građanima nađu put do njih.

Mediji su nerijetko bili korektiv koji nas je usmjeravao da komuniciramo bolje, jasnije, otvorenije. Drago mi je da mogu reći da ostavljam upravu s visokom razinom dostignute komunikacije i dostupnosti čelnih ljudi predstavnicima medija, iako to nije ponekad jednostavno, ali to su vrijednosti za koje vjerujem da će se nastaviti u daljnjem razdoblju“, poručio je gradonačelnik.

Tijekom svoje posljednje mjesečne konferencije za novinare gradonačelnik je sintetizirao najvažnije dosege razvoja Rijeke u proteklih 21 godinu na području obrazovanja, sporta, kulture, socijalne skrbi, komunalnog sektora, turizma, uređenja grada, poduzetništva, transparentnosti rada javne uprave, EU sredstava i međunarodne suradnje i drugih područja.

Potpora uređenju Kampusa, izgradnja vrtića i energetska obnova škola

„Često me pitaju koji su to projekti s kojima sam najzadovoljniji. To je prije svega Sveučilišni kampus, jer je to novo i moderno središte kreativnog i inovativnog sveučilišta kakvog Rijeka ima i time su stvoreni temelji za razvoj sveučilišta na jednom mjestu,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Sve je počelo kada je 2003. nakon dugih pregovora tadašnji MORH Grad Rijeci prepustio prostor tada već bivše vojarne, a Grad ga je potom većim dijelom prepustio Sveučilištu, a manjim dijelom i državi za izgradnju nove bolnice kao iznimno važnog projekta za budućnost Rijeke. Grad Rijeka je tako u Sveučilišni kampus kroz ustupanje zemljišta bez naknade za gradnju kampusa, oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, rješavanje imovinsko pravne pripreme, izgradnju Sveučilišne avenije s komunalnom infrastrukturom, projektnu dokumentaciju utrošio 133,2 milijuna kuna. Za izgradnju novog KBC-a Grad je pak u prepuštanju nekretnina, dodijelio prava građenja bez naknade i odricanju od komunalne naknade uložio oko 45 milijuna kuna.

Kampus na Trsatu / Foto: UniRI

Velik dio svojih aktivnosti sam uvijek usmjeravao ka obrazovanju, smatrajući ga ključnim za razvoj svakog društva – društvo ima onakvu budućnost koliko su mladi ljudi u društvu obrazovani, i zbog toga sam iznimno ponosan na projekt Građanskog odgoja i obrazovanja, koji je mali projekt u usporedbi s Kampusom, ali na simboličkoj razini izuzetno važan, s obzirom na to da je Grad Rijeka prvi grad koji je sustavno pokrenuo GOO u osnovnim školama. Program nudimo besplatno svima koji to žele i do sada su ga preuzele tri županije, devet gradova i jedna škola van tih gradova i županija. Duboko sam uvjeren da će u nekom narednom razdoblju GOO postati sastavni dio obrazovnog kurikuluma, a koliko je to važno, vidimo iz različitih istraživanja, koja pokazuju neznanje srednjoškolaca o funkcioniranju društva ili pokazuju njihova svjetonazorska razmišljanja“, izrazio je nadu gradonačelnik.

U ovih 20 godina kontinuirano se provodio program stipendiranja učenika i srednjoškolaca, dodijeljeno je 3856 stipendija prema kriterijima darovitosti, deficitarnosti, socijalnom kriteriju te stipendija studentima Grada Vukovara te je ukupno isplaćeno 31.345.750,00 kn.

„Otvorili 600 novih mjesta u šest novih ili rekonstruiranih objekata za što je izdvojeno preko 60 milijuna kuna. To je sigurno nešto što treba nastaviti i dalje, jer i dalje postoji potreba za novim vrtićima“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Kvaliteta vrtića i škola dodatno je poboljšana kroz energetsku obnovu. Uz pomoć EU i vlastitih sredstava obnovljeno je čak  27 vrtića, škola i školskih sportskih dvorana, za što je ukupno izdvojeno više od 110 milijuna kuna.

Izgrađena četiri velika objekta sporta i tehničke kulture

Tijekom mandata gradonačelnika Obersnela realiziran je i veliki investicijski ciklus u sportsku infrastrukturu pa su tako izgrađeni Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Atletska dvorana Kantrida, a dio tog ciklusa bila je i izgradnja Astronomskog centra, tada kao najveća investicija u tehničku kulturu u Hrvatskoj. Samo ova četiri projekta ukupno su vrijedna oko 509 milijuna kuna, a sve to je omogućilo dodatni razvoj sporta i rekreacije za sve generacije.

Bilo je i mnogo investicija u postojeću sportsku infrastrukturu, a Grad Rijeka aktivno se uključio i u pomoć u gradnji kompleksa igrališta na Rujevici, iako je to bila privatna investicija.

Kompleks Benčić – najveći investicijski ciklus u kulturu od osamostaljenja Hrvatske

Drugi veliki investicijski ciklus bio je vezan uz kulturu. Tako je u tijeku obnova i prenamjena bivšeg tvorničkog kompleksa u kulturni kvart Benčić u kojem su danas smješteni riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke u Palači šećerane, nedavno otvorena Dječja kuća te buduća Gradska knjižnica. To je najveća investicija u kulturu od osamostaljenja Hrvatske, vrijedna 250 milijuna kuna. Kad se tome pridoda i ulaganje u preuređenje broda Galeb, koji je sastavni dio EU projekta u sklopu kojeg je uređena Palača šećerane, govorimo o ulaganju od više od 300 milijuna kuna.

Uređena je i hala Exportdrva kao novi izložbeni i sajamski prostor, kao i RiHub koji je danas i u funkciji poduzetništva. Osnovane su nove ustanove u kulturi – Art-kino i HKD, i kroz to razdoblje postavljena je visoka ljestvica u kvaliteti kulturnih događanja i nekih novih inicijativa, poput Međunarodnog festivala malih scena, Riječkih ljetnih noći i niza drugih.

Palača šećerane

„Jedan od velikih projekata na koje sam izuzetno ponosan je i projekt EPK, nažalost zadesila nas je pandemija pa projekt nismo uspjeli realizirati u onom obimu u kojem smo to planirali. Unatoč pandemiji koja je zaustavila ili usporila gotovo čitav svijet, riječki projekt Europske prijestolnice kulture bio je jedini čiji su se programi održavali i u 2020., ali i u 2021. godini. Tako je u godini u kojoj je Rijeka nosila EPK titulu održano oko 500 kulturnih događanja. U 2020., uz Rijeku EPK je bio i irski Galway koji, nažalost, zbog pandemije nije uspio realizirati gotovo ništa od svog programa, a prijestolnice određene za 2021. godinu zbog pandemije će tu titulu nositi tek u 2022. godini.“

Uz golemo znanje i iskustvo, iza EPK ostat će i fizičko, materijalno nasljeđe, kao i pokrenut program volontiranja koji će se nastaviti i dalje.

Gradska imovina povećana na 8,3 milijardi kuna, provedeno ili se provodi 175 EU projekata

„Kad sam došao na čelo grada imovina grada bila je procijenjena na 2,8 milijardi kuna, a u godinu kad napuštam mjesto gradonačelnika imovina grada iznosi 8,3 milijardi kuna. Ta imovina grada se kvantificirala kroz brojna ulaganja u objekte i infrastrukturu. Uz to, Grad Rijeka je većinski vlasnik 13 trovačkih društava, čiji temelj kapital iznosi gotovo 900 milijuna kuna“, kazao je gradonačelnik.

Istaknuo je kako je posebno ponosan činjenicom da je Rijeka jedan od najuspješnijih gradova po povlačenju EU sredstava. Grad Rijeka je sa svojim povezanim trgovačkim i komunalnim tvrtkama te ustanovama do sada iz europskih fondova ugovorio gotovo 300 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju 175 projekata.

Velika pažnja posvećivana je međunarodnoj suradnji. Sklopljeno je 13 novih sporazuma s prijateljskim gradovima, a Grad Rijeka je član mnogih udruženja, što omoguće pristup dobrim praksama drugih sredina i razmjenu iskustva.

Za socijalni program od 2000. do danas 600 milijuna kuna

„Kako sam na mjesto gradonačelnika došao s mjesta člana Poglavarstva i pročelnika zaduženog za zdravstvo i socijalnu skrb, o socijalnoj politici uvijek sam vodio posebnog računa, između ostaloga, zašto što vjerujem da uređeno društvo mora voditi računa o onima najslabijima. Razvijali smo socijalni program da je u provođenje bili uključen Grad, udruge i institucije, a u ovih 20-ak godina u socijalni program, što direktno prema udrugama i institucijama, a što prema korisnicima, izdvojeno je oko 600 milijuna kuna“, kazao je gradonačelnik.

Istaknuo je kako je izuzetno ponosan na osnivanje Dječjeg doma Tić, jedne od rijetkih ustanova u Hrvatskoj koja se bavi zlostavljanom i zanemarivanom djecom, i što je, unatoč svim problemima, održana Psihijatrijska bolnica Lopača.

Komunalni sektor – investicije koje čine okosnicu grada

„Smatram da komunalna infrastruktura čini okosnicu grada i uvijek sam se zalagao da značajna sredstva moraju ići u komunalni sektor i vjerujem da je to bila dobra odluka“, kazao je gradonačelnik, nabrajajući niz investicija u komunalni sektor.

Nabavljena su 194 autobusa, dakle obnovljena je kompletna flota Autotroleja, a velik dio u zadnjem razdoblju uz korištenje EU sredstava.

„Naslijedio sam staru plinsku mrežu, s relativno čestim incidentnim situacijama pa i smrtnim slučajeva. U mojim mandatima uloženo je u plinsku mrežu i sustav toplinarstva 380 milijuna kuna i danas imamo preko 300 km, nove, sigurne plinske mreže, koja koristi isključivo prirodni plin, a napravljena je i punionica plina za autobuse i privatna vozila, jedina u Hrvatskoj koju mogu koristiti i građani“, kazao je gradonačelnik.

U razvoj sustava javne gradske rasvjete uloženo je oko 50 milijuna kuna. Trenutno postoji 15.790 svjetiljki od kojih preko 95% energetski učinkovito.

Velika ulaganja bila su vezana uz izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže: izgrađeno je 319 km vodovodne i kanalizacijske mreže vrijednih 662 milijuna kuna.

U izgradnju novih garaža s preko 2.000 parkirnih mjesta u Rijeci uloženo je oko 150 milijuna kuna proračunskih sredstava.

„Žao mi je što nisam uspio realizirati autobusni kolodvor, iako i dalje smatram da to nije bio prioritet i nešto što će bitno promijeniti život Riječana. U kontekstu svih sredstava s kojima sam u sklopu proračuna raspolagao mogli smo napraviti kolodvor, ali da smo investirali 50 milijuna eura u autobusni kolodvor, onda ne bi bilo sportskih dvorana, kompleksa Benčić, novih vrtića, uređenih škola, kvalitetnog socijalnog programa ili brojnih kilometara cesta. Kad bi bio u prilici da ponovno odlučujem, opet bih odabrao isto“, poručio je gradonačelnik Obersnel.

U izgradnju novih gradskih cesta koje su u ingerenciji Grada uloženo je 583,8 milijuna kuna, a najviše u razdoblju 2005. – 2009. godine zbog tržišnog izdanja komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica trgovačkog društva Rijeka promet d.d., a što je ujedno bilo i prvo burzovno izdanje korporativnih obveznica gradskog trgovačkog društva u RH. U to nije uračunato sudjelovanja Grada Rijeke u rekonstrukciji državnih cesta.

Grad Rijeka i KD Kozala uložili su 162,8 milijuna kuna u izgradnju i održavanje riječkih grobalja, a broj grobnih mjesta povećan je za više od 6.300.

Rijeka će imati čak 676 POS stanova kada se završi novih 90 na Martinkovcu.

U Starom gradu uređeno je devet trgova i ulica, među ostalim i Principij, Koblerov i Pavlinski trg u što je uloženo oko 60 milijuna kuna. Uređeni su i Kazališni park te novi park Pomerio (oko 15 milijuna kuna oba). U zadnjih 12 godina uređena su 42 dječja igrališta.

U 2019. godini u Rijeci ostvareno 925 tisuća noćenja

„Kada sam preuzevši dužnost gradonačelnika počeo najprije skromno, a onda sve jače počeo govoriti o važnosti turizma za Rijeku, vrlo sam često bio ismijavan uopće u kontekstu dovođenja pojmova turizma i Rijeke u vezu. Bio je to proces koji je trajao, ali danas mogu reći da sam izuzetno zadovoljan činjenicom da smo ga pokrenuli“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

U zadnjoj „normalnoj“ turističkoj 2019. godini ostvareno je 924.203 noćenja i 250.284 dolazaka što je trebao biti odličan uvod u 2020. godinu, godinu kada Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture.

U proteklih deset godina se broj ležajeva popeo s 1516 na 8 280, u što nije uračunato još 500 dodatnih ležajeva u novom hotelu Hilton. U privatnom smještaju 2009. godine broj ležajeva bio je 173, a 2019. godine imamo 5, 2273 ležajeva, što znači da je ogroman broj naših sugrađana prepoznao turizam kao aktivnost u kojoj mogu ostvariti neke dodatne prihode.

Godine 2009. nije bilo niti jednog dolaska kruzera, 2019. bilo ih je 24, a za 2020. godinu ih je u najavi bilo 50.

Ukupni prihodi od turizma u razdoblju 2009. do 2019. godine narasli su s 366 na 956 milijuna kuna.

To je pratio i pojačani interes za investiranje: sagrađen je novi Hilton na Costabeli, najavljena je izgradnja novog hotela u bivšem Domu željezničara, a tu su i dosta značajne investicije hotelskog poduzeća Jadran. Otvoreno je i 15-ak hostela.

Poduzetnicima dodijeljeno preko 30 milijuna subvencija

Što se tiče poduzetništva, otvoren je Startup inkubator, koji su svoju aktivnost nastavlja u RiHubu i kroz koji je do sada prošlo 478 poduzetnika, a krajem 2020. godine svoja vrata je otvorio i Proizvodni park Torpedo. Od 2008. godine do danas dodijeljeno je ukupno 2.088 subvencija  ukupne vrijednosti 30 milijuna i 300 tisuća kuna.

Grad Rijeka je bio uključen u čitav niz privatnih investicija, od izgradnje tvornice Jadran galenskog laboratorija, novog hotela Hilton, kompleksa igrališta na Rujevica do investicija koje su provodili trgovački lanci.

Startup inkubator

Rijeka najtransparentniji grad u Hrvatskoj

Posebno sam ponosan što je Rijeka tri puta proglašena najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj, i mogu reći da je i dalje najtransparentniji grad, pogotovo nakon uvođenja otvorenog proračuna“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Rijeka je na prvom mjestu po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije te prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i objedinjenih servisa za plaćanje u gradu. Prvi smo uveli sustav e-konzultacija kada to još nije postojalo kao zakonska obveza.

Ogromni napori su uloženi u pripremu grada za novo digitalno doba, pa je Rijeka 2020. g. proglašena i prvim gradom u Hrvatskoj po spremnosti za digitalnu transformaciju. Sve je to rezultiralo i dobivanjem velikog projekta – Centra kompetencija pametnih gradova, vrijednog 130 milijuna kuna, od čega je više od 90 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.

Kalendar događanja

Festival
  • 12.09. – 19.09.
  • (19:30)

14. vRIsak – riječki sajam knjiga i festival autora

14. Vrisak održat će se od 12. do 19. rujna na nekoliko lokacija, a donosi tridesetak događanja uživo, niz digitalnih programa i nekoliko okruglih stolova...

Detaljnije

Projekcija
  • 14.09. – 18.09.
  • (21:00)

History Film Festival u Art-kinu

Svečano otvorenje History Film Festivala u Art-kinu održava se 14. rujna u 21 sat, nakon čega slijedi projekcija novog filma Branka Schmidta "Demo", uz gostovanje filmske ekipe. ...

Detaljnije

Izložba
  • 14.09. – 25.09.
  • (19:00)

„Floating Garden“ Maje Strgar Kurečić u Galeriji Principij

Serija fotografija „Floating Garden“ zagrebačke fotografkinje Maje Strgar Kurečić, koja je osvojila brojne prestižne svjetske nagrade, postavlja se u Galeriji Principij...

Detaljnije

Festival
  • 17.09. – 19.09.
  • (18:00)

24. Rikon u Art-kvartu “Benčić”

Riječka konvencija fantastike u svom 24. izdanju donosi tri dana bogatog sadržaja ljubiteljima fantastike, znanosti, društvenih igara, kvizova i kreativnih radionica svih uzrasta....

Detaljnije

Književni susret
  • 23.09.
  • (19:00)

Knjiga na nezgodnim mjestima: Jasen Boko u Omišlju (s naftnim terminalom u pozadini)

Gradska knjižnica Rijeka najavljuje druženje s Jasenom Bokom, poznatim hrvatskim putopiscem i dramaturgom...

Detaljnije

Predstava
  • 23.09.
  • (20:00)

Komedija “Jel’ tako, Zorane?” dolazi nasmijati Riječane

Kazalište Moruzgva ponovno gostuje u Rijeci, ovoga puta sa svojom najnovijom predstavom nastalom u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika...

Detaljnije