Galeb je najpoznatiji kao brod mira Josipa Broza Tita koji je njime putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, ali ovaj brod je i mnogo više od toga. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod, pa polagač mina, dva puta je ozbiljno nastradao, ali se kao feniks vratio u život. Bio je školski brod i Titov brod, a nakon raspada Jugoslavije i prodaje grčkom brodovlasniku koji je bankrotirao, brod je svoje utočište našao ponovo u Rijeci u kojoj će postati prvi hrvatski brod – muzej.
Brod Galeb trenutno se obnavlja u kraljevičkom škveru. Tijekom travnja i svibnja 2021., snimani su na brodu i u brodogradilištu radnici koji rade na njegovoj obnovi i druge osobe uključene u projekt obnove. Osim radnika iz brodogradilišta Dalmont u Kraljevici, o brodu govore bivši gradonačelnik Obersnel, pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar i povjesničar Tvrtko Jakovina. Ovo je prva od tri reportaže izrađene tijekom 2021. o preoblikovanju Galeba u prvi hrvatski brod-muzej.
Autori reportaže su Zoran Krema i Voljen Korić.
Podsjećamo i da je u tijeku Javni poziv Muzeja grada Rijeke za sudjelovanje u budućem stalnom postavu prvog hrvatskog broda muzeja – Galeba. Javni poziv upućen je u prosincu prošle godine i bit će trajno otvoren svima koji se žele odazvati i uključiti.
Povijest broda
Pod imenom Ramb III izgrađen je i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji. Uloga koja mu je tada bila namijenjena je transportna. Brod je trebao prevoziti južno voće u Europu i s tim ciljem njegovu je izgradnju naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB).
Međutim, početkom Drugog svjetskog rata Ramb III pretvoren je u ratni brod, prvo u prateću krstaricu, a onda je prevozio i hranu za talijansku vojsku u Libiji.
Na jednom od tih putovanja, 1941. godine u libijskoj luci Bengazi, Ramb III je pogođen u pramac torpedom britanske podmornice i umalo je potopljen.
No, spasio ga je kapetan koji je rasporedio teret broda tako da je brod mogao isploviti i ploviti – i to na jedini mogući način – unazad, odnosno krmom naprijed. Tako je plovio 900 milja, od Benghazija do Sicilije, odakle je otegljen na remont u brodogradilište u Trstu.
Nakon kapitulacije Italije, 1943. brod su preuzeli Nijemci i dali mu ime Kiebitz. Ugradili su mu šine za izbacivanje mina i Kiebitz je postavio više od 5.000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu.
Potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci, u savezničkom bombardiranju.
Na morskom dnu proveo je tri godine, a onda ga je 1947. s dna riječke luke izvukla splitska tvrtka “Brodospas”. Bio je to zahtjevan posao na kojem su bili angažirani mnogi ugledni stručnjaci i inženjeri.
Nakon obnove u pulskom brodogradilištu Uljanik, brod je uvršten u sastav mornarice kao školski brod pod novim imenom – Galeb.
Prvo Titovo inozemno putovanje Galebom bilo je u London, 1953., na susret s Winstonom Churchillom. To putovanje ujedno je bilo znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu, nakon udaljavanja od Staljina i Istočnog bloka.
Uslijedila su brojna Titova putovanja Galebom u okviru uloge koju je Jugoslavija imala u Pokretu nesvrstanih zemalja, a na brodu su održavani državnički susreti. Nakon Titove smrti, brod je otvoren za posjete.
Poslije raspada Jugoslavije, brod je krajem devedesetih prodan grčkom brodovlasniku, no zbog njegova bankrota nikad nije preuređen.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je Galeb 2006. godine kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a Grad Rijeka ga je 2009. godine otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i otvaranja mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad Rijeka je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu Galeba i obnovu Palače Šećerane na natječaj za EU sredstva u sklopu projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“.
Europska sredstva su odobrena, obnova Palače Šećerane je dovršena krajem 2019., a Galeb je iste godine otegljen u kraljevički škver gdje traje njegova obnova.
Četvrta uloga ovog broda feniksa bit će – muzej. Time ga nakon burne prošlosti čeka miran vez uz riječki Molo longo i posjeti brojnih domaćih i stranih turista.
Podijeli na društvenim mrežama