Jerry Hopkins je poznati autor biografija o Elvisu, Bowieju, Yoko Ono, Raquel Welch i gotovo sve su prodane u milijunskim primjercima. Kad je udružio svoje snage s mladim fanatičnim sljedbenikom grupe The Doors, Danielom Sugermanom, potpisali su ovo sjajno tkanje o životu Jima Morrisona, Nitko odavde ne izlazi živ.

Nitko odavde ne izlazi živ

Nije riječ o čitanju oporuke u zagušljivoj atmosferi nekakvog odvjetničkog ureda, ni slučajno, a niti o pobožnim dijelovima koji nagovješćuju novog mesiju koji hoda planetom. Knjiga je, naprotiv, objektivni prikaz infantilnog samozaljubljenog pjevača i njegove suprotnosti – izuzetnog pjesnika, mislioca i propovjednika vjere koja je krajem šezdesetih hujala ulicama Los Angelesa, San Francisca šireći svoje pipke prema istočnoj obali, konačno zahvaćajući vrlo brzo poput tornada i cijeli svijet. Naravno, tekst je obilno podložen i odebljan s puno informacija o ostalim članovima sastava: Johna Densmorea, Robbyja Kriegera i nezaobilaznog Raya Manzareka, koji se najčešće spominje citatima o Morrisonu.

Nakon što pročitate Nitko odavde ne izlazi živ, što je inače stih iz pjesme Five to One, neće vam zavladati konfuzija u glavi, već ćete, željni utvrđivanja gradiva, vraćati se pojedinim poglavljima, pogotovo ako ste, poput mene, fan Doorsa, pa želite saznati kada je i u kojim uvjetima nastajala koja pjesma. Tako ćete, primjerice, dokučiti priču iza The End kao i reakciju publike nakon premijerne izvedbe u klubu Whiskey A Go Go, prije nego li je pjesma uopće objavljena. A priložen je i lijep, uzbudljiv prijevod stihova uz dijelove izvedbe.

Inače, zanimljivo je da je knjiga objavljena na devetu godišnjicu Morrisonove smrti, dakle zaista davne 1980., no u nas se u nakladi zagrebačke kuće Sandorf, pojavljuje četrdeset godina kasnije, što je samo dokaz da kult Doorsa neće tako lako napustiti naše domove. Nepristranost koja prati zapisničare Jimova života je gotovo voajerska. Ne jednom oživljavaju dijaloge Morrisona i njihovih pratilja, priljepaka, kolega, slatkorječivaca, organa reda, od ranih srednjoškolskih dana do same smrti gdje ga je, ne baš često vjerna, pratila Pamela Courson, i sama žrtva uživanja u drogama. A saznat ćete i tko je stanovita Patricia Kennealy Morrison, visoka svećenica poganskih keltskih uvjerenja, s kojom Jim i potpisuje brak u ‘Wiccanskoj’ ceremoniji miješajući krv i ritualno ga ispijajući iz pokala. Iz poglavlja koje kronološki slijede diskografske, koncertne i sudske događaje shvaćamo u kolikoj je mjeri pjevač bio autodestruktivan, gotovo uvijek pod utjecajem kombinacije LSD-a i ogromnih količina alkohola koje je točio od ranog jutra u sebe, a da je pritom na intervjuima dosljedno i pažljivo birao riječi koje će izgovoriti, čijim će citatom podcrtati i ovjeriti vlastiti iskaz. A najčešći izvor u ovom potonjem bio mu je Nijemac Friedrich Nietzsche, pa i ne čudi što je predgovor knjizi započet upravo njegovom rečenicom: ‘Miljenici bogova umiru mladi, ali zatim s bogovima vječno žive’.

Morrison, kako je poznato i od prije nego li je Oliver Stone snimio sjajni biografski film temeljen upravo na ovoj knjizi naziva The Doors, nije živio kao svetac, zapravo je raskrstio s konzervativnim stavovima svojih roditelja vrlo mlad, poslavši sve u vražju mater ne bi li postao pjevačem, zapravo umjetnikom par exellence, ne odstupajući nikada ni milimetra od svojih slobodarskih zamisli, ne preskočivši – kada je to bilo nužno – niti od nedoličnog ponašanja ili izraza, psovki, pozivajući i na rodoskvrnuće, omalovažavajući krutost i glupost američkog sistema koji je uvukao narod u nepotreban rat u Vijetnamu, glorificirajući seksualnost, izvikujući parole koje su rubno predstavljale provokacije državnih službenika (a najčešće brutalnih policajaca koji su na njemu vježbali pendrečenje). Drugim riječim, koristio se svim mogućim verbalnim oružjem ne bi li kritizirao duševnu bolest društva, postajući time i metom glupih optužbi koje su mu itekako nagrizle njegove zidine vlastitog Babilona. No, taj prodorni glas uzbuđenja i upozorenja nastavio je rovariti generacijama kasnije, nikada se ne ugasivši, baš kao da je paklenski oganj, stigavši napokon u ovom besprijekornom izdanju i k nama. Za ovakav sadržaj, vjerujte, nikada nije kasno!

Kalendar događanja

Izložba
  • 27.07. – 27.09.
  • (20:00)

Međunarodna skupna izložba ’90e: Ožiljci’ i samostalna izložba Sandra Đukića i Bojana Salaja

Otvorenje dviju izložbi u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka održati će se u utorak, 27. srpnja 2021. od 20 sati....

Detaljnije

Izložba
  • 06.07. – 30.07.
  • (20:00)

Izložba Mislava Lešića Realizam ćorava sokaka u Galeriji Kortil

U utorak 6.7. u 20 sati Galerija Kortil otvara izložbu Mislava Lešića Realizam ćorava sokaka, a za sve zainteresirane izložba će ostati otvorena kroz cijeli 7. mjesec....

Detaljnije

Koncert
  • 31.07.
  • (16:00)

On the Terrace Open Air – party elektronske glazbe

Po uzoru na europske i svjetske trendove po prvi puta se održava „On the Terrace Open Air“, koncept koji obuhvaća glazbu, vizualnu umjetnost te ugostiteljski sadržaj na povijesnoj lokaciji kao što je Trsatska gradina....

Detaljnije

Izložba
  • 02.08. – 14.08.
  • (17:00)

Jednog dana život će biti lijep

U ponedjeljak, 2. kolovoza u Galeriji Kortil (Strossmayerova 1) bit će otvorena audio-vizualna izložba “Jednog dana život će biti lijep” Barbare Matejčić i Ane Opalić, a koju ćete moći posjetiti sve do 14. kolovoza....

Detaljnije

Koncert
  • 07.08.
  • (21:30)

Tedi Spalato i Ante Gelo na Gradini

Tedi Spalato i Ante Gelo nastupiti će na Trsatskoj gradini u subotu 7. kolovoza u sklopu 16. Ljeta na Gradini....

Detaljnije

Koncert
  • 13.08.
  • (21:30)

Natali Dizdar na Trsatskoj Gradini

Natali Dizdar i njezin bend nastupit će na prekrasnoj Trsatskoj gradini gdje će izvesti svoje najveće hitove i okupljenima prirediti brojna glazbena iznenađenja....

Detaljnije