Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel sazvao je konferenciju za novinare, na kojoj se osvrnuo na prozivke dijela vijećnika oko predloženih izmjena visine komunalne naknade.

„Konferencija za novinare sazvana je kao rezultat prozivki
koje sam doživio unatrag tjedan dana i orkestriranog napada – ne znam je li bi
rekao oporbe ili većine – u Gradskom vijeću. Način na koji se pristupa temi
ukazuje kako da se pripremaju izbori, a jedini način na koji vidim da bi se to
moglo dogoditi je da ta većina u Gradskom vijeću, takva kakva jeste, odluči da
sama raspusti Gradsko vijeće, a s obzirom na način na koji funkcioniraju, s
obzirom na niz neistina ili bolje rečeno laži i nesuvislih izjava, bilo bi čak poželjno
da to učine i još jedanput provjere svoje povjerenje kod građana,“ započeo je
gradonačelnik Obersnel, dodavši kako izvršnu vlast nije nimalo lako snositi te
je potrebno nekad donositi nepopularne odluke, koje su neophodne za daljnji
razvoj grada.

Gradonačelnik je istaknuo kako je u proteklih pet godina temeljem oduka Vlade, neovisno o njihovom političkom predznaku, proračun Grada
Rijeke izgubio između 40 i 50 milijuna poreznih prihoda, a osim poreznih
izvora, prihodi gradova i općina su ograničeni samo na administrativne prihode,
u koje se ubrajaju komunalna naknada i komunalni doprinos te vlastite prihode,
prvenstveno od gospodarenja imovinom, po čijem je udjelu u proračunu Grad
Rijeka uspješniji i od Splita i od Zagreba. S druge strane, za razliku od
mnogih europskih gradova, koji su primjerice vlasnici luka, gradovi u Hrvatskoj
nemaju mogućnost ostvarivati prihode na temelju vlasništva u gospodarskim
subjektima.

Izmjenama odluke o komunalnoj naknadi pravilnija raspodjela
prikupljenih sredstava

„Upravo zato što je komunalna naknada zakonom definirano
javno davanje, a ne nikakav harač, kako pokušavaju dokazati neki vijećnici,
predložio sam Gradskom vijeću izmjene Odluke o komunalnoj naknadi, čija
intencija nije bila povećanje komunalne naknade, nego pravilnija raspodjela
komunalne naknade s obzirom na dosad uložena sredstva po različitim zonama po
kojima se određivala komunalna naknada,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Izmjenom oduke predloženo je formiranje zona unutar granica
mjesnog odbora, budući da se upravo iz sredstava komunalne naknade ulažu velika
sredstva u podizanje komunalnog standarda na području mjesnih odbora. Tako je
upravo u tijeku javni poziv za primanje prijedloga građana za izvođenje malih
komunalnih zahvata na područjima njihovih mjesnih odbora, a za taj je program
Malih komunalnih akcija je od uvođenja 2004. godine uloženo preko 160 milijuna
kuna.

Gradonačelnik je istaknuo kako se nikako ne može govoriti o
haraču, navevši primjer stana od 65 m2 za koji bi mjesečni iznos komunalne
naknade, ovisno o zoni, bio smanjen ili povećan, s time da najveće povećanje
iznosi 16,25 kuna. Prijedlogom odluke posebno se vodilo računa o proizvodnim
djelatnostima, što bi donijelo smanjenje godišnjeg iznosa komunalne naknade za,
primjerice, oko dva milijuna kuna za 3. maj ili preko 900 tisuća kuna za tvrtku
„Strojogradnja“, nastalu iz nekadašnje trećemajske tvornice „Motori i
dizalice“.

Bez izmjene odluke o komunalnoj naknadi doći će do smanjenja
komunalnog standarda

S obzirom na to da Gradsko vijeće nije prihvatilo prijedlog
izmjena komunalne naknade, neće doći ni do povećanja planiranih prihodi po toj
osnovi u ovogodišnjem proračunu od 12 milijuna kuna, što će dovesti do
smanjenja planiranih rashoda vezanih uz komunalnu naknadu. To znači smanjenje
održavanja grada, nogostupa, mogućeg daljnjeg širenja javne rasvjete, uređenja
parkova, igrališta, pa čak i dijela u kojem je dozvoljeno da se odlukom
predstavničkog tijela dio novaca iz komunalne naknade utroši u održavanje
objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog ili socijalnog sadržaja. Prihvati
li Gradsko vijeće izmjene Odluke o smanjenju obračunskog boda, koju je u
proceduru uputio vijećnik Danko Švorinić, komunalna naknada smanjit će se za
dodatnih 26 milijuna kuna.

„Svatko od nas odgovara za svoje odluke, stoga ne vidim
zašto su se pojedini gradski vijećnici pronašli uvrijeđeni zbog moje
konstatacije da će zbog njihove odluke neće realizirati dio programa, koji je
bio predviđen ovogodišnjim proračunom, kao i da će, ukoliko se usvoji ova
odluka o daljnjem smanjenju boda, za uređenje komunalne opremljenosti u Rijeci
na raspolaganju biti još manje sredstva. Sve je to moguće, samo moramo biti
svjesni posljedica, kojih neke kolege očito nisu svjesni,“ ocijenio je gradonačelnik.

Prozivke da Grad Rijeka ima daleko najveću komunalnu naknadu
u Hrvatskoj gradonačelnik je ocijenio kao manipulaciju podacima. Istina je da
je vrijednost boda u Rijeci najviša, no riječka 1. zona je najmanja u
Hrvatskoj, s time da konačna visina komunalne naknade ne ovisi samo o
vrijednosti boda, već o umnošku s koeficijentom namjene i koeficijentom zone.
Nadalje, vrijednost boda od 1,27 kn/m2 se primjenjuje samo na Korzu, gdje je
ukupni mjesečni prihod od komunalne naknade za stambeni prostor iznosi tek
7,900 kuna. Već u drugoj zoni vrijednost boda iznosi 0,34 kn/m2 te za svaku
sljedeću zonu pada za 15 do 20%.

Gradonačelnik je ujedno naglasio kako u sklopu Socijalnog
programa Grad Rijeka subvencionira troškove socijalne naknade za 500-tinjak
građana. Kada bi Grad Rijeka držao samo svojih zakonskih obveza, Socijalni
program obuhvaćao bi samo 12% postojećih korisnika, odnosno korisnika zajamčene
minimalne naknade, kojima jedinica lokalne samouprave temeljem zakona mora
osigurati podmirenje troškova stanovanja i obrok u pučkoj kuhinji, što znači da
bo ostalih 88% korisnika bilo izuzeto iz programa.

Odluka o gospodarenju otpadom zakonita

Osvrćući se na ocjene da riječka odluka o gospodarenju
otpadom nezakonita, gradonačelnik Obersnel kazao je kako smatra da se radi o
odluci donesenoj u skladu sa zakonom, a procijeniti njezinu nezakonitost mogu
samo nadležna tijela. Kako su se u javnosti pojavili stavovi kako se Grad
Rijeka nikad nije obratio Ministarstvu zaštite okoliša za zahtjevom za izuzećem
od primjene Uredbe o gospodarenju otpadom, gradonačelnik je kazao kako postoje
dokumenti iz kojih je jasno vidljivo da se Grad Rijeka više puta obraćao
ministarstvu te održao više zajedničkih sastanaka, pokušavajući upozoriti da
je, s obzirom na tehnologiju koja se koristi u ŽCGO Marišćina, nelogično
inzistirati na striktnom provođenju Uredbe. U razgovorima s Ministarstvom,
došlo se do kompromisnog rješenja, odnosno izuzeća koje se odnosi na Istarsku i
Primorsko-goransku županiju u smislu prikupljanja biološkog otpada.

Sva kreditna zaduženja u skladu sa zakonom

Komentirajući izraženu sumnju o nezakonitosti kredita u
iznosu od 10 milijuna švicarskih franaka, koji je Grad Rijeka podigao 1999.
godine, gradonačelnik je kazao kako je Grad Rijeka sve kredite podigao u skladu
sa zakonom, uz suglasnost Gradskog vijeća i Vlade RH. Sredstva tog kredita
uložena su prvenstveno u cestovnu infrastrukturu, od proširenja Osječke ulice,
preko izgradnje ceste A na Drenovi do izgradnje prometnice na Zagradu.