Kolumne

Prva asocijacija na spomen gospodarske krize vezana je uglavnom uz financijske poteškoće. Primarni osjećaji koji u tom razdoblju visoko koreliraju sa drastičnim padom bi-di-pija su: briga, strah, neizvjesnost, strepnja, nespokoj… Ekonomsku analizu ove psihološke statistike ostavljam kolegi Cvjetkoviću, a mi ćemo se pozabaviti jednom drugom, koja je vezana uz jedan stari tradicijskih običaj – nasiljem nad ženama… U razvijenim patrijarhalnim kulturama ono je postalo folklorni element, izraženije njegovan od strane mnogih muževa upravo u vrijeme ekonomske krize…Jer, kad god je neka kriza, “Laki je malo nervozan”.

Čitajte dalje

Postoji li u ovome što se hrvatskim financijama dešava neko unaprijed napisano pravilo i jesu li u pravu oni što tvrde da je cijela strategija porobljavanja pojedine zemlje danas stvar strategije razvoja ostatka visoko civiliziranog svijeta.

Čitajte dalje

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, profesor povijesti i zemljopisa Tomislav Karamarko održao je prigodan nastavni školski sat u kojem je iznio viziju nove hrvatske budućnosti kroz perspektivu pročišćavanja povijesnih udžbenika koji iskrivljuju činjenice i uljepšavaju sliku “zloglasne jugoslavenske diktature”, što je glavna prepreka razvoju modernog hrvatskog društva: “Kad HDZ dođe na vlast, najprije ćemo napraviti lustraciju. Onda ćemo tog zločinca Tita protjerati sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj, i najvažnije, moramo konačno srediti hrvatsko školstvo. A ne kao danas, da nam neki kvazipovjesničari pišu povijest onako kako njima odgovara” – poručuje glasno.

Čitajte dalje

Nije to bio neki strašno velik upitnik. Mogao sam s njime bez teškoća usnuti, ujutro i pogledati u oči danu koji bi svanuo. Ne uzrujavajući se što ga stalno držim blizu sebe, ali ipak nekako po strani i čekajući da za nj odvojim vrijeme, posvetim mu se na način koji je smatrao adekvatnim, ostajao je strpljiv. Pojavio se ponad moje glave u osmom razredu osnovne škole, kada sam, kao svako zdravo muško čeljade koje je pohađalo školu Matteotti, nastojao za vrijeme velikog odmora na raspoloživih desetak minuta preskočiti ogradu što je dijelila školsko dvorište od susjednoga košarkaškog igrališta. Desetak minuta nije mnogo, ali ukradeno vrijeme najslađe je vrijeme.

Čitajte dalje

lako je biti političar, ali teško je biti državnik: Onaj koji zna upravljati državom na način da mu se nitko ne miješa u posao. Nije riječ o politici čvrste ruke, nego o ruci koja politiku drži čvrsto u svojoj šaci. A to ne može svatko. Čovjek najprije mora biti smiren, opušten i staložen da bi mogao donositi mudre političke odluke. Ali za to treba imati dara.

Čitajte dalje

Svakoga dana kad poslušam dnevne vijesti zaključak je isti: “Ovaj svijet je totalno poludio!” Cijela Zemlja postaje polako jedna velika psihijatrijska bolnica. Od država Bliskog i Dalekog istoga, preko samostalnih i suverenih republičkih odjela bivše Jugoslavije pa do aktualne ukrajinske ludnice – sve vrvi pacijentima koji ŠIZE jedni na druge…Nema, dakle, sumnje da je riječ o globalnoj šizofreniji? Ali gdje su uzroci? Kako izgleda početak ove bolesti?

Čitajte dalje

Jedna stara anegdota s nekadašnjeg sata marksizma često mi zna poslužiti kao uvod u razne varijacije, uvijek aktualnih tema, o ispiranju mozgova. Bilo je to negdje krajem osamdesetih, u jednoj poznatoj splitskoj gimnaziji, koja se tih godina, kao i sve škole, borila s programom usmjerenog obrazovanja, gdje je sve, baš kao i danas, bilo usmjereno na istinu koja se ocjenjivala od jedan do pet. Na pitanje što misli o izvjesnim društveno-političkim relacijama dijalektičkog materijalizma?, prozvani maturant uzima kratki time-out kako bi se konzultirao s drugaricom nastavnicom: “Što ja mislim ili što misli Marx?”

Čitajte dalje

Čitajući svakoga dana razne komentare na internetskim društvenim mrežama, često se pitam u kojem segmentu odgoja je učinjena kardinalna pogreška. Više se ne radi o tome koliko je moralnih nakaza u eteru, nego kako i na koji način se množe, pri čemu je očito da je grižnja savjesti postala deficitarna ljudska osobina koja kronično nedostaje vremenu u kojem se nalazimo. Gdje je zapelo? Po svemu sudeći, zapelo je negdje u djetinjstvu.

Čitajte dalje

Na samom početku želim odmah razjasniti jednu stvar: U ovoj kolumni ne bavimo se ontološkim pristupom niti kozmologijskim umovanjem – zanima me prvenstveno smisao pojavnosti svake metafizičke koncepcije koja doprinosi smanjenju ljudske patnje, kao hipotetski primarnog cilja odgoja i obrazovanja s osviještenom vizijom, neovisno od toga da li je određeni koncept filozofski utemeljena teorija ili tipičan znanstveni antipod.

Čitajte dalje

Ljeto je vrijeme za lagane teme. Ovoga tjedna biram kulturu. Istina, nije mi lako. Kulturna scena i nije nešto bogata događajima; sezona je godišnjih odmora, ali u hrvatskom narodnom kazalištu, na širokom scenskom prostoru od Dunava do Prevlake, uvijek se nađe zanimljivih predstava. Evo, upravo ovih dana igra sjajna crna komedija u režiji Porezne uprave, sastavljena na poreznom obrascu JOPPD.

Čitajte dalje

Mnogi će se zapitati kakve veze s kolumnom tematskog naslova „Abeceda kapitala“ imaju serija Top gear, dolazak popularnih voditelja u Hrvatsku, promocija fenomenalnih vozilica? Iskreno i nemaju. No tijekom boravka ekipe u Hrvatskoj održane su i neke druge manifestacije, odnosno radionice. Jedna od njih bila je sigurna vožnja. A ta tema itekako ima veze s modernim financijskim zbivanjima u svijetu.

Čitajte dalje

“Kad roditelji dođu u školu, lijepo bi ih trebalo upozoriti: “Ovaj razgovor se snima”. Užasno je što rade nastavnicima kako bi iskamčili bolje ocjene djeci. I ako tako ne uspiju, onda nazivaju ravnatelje i žale se na rad nastavnika, optužuju, prijete svojim poznanstvima… Nekoć su se klinci bojali nastavnika, sad nastavnici strahuju od roditelja” – konstatira novinarka Barbara Matejčić na svom javnom facebook profilu, i pogađa u samu srž problema današnjeg školstva.

Čitajte dalje

Čovjek, to jedinstveno biće razuma u ovom sićušnom dijelu svemira, cijelog svog života okupiran je raznim ciljevima, težeći za uspjehom u svakom poslu kojemu je posvećen. Specifikacijsku strukturu faktora koji utječu na postizanje nekog željenog rezultata, temeljita znanstvena praksa naziva jednadžbom uspjeha. Neke od njih zaslužuju posebnu pažnju – one koje opisuju tragove uspjeha u odgoju i obrazovanju. Marija Montessori imala je svoju formulu. Slična je našoj, hrvatskoj formuli, samo je razlika u jednoj jedinoj riječi.

Čitajte dalje