U centru Rijeke otvorena međunarodna izložba “Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.”

U centru Rijeke, na trgu 111. brigade Hrvatske vojske, otvorena je međunarodna izložba na otvorenom „Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.“.

Ova za posjetitelje besplatna izložba, koja u Rijeci gostuje do 11. studenog 2020., u sklopu svoje europske turneje i koja je posjetiteljima dostupna od 0 do 24 sata, dio je službenog programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, u organizaciji Instituta Europska mreža sjećanje i solidarnost.

40 povjesničara iz 18 zemalja

Kroz raznolike multimedijalne formate, na izložbi se predstavlja više od 40 povjesničara iz 18 zemalja, koji pripovijedaju priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe.

Izložba ima oblik bijelo-srebrnog kockastog paviljona koji se ističe po originalnoj konstrukciji. Sadrži više od 200 fotografija, preslika dokumenata, filmova, tekstova, pokretnih slika te interaktivnih izložaka smještenih kako unutar paviljona, tako i na njegovim vanjskim zidovima, a vrlo specifičan i dojmljiv dio izložbe sačinjavaju i pozadinski zvukovi iz tog doba. Povijesni dokumenti koje je na izložbi moguće vidjeti i osobna sjećanja stvaraju priču o teškim počecima Nove Europe te nasljeđu koje i danas utječe na njezine stanovnike, unatoč činjenici da je Veliki rat završio prije sto godina.

 – Izložba je posvećena relativno kratkom, ali iznimno zanimljivom i burnom razdoblju nakon završetka Prvog svjetskog rata, a rezultat je suradnje više od 60 ljudi iz brojnih europskih zemalja, naglasio je na otvorenju koordinator programskog područja “Kultura sjećanja” DOCUMENTE – Centra za suočavanje s prošlošću Boris Stamenić.

– Ova izložba prikazuje povijest iz paneuropske perspektive pritom ne bježeći od činjenice da je europska povijest, između ostaloga, i povijest nasilja i neprijateljstva čiji se repovi ogledaju u suvremenim simboličkim sukobima u domeni kulture sjećanja. Gradeći izložbu oko tih zajedničkih tema te kroz njih pružajući uvid i u lokalne dinamike i u subjektivne perspektive aktera tog vremena, ova izložba, po mom osobnom mišljenju, pokazuje na koji način trebamo govoriti o europskoj prošlosti, zaključio je Stamenić.

Na izložbi Nakon Velikog rata prikazane su brojne promjene do kojih je došlo u razdoblju 1918. – 1923. u različitim sferama života i na različitim razinama: u politici, ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i svakodnevnom životu. Izložba naglašava utjecaj tih promjena na budućnost kontinenta, uključujući i aktualne međunarodne odnose te suvremenu kulturu sjećanja u različitim zemljama, uzimajući u obzir i hrvatsko gledište.

Obersnel: Da bismo mogli graditi uspješnu budućnosti, važno je znati nešto i o povijesti

Prije nego što je stigla u Rijeku, izložba je od 2018. godine prikazana u devet gradova: Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Verdunu (Francuska), Berlinu i Weimaru (Njemačka), Pragu (Češka), Bratislavi (Slovačka), Wrocławu, Krakovu i Varšavi (Poljska).

– Izvrsno je da je izložba postavljena u Rijeci upravo sada kada je Rijeka Europska prijestolnica kulture. Sjajno se uklapa u programski pravac Doba moći, budući da je riječ o pravcu koji se bavi turbulentnom poviješću našega grada, istaknuo je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

– Da bismo mogli graditi uspješnu budućnosti, važno je znati nešto i o povijesti, naravno, temeljeno na znanstvenim istraživanjima i to je vrijednost ove izložbe, da nas podsjeti da događaje koji su u mnogome obilježili Europu, iako je od njih prošlo već stotinjak godina. I danas trebamo voditi borbe za demokraciju, jednakost i ostvarivanje svojih prava, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi kako bismo svi bili zadovoljni životom u zdravom demokratskom društvu, dodao je gradonačelnik Obersnel.

S gradonačelnikom se složila i rukovoditeljica programa RIJEKE 2020 Emina Višnić:  – Kroz projekt Europske prijestolnice kulture održan je čitav niz programa koji se bave povijesnim temama poput izložbe o D’Annunziju koja je još uvijek otvorena u Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, izložbe Fiume Fantastika koja obuhvaća povijest Rijeke posljednjih 150 godina, a u konačnici i postav Muzeja grada Rijeke koji će se otvoriti u Palači šećera tematizirat će povijest Rijeke, ali na neki način i Europe. Govoreći o ovoj konkretnoj izložbi zaista valja istaknuti kako se radi o paneuropskom projektu koji nam pomaže da i naša lokalna povijesna pitanja, a samim time i pitanja sadašnjosti pa i promišljanja o budućnosti, sagledamo izvan granica naša četiri riječka, odnosno hrvatska ‘zida’ na koje smo možda navikli”, kazala je Višnić.

U službenom otvorenju izložbe sudjelovali su i izvanredni profesor s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci Vjeran Pavlaković te direktor Instituta Europska mreža sjećanje i solidarnost Rafal Rogulski, koji se okupljenima obratio video-porukom.

Organizator izložbe je Institut Europska mreža sjećanje i solidarnost (PL, DE, HU, RO, SL).
Partneri su: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb), Filozofski fakultet u Rijeci, Grad Rijeka i RIJEKA 2020.

Izložbu je moguće posjetiti uz poštivanje svih važećih mjera za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se posjetitelji pozivaju na poštivanje mjera: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice. Ne preporučuje se dolazak osobama starije životne dobi ili oboljelima od kroničnih bolesti.