Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel predstavio je na kolegiju nacrt nove Odluke o socijalnoj skrbi, kojom je proširen socijalni program Grada Rijeke. Dodana su dva nova uvjeta: uvjet jednoroditeljstva i uvjet starije radno neaktivne osobe, kojima se omogućuje ostvarivanje različitih oblika pomoći.

Grad Rijeka započeo je 1993. godine s provedbom socijalnog
programa, reguliranim Odlukom o socijalnoj skrbi, u čijem su fokusu osobe
izložene siromaštvu ili socijalnoj isključenosti.

Zaštita socijalno ugroženih u Rijeci je na znatno višoj
razini od državnog standarda, odnosno od onoga na što je Rijeku obvezao Zakon
pa mnogi oblici odnosno vrste socijalne pomoći koje nudi Grad Rijeka
predstavljaju nadstandard. Kako je naglasio gradonačelnik Obersnel, Grad Rijeka
drugačije je od države odredio cenzuse, odnosno minimalna primanja temeljem
kojih netko može zatražiti socijalnu pomoć.

Važećom Odlukom o socijalnoj skrbi propisano je osam uvjeta
(socijalni uvjet, uvjet prihoda, posebni uvjet, uvjet tjelesnog ili
intelektualnog oštećenja, uvjet korištenja doplatka za djecu, uvjet darivanja
krvi, uvjet mirovinskog prihoda, uvjet udomiteljstva) od kojih osoba mora
zadovoljiti bar jedan da bi postala korisnik određenih oblika pomoći. Novom
odlukom uvodi se uvjet jednoroditeljstva, koji zadovoljava obitelj koju čine
dijete, odnosno djeca i jedan roditelj koji sam brine o djetetu odnosno djeci
te su im prihodi za 20% viši u odnosu na minimalne prihode (cenzuse) utvrđene
za mogućnost primanja određenih oblika gradske socijalne pomoći te uvjet
starije radno neaktivne osobe, koji ispunjava osoba u dobi od 65 i više godina,
a koja je bez osobnih prihoda, koji se pretežito odnosi na domaćice.

Proširen je također i postojeći Socijalni uvjet pa je novom Odlukom
propisano da ga ispunjavaju i one osobe koje, temeljem rješenja Centra za
socijalnu skrb, ostvaruju pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu
uslugu – uslugu rane intervencije.

U uvjetima prihoda povećan je i uvjet minimalnog prihoda za
samce. Uvjet prihoda ispunjava korisnik s prihodom, i to: samac do 2.300,00
kuna, dvočlano kućanstvo do 2.900,00 kuna, tročlano kućanstvo do 3.900,00 kuna,
četveročlano kućanstvo do 5.000,00 kuna, ako kućanstvo ima više od četiri
člana, cenzus prihoda za svakog se člana povećava za 700,00 kuna.

Novine u Odluci o socijalnoj skrbi su i Pravo na naknadu za
troškove isporuke plina, kao dijela troškova stanovanja i Pravo na pomoć za
nabavu kućanskog uređaja koji može ostvariti Korisnik – samac koji ispunjava
socijalni uvjet – pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. Ovo pravo korisnik može
ostvariti jednom godišnje u obliku poklon bona.

S obzirom na to da je riječ o temi koja se tiče svih
građana, a posebno socijalno ugroženih kategorija građana, kao i svih
institucija i udruga koje se bave njihovom zaštitom, gradonačelnik Obersnel
pozvao je sve zainteresirane da se uključe u Savjetovanje o Odluci o socijalnoj
skrbi  koje ostaje otvoreno do 13. ožujka
2017.

„Naš je cilj ovu odluku uputiti na Gradsko vijeće koje će
svoju posljednju sjednicu održati krajem ožujka, kako bi se mogla primjenjivati
već od travnja ove godine. Njome će se broj korisnika socijalnih programa
povećati za oko 4.500 korisnika, što će proračun opteretiti za dodatnih 5
milijuna kuna. Procjena da se socijalna ugroženost dotiče osoba s bitno većim
primanjima od onih koje država priznaje kao minimum, dio je politike koju Grad
provodi i svojevrsna politička odluka“, kazao je gradonačelnik te dodao kako je
nova porezna reforma, osobama s najnižim primanjima podigla plaće za nekoliko
desetaka kuna, ali ih je time ujedno stavila izvan postojećih gradskih cenzusa
kojima bi ostvarili znatno veća prava, stoga je bilo potrebno korigirati
cenzuse, kako bi ih zaštitili od siromaštva”.

Razne oblike socijalne pomoći protekle je godine koristilo
preko 12.000 osoba, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno preko 30 milijuna
kuna, ne računajući pomoći koje pružaju gradska komunalna i trgovačka društva.