Oznaka: priroda-drustva

U svim postojećim povijesnim sistemima upravljanja i vladanja organiziranim društvima politika je bila ozbiljan posao za koji se pripremalo, educiralo, odgajalo… sve do pojave moderne liberalne demokracije, gdje se čak niti osnovna pismenost ne smatra nužnom da bi netko ambiciozan preuzeo odgovornu ulogu u izvršnoj i zakonodavnoj strukturi vlasti.

Čitajte dalje

Dajući ovoga tjedna svoju javnu potporu prosvjednom skupu Hrvatska može bolje, kao savjesni građanin ovoga društva potpuno sam svjestan činjenice da sam time preuzeo dio vlastite građanske odgovornosti za eventualne propuste u kurikularnoj reformi, zbog čega je nužno razvijati i zdravi kritički stav prema opoziciji. Takav razumni respekt, vidjet ćete to na kraju, pokazao se korisnim, jer čitajući seksualne primjedbe konzervativne oporbe na službeni Nacrt prijedloga predmetnog kurikula Hrvatski jezik, uočio sam neke potencijalne pedagoške slabosti u sustavu koje mi se čine vrijednim za iznijeti.

Čitajte dalje

„Smijeh je nevoljna reakcija na određene vanjske ili unutarnje podražaje. Smijeh mogu pobuditi aktivnosti poput škakljanja, humorističnih priča ili misli. Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti veselja, sreće, olakšanja itd. U nekim pak prilikama može biti uzrokovan suprotnim emocionalnim stanjima poput sramote, isprike ili zbunjenosti.“ Ali to je, što-bismo-rekli, samo wikipedijska teorija. Mene u ovom trenutku zanima više praktična strana smijeha, koju često nalazim tražeći smisao života kroz meditaciju o mističnoj pravnoj državi, prepunoj neobjašnjivo smiješnih državnih zakona.

Čitajte dalje

Norijada predstavlja organizirano okupljanje maturanata koji prije ispita zrelosti prave od sebe „norce“; u žargonskom značenju – bedake. Sama riječ je germanizam, korijenska izvedenica od riječi „norc“. Što više noraca (bedaka) veća norijada. A dokle stvari sežu duboko u mozak otkrivamo svake godine u svibnju.

Čitajte dalje

Oduvijek mi je bila želja baviti se ozbiljnom politikom. Ali problem je taj što niti se igdje kandidiram, niti me itko predlaže, pa mi jedino preostaje baviti se konstruktivnom kritikom. To je ono kada si uvijek protiv, ali prije nego se javiš za riječ, izbrojiš do deset. Ovoga puta brojao sam polako: Na samom početku, pa sve tamo do sredine, bio sam veliki protivnik postojećeg županijskog teritorijalnog ustroja, ali negdje na sedam-osam počeo sam mijenjati mišljenje. Županije moraju ostati, a njihov ukupan broj možda i povećati.

Čitajte dalje

Ništa na cijeloj kugli zemaljskoj ne može društvu nanijeti toliku štetu kao napredno obrazovanje koje zaostaje u odgoju. Svijest o tome još nije stigla do učenih ljudi koji se staraju o našem školstvu, pa se o reformi odgoja niti ne razmišlja. Na svu sreću postoje vrijedni primjeri smislenih odgojnih formi, koji ovozemaljski svijet čine ljepšim mjestom za igru i stanovanje.

Čitajte dalje

Temeljni etičko-literarni princip u stvaralačkom ciklusu kolumni „Priroda društva“ glasi: „Neću politiku u moju butigu“. Takva autorska koncepcija zahtjeva posebnu društvenu pozornost i pravo ribarsko strpljenje. Dok ostali kolege već u prvoj minuti večernjeg dnevnika znaju o čemu će pisati sutra, ja čekam posljednje vijesti, ne bi li prije vremenske prognoze upecao svoju tematsku ribicu. Ovoga puta osjećam na udici pravi kapitalac: Marko Perković Thompson preveo Bibliju!

Čitajte dalje

Ako me nekada vidite na književnoj večeri, priređene u svrhu promocije nečije knjige, to najvjerojatnije znači da sam tu po službenoj dužnosti (kao, recimo, organizator skupa) ili sam došao po prisili savjesti (na nečiji poziv koji nije pristojno odbiti). U svakoj drugoj prilici nastojim biti nenazočan. Tumačenje motiva koji stoje u pozadini takvog krajnje nesocijaliziranog ponašanja slijedi u nastavku.

Čitajte dalje

Kada se kao pisac kolumne nađete u situaciji da imate aktualnu društvenu temu koju naprosto ne smijete zaobići, tada vam ostaje samo pitanje radnog koncepta – Kako joj prići? U takvim prilikama nastojim procijeniti vlastitu razinu stručne kompetencije kako bih mogao odredio ispravan kritički smjer iz kojega smijem promatrati, diskutirati i zaključivati. Ako znam da nešto znam, onda otvaram temu iz pozicije znanja, no ako priznam sebi da cijelu stvar ne poznam dovoljno, onda se usuđujem samo podijeliti neke osobne dojmove. Tako je i ovoga puta.

Čitajte dalje

Postoji priča da je studioznom planiranju Hitlerove ratne strategije za okupaciju područja tadašnje Jugoslavije prethodila svojevrsna „psihijatrijska izvidnica“ koja se vratila u Berlin sa jednom strateški veoma važnom dijagnozom psihološkog profila domicilnog stanovništva: „Narod sklon glasinama“. U Ministarstvu narodnog prosvjećenja i propagande, Paula Josepha Goebbelsa, ova informacija primljena je s osmjehom.

Čitajte dalje

„Uzori, idoli, heroji, što god, njihova misija bi trebala biti istina i poštenje. Oni bi trebali biti ljudi koji svojim radom šire tu spoznaju. Dužnost i obveza uzora je da govori istinu, čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. …Ljudi koje idealiziramo moraju stvarnost činiti boljom. Ne smiju biti kukavice.“

Čitajte dalje

Kada na mjesto ministra koji pokriva resor znanosti i obrazovanja imate osobu koja spaja u sebi intelektualni duh znanstvenika i filozofa, samo je pitanje kada i u kojoj mjeri će njegov osobni svjetonazor izazvati žustre znanstvene polemike. Problem nastaje u pristupu istini – kao logičnoj eksperimentalnoj činjenici ili intuitivno-spoznajnoj refleksiji. Prvi pristup zahvaća svemir u dijelovima, a drugi u njegovoj cjelini. Za razliku od svog kolege, ministra kulture, koji je svojim „znanstvenim“ svjetonazorom javnosti nametnuo sasvim prizemnu i potpuno neprimjerenu povijesnu dilemu „ustaše ili partizani?“, ministar Šustar leti u Nebo – „evolucija ili kreacionizam?“.

Čitajte dalje

Ovotjedni tematski ciklus aktualnih društvenih rasprava obilježila je medijska debata o novoj školskoj lektiri, koja svoju javnu akademsku kulminaciju doživljava u večernjim satima 2. ožujka, na prvom programu Hrvatske televizije. Ključni trenutak zbio se u devetoj minuti emisije Otvoreno kada svekoliko tv gledateljstvo saznaje dramatičnu vijest da je u hrvatski školski i sveučilišni sustav podmetnuta bomba, tempirana još u vrijeme poznatog bombaša na hrvatske đake Stipe Šuvara, a eksplozija se navodno dogodila u trenu kad je Borisu Jokić „narastao repić“. Ima i nastradalih.

Čitajte dalje

Sloboda mišljenja i govora najveći su jamac zdrave demokracije i svekolikog društvenog napretka. Sumiram tako s vremena na vrijeme razinu vlastitih sloboda koje sam imao prilike iskusiti u dva različita životna politička razdoblja. Razlika je očita: Nekada, u vrijeme socijalizma, morao sam paziti što govorim o politici, a danas moram paziti što govorim o znanosti.

Čitajte dalje

Državni inspektori veoma su dosljedni u izricanju drastičnih kazni kada u dnevnoj blagajni poslodavca nađu nekoliko kuna viška, ali viškove u broju (prisilno) prekoračenih radnih sati i količinu nepropisnih vrsta dopunskih poslova, koje (prisilno) odrađuju zaposleni radnici, nitko ne primjećuje. I dok čekamo da se o tome povede ozbiljna saborska rasprava, sami otvaramo temu i razmatramo problematiku ovog modernog ropstva.

Čitajte dalje