Budistička propovijed – prilog korizmenoj duhovnoj obnovi
Korizma je vrijeme kada se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Katolici (oni koji vjeruju da je Isus bio katolik) pripremaju se na svoj način, a pravoslavci (oni koji vjeruju da je Isus bio pravoslavac) pripremaju se pak na svoj. Ostale Crkve također. Te razlike u biti nisu velike, ali svi se drže strogo samo svojih običaja, pošto svaka strana vjeruje da je njihova vjera ona prava. Tko je u pravu?
Čitajte dalje
Odlikaši i popravkaši – kameno doba suvremene pedagogije
Treba li u osnovnoj školi ukinuti ocjene? Ovo pitanje već dugo je aktualno u struci. Neki su za, a neki su protiv. Kao jedan iz branše, osobno nemam nikakvu dilemu; apsolutno sam za ukidanje, u čemu vidim veliku pedagošku opravdanost.
Čitajte dalje
“Žene su temelj društva”
Izabrati temu kolumne u tjednu kada obilježavamo Dan žena, čini se veoma laganim zadatkom. Ono što je, međutim, daleko teže, jeste pronaći neku novu zanimljivu priču u skladu s ovom prigodom. Većina koje znam, zvuče mi nekako previše marksistički. Prepune su revolucije, i u svima se, manje-više, pitanje žene u društvu tretira površno. Na svu sreću, praznik je međunarodni, a u svijetu se događa uvijek nešto novo. U odnosu na daleki 8. ožujak 1857, ova priča koja slijedi dešava se puno kasnije. Godina je 1969. , a mi se nalazimo tisućama kilometara istočno od New Yorka. Vežite se, jer slijećemo u Indiju.
Čitajte dalje
“Ura po ura” – prva hrvatska Banka vremena
Ma koliko god se ekonomisti pozivali na to da je ekonomija znanost, u svim mojim razmišljanjima prevladava stav da je više riječ o vjerskoj disciplini. Ljudi, naime, vjeruju da se bez novca ne može živjeti, a na toj vjeri novčarske Crkve, takozvane Banke, grade svoju financijsku religiju, putem koje, širom svijeta, stvaraju moderna gospodarska kolonijalna carstva, pretvarajući narode zemalja u vlastite robove.
Čitajte dalje
Znanstveni autizam – mentalna prepreka u razvoju medicine
“Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja.” – kažu stručnjaci. Ako bi se malo htjeli poigrati metaforama, rekli bi da je na kolektivnoj razini ovaj sindrom posebno obilježje ljudi u bijelim kutama kojima je povjerena briga o ljudskom zdravlju. Ignorirajući svaku vrstu informacije izvan oficijelnog školskog gradiva, njihov kontakt sa živim svijetom odvija se samo unutar vlastite projekcije života, izoliranim u epruveti.
Čitajte dalje
Pasivna kuća – alergična na režije i otporna na recesiju
Stoljećima je u prirodi ljudskog društva postojala razvijena ekološka svijest, sve dok čovjek nije postao toliko obrazovan da je zaključio kako mu se to ne isplati. Tada je napravio plan državne makroekonomije i počeo kopati; najprije u potrazi za zlatom, a onda kasnije i naftom. Cijena takve pameti odvela je cijelo čovječanstvo u golo ropstvo koje se danas iskazuje stopom BiDiPija po stanovniku, što u svakom normalnom čovjeku budi želju da se isključi iz tog civilizacijskog poretka i vrati Majci prirodi.
Čitajte dalje
Kolumna o ljudima i mravima
Za razliku od našeg mladog uglednog znanstvenika dr. Tomislava Domazeta-Loše koji svoja znanstvena zapažanja * bilježi u laboratoriju, gdje obično promatra ponašanje molekula, moja novinarska zapažanja mahom su vezana za neke izvanredne prilike gdje u raznim situacijama promatram ponašanje ljudi, zato ponekad ni sam ne znam što da poslije vlastitog iskustva mislim.
Čitajte dalje
“Je li vaš mozak doista nužan?”
“Imaju li ti ljudi uopće mozak?” – često znamo reći prosuđujući neke određene uzorke iz skupine Homo sapiensa čije postupke smatramo štetnim, neprimjerenim, neodgovornim, nerazumnim… Ovo retoričko pitanje postavljamo, naravno, na temelju zdrave logike koja proizlazi iz našeg elementarnog znanja o funkciji zdravog ljudskog mozga. Za nekoga tko nam izgleda potpuno normalan, razborit, pametan… to nećemo nikada niti pomisliti. Jesmo li u pravu?
Čitajte dalje
Mahatma Gandhi – sjećanje na djelo
Na kraju tjedna koji ni ovoga puta količinom vijesti o nasilju nije iznevjerio očekivanja mnogih novinskih i televizijskih urednika, skrećemo ipak na jedan sasvim suprotan kolosijek, ravno ususret jednoj drugoj istini koje se posebno prisjećamo svake godine na dan 30. siječnja. Toga je dana umro Mahatma Gandhi.
Čitajte dalje
Balada za Starog
Balada je epsko lirska pjesma tužnog sadržaja i tragičnog završetka, mada na dijelove sve može zvučati divno i krasno. Ključ ovog književnog žanra je u tome da je pisac tijekom stvaranja djela u totalnom psihičkom rasulu. Takvo raspoloženje može prenijeti i na publiku pa postoji opasnost da svi zajedno padnu u tešku depresiju.
Čitajte dalje
Ljudska prava za “Majku Zemlju”
Ekologija je dugo vremena bila tema na margini politike sve dok jednoga dana netko nije pustio vijest da pitka voda postaje strateški resurs čija cijena kubika raste proporcionalno broju zagađenih izvora u svijetu, što je dobra vijest za poslovnog čovjeka, ali loša za čovječanstvo koje bi uskoro moglo postati žedno.
Čitajte dalje
Hoću, neću
Vi odlučujete – posljednje su riječi kojima završavaju referendumske video poruke naših visokih državnih dužnosnika. Glas im je odlučan, stav siguran, izraz lica ozbiljan; ali u očima im se vidi strah. Ipak je ovo demokracija i narod bi na kraju mogao upropastit sav dugogodišnji trud koji je uložen u jednoj teškoj diplomatskoj borbi za europsku Hrvatsku. Razlog je opravdan, jer, samo nekoliko dana prije odluke, jedno pitanje i dalje ostaje visjeti u zraku: hoće li ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izgubiti svoju slobodu, suverenitet, samostalnost, neovisnost… i sve one političke atribute koji pobliže opisuju naše neotuđivo pravo na vlastito samoupravljanje?
Čitajte dalje
Novi Zavjet – božićno izdanje 2011.
“Učitelju, vidjesmo dvojicu agnostika na ponoćki. Mi smo im branili jer ne idu s nama.” Reče Isus: “Ne branite. Tko nije protiv vas, za vas je.” Jesu li Ivo Josipović i Zoran Milanović trebali biti na božićnoj misi, ponoćki? – bilo je pitanje koje je ovih dana osvanulo na naslovnicama hrvatskih glasila, što je potaknuto činjenicom da obojica misle kako bog možda i postoji, ali nisu sto posto sigurni.
Čitajte dalje
Božićna čestitka
Papa Ivan Pavao II. za svoga je života ostavio svijetu niz antologijskih duhovnih poruka, osobito vrijednih sa stanovišta religijske kulture i razumijevanja biti kršćanskog nauka, što su, po mom osobnom sudu, dva ključna pitanja na kojima se veoma često spotiču sve kršćanske Crkve. U tom pogledu posebno treba istaknuti izravni odgovor Svetog Oca na temu o važnosti vjerske pripadnosti: “Bog nas neće pitati koje smo vjere, nego kakva su nam djela.” – ustvrdio je pokojni Papa i time jasno postavio stvari na svoje mjesto.
Čitajte dalje
Esej o Radu – iz pera jednog neradnika
Zašto Republika Hrvatska, mala balkanska državica koja brojem stanovnika jedva doseže veličinu jednog većeg europskog grada, ima preko 300 000 nezaposlenih? Na ovo pitanje naši državni ekonomisti, koji su plaćeni da osmisle načine kako smanjiti ovu brojku, često daju veoma stručne odgovore. Ali unatoč njihovom velikom znanju, ja kao dugogodišnji član ove neslavne liste hrvatskih neradnika – koji povremeno ulazim i izlazim sa tog spiska – još nikada nisam čuo da je netko od njih pogodio pravi razlog zašto ja (uglavnom) ne radim, niti me je itko ikada od te gospode upitao da mu objasnim prave razloge mojeg plandovanja na burzi rada.
Čitajte dalje
Dva pogleda na jednu utakmicu
GUBITNIK i POBJEDNIK – logika kaže da je razlika samo u omjeru nekih očekivanih rezultata. Ali to je pogrešno shvaćanje. Sve, naime, ovisi od toga s koje strane gledamo na stvari, jer tada vidimo i sasvim različit rezultat.
Čitajte dalje
Statističke crtice iz povijesti alopatske medicine
Nemate zdravstveno osiguranje? – iskreno rečeno, nije baš ugodno, ali može se preživjeti. Štoviše, službena statistika Svjetske zdravstvene organizacije govori u prilog tome da su upravo blaženi oni koji nikada ne imaše medicinsku skrb.
Čitajte dalje
Cilj koji su promašili svi
Tri tjedna pred izbore odlučio sam ne dirati se u nečiju stranačku politiku jer to bi se uvijek moglo protumačiti predizbornim navijanjem za “ove” ili “one druge”. U tom periodu govoriti ću, rekoh, samo o primarnim ljudskim potrebama i onim političkim ciljevima koje u svojem predizbornom programu ne spominje niti jedna jedina stranka u Hrvata, kao niti nosioci nezavisnih lista. A ono glasi: ISKORIJENITI GLAD i BESKUĆNIŠTVO.
Čitajte dalje