Kriza
(rečeno po socijalistički) ili recesija (rečeno po kapitalistički) samo su
posljedica vjerskog fundamentalizma. Živim
vrstama koje ne poznaju novac ne prijeti ekonomski kolaps, njihova gospodarstva
su stabilna; pčele, mravi, ptice…sisavci i gmizavci…žive u organiziranom
društvu prirode koje funkcionira savršeno, sve dok se na vidiku ne pojavi
čovjek: vjerski fanatik koji na svako saće meda mora okačiti cijenu – simbol
svoje ortodoksne vjere koju primiše od samog vraga.
Gdje je
izlaz?
Za početak,
treba se osloboditi one poznate vražje dogme koja nas uči da su ljudi grešna
bića. To je vrhunska vražja podvala kojom Nečastivi obmanjuje ljude; ponajprije
samog Svetog Oca Papu koji tu istu misao prenosi na biskupe, a ovi pak – po
službenoj dužnosti – na vjernike, koji se onda tako i ponašaju.
Za zemlju
kao što je Hrvatska to je naročito pogubno, i upravo zato i jesmo tu gdje jesmo.
Lako je Japancima – oni su većinom pogani i nisu ni svjesni da su grešni – ali
nas je 88 posto osviještenih grešnih duša, plus pravoslavci i Jehovini svjedoci
čija vjera uči isto. Pa koje društvo može to izdržati?
Što nam je,
dakle, činiti?
Odgovor je
jednostavan: ne slušati vraga što govori, nego činiti ono što želiš da tebi
čine drugi. U tome je sav Zakon o radu, malom i srednjem poduzetništvu.
Zvuči poznato,
čini se kao filozofiranje, izgleda kao utopija. Ali nije! Na tom načelu temelji
se poslovanje jedne nove hrvatske banke, tzv. Banke vremena. Potpuno je stvarna, i potpuno naša. Njezine
štediše ništa ne štede, samo daju i uzimaju – daju koliko mogu i uzimaju koliko
im daju. Uostalom, pogledajmo što kaže u “prospektu”:
ŠTEDITE U BANCI VREMENA
Banka
vremena je poseban oblik valoriziranja volonterskog rada u koju se umjesto
novca ulaže vrijeme koje se razmjenjuje među članovima Banke. Svatko tko se
želi učlaniti donosi određenu količinu osobnog slobodnog vremena i znanja koje
je spreman podariti zajednici, a za uzvrat može dobiti jednaku količinu vremena
ili određene pomoći nekog drugog. Npr. možete svoje vrijeme uložiti u pomoć
starijim osobama ili nemoćnima, možete davati instrukcije, obavljati popravke i
sitne kućne poslove, sudjelovati u građanskim inicijativama i sl.
Među
članovima banke vlada potpuna jednakost pa vrijeme profesora, činovnika,
umirovljenika, običnog radnika ili studenta jednako vrijedi. Uglavnom, možete
uložiti sve što znate i možete učiniti, a koristilo bi drugima. Vrijeme i
ljudska dobrota postaju vrijednost razmjene, otkriva se smisao trenutka i
obične ljudske geste dobre volje.
Prve Banke
vremena nastale su osamdesetih godina u SAD kao odgovor na tržišnu ekonomiju u
kojoj je cijeli spektar ljudskih aktivnosti podcijenjen ili apsolutno
nevrednovan i u kojoj se gube ljudska solidarnost i zajedništvo.
Danas su
banke vremena rasprostranjene u 26 zemlja na 6 kontinenata, a u Europi u
Velikoj Britaniji, Italiji, Portugalu i Španjolskoj.
‘Gradska radionica’ uz potporu
Nacionalne zaklade za civilno društvo, provodi projekt formiranja banke vremena
u Hrvatskoj. Prva slična inicijativa pokrenuta je 2007. godine kao Crom
Alternativna razmjena (www.cromalternativemoney.org),
a u Gradskoj knjižnici u Poreču je 2009. osmišljen je projekt ‘Dam daš’ (www.knjiznicaporec.hr). Njeni
predstavnici: Marjan Sinošić i Debora Trusgnach, od 14. do 17. travnja
sudjelovali su na skupu Nacionalnog saveza banaka vremena Italije u mjestu
Grado, a od 15. do 17. listopada na Europskom kongresu banki vremena u Rimu.
Pored Velike Britanije, talijanska mreža banaka vremena jedna je od
najrazvijenijih u Europi. Naši talijanski prijatelji izrazili su podršku i
veliki entuzijazam radi započinjanja procesa formiranja banki vremena u
Hrvatskoj te su spremni podijeliti s nama svoje bogato iskustvo i znanje.
PET
TEMELJNIH PRINCIPA BANKE VREMENA
1.
Svi smo dobro/vrijednost – Svako ljudsko biće ima nešto za dati.
Iz
perspektive socijalne pravde to znači da nema više odbacivanja ljudi. Ne možemo
previdjeti jedinstvene vještine i talente koje svaki od nas ima za ponuditi
drugima. Klijenti su neophodni za izgradnju zajednice-oni su vrijednost, ne
problem koji možemo riješiti. Jedan od glavnih ciljeva Banke vremena je da
smanji ovisnost koja karakterizira odnos između plaćenih profesionalaca i
njihovih klijenata. Banka vremena pretvara klijente u suradnike koji pomažu
otkloniti socijalne probleme.
2. Redefiniranje rada – Neki poslovi
nemaju cijenu.
Rad mora
biti redefinirana na način da vrednuje sve ono što doprinosi podizanju zdrave
djece, građenju jake obitelji, revitaliziranju susjedskih odnosa, razvoju
demokracije, unapređenju socijalne pravde i održivosti planeta. Takav rad treba
biti prepoznat, cijenjen i nagrađen.
3. Uzajamnost – Pomaganje djeluje
bolje kao dvosmjerna ulica
Pitanje:
“Kako ti mogu pomoći?” treba promijeniti u: “Kako možemo pomoći
jedni drugima graditi svijet u kojem želimo živjeti ?” Trebamo prestati
poticati i stvarati ovisnost žrtava i prestati govoriti ljudima koji su u
potrebi ” Vi nemate ništa vrijedno što nam treba ili želimo.”
Moramo promijeniti odnos između davatelja usluga i klijenta. Umjesto tretiranja
klijenata kao primatelja, moramo ih angažirati kao sudionike u sustavima
međusobnog partnerstva i uzajamnog doprinosa.
4.
Društvene mreže – Mi trebamo jedni druge
Mreže su
jače od pojedinaca. Ljudi pomažu jedni drugima oživljavanjem zajednice kroz
podršku, snagu i povjerenje. Zajednica je izgrađena na korijenju
povjerenja i stvaranju veza među ljudima. Povjerenje, dijeljenje i međusobna
podrška društvene mreže bitni su elementi zdrave zajednice i zdravih
pojedinaca.
5. Poštovanje – Svako ljudsko biće je važno
Poštovanje
podrazumijeva slobodu govora, slobodu vjere, a svega što nam je vrijedno.
Poštovanje je srce i duša demokracije. Kad nema poštovanja, svi su ozlijeđeni.
Moramo poštovati ljudi tamo gdje se nalaze u ovom trenutku, ne gdje se
nadamo da će biti u budućnosti.”
Što reći,
nego, čestitke svima koji su prepoznali ovu vrijednu ideju i prenijeli je u
Hrvatsku. Prvi takav projekt zaživio je u Puli, organiziranjem banke vremena
koja nosi ime “Ura
po ura”, a interes su već pokazali Rovinj, Zagreb i Osijek. Vjerujemo da će
im se uskoro pridružiti ostala mjesta i gradovi širom Hrvatske, a sve zainteresirane
koji o tome žele saznati nešto više upućujemo da to potraže OVDJE
ili posjete stranicu na facebooku.
Imalo bi se
još puno toga za napisati o ovoj temi, ali ostaviti ćemo to za neku drugu
priliku koje će zasigurno biti. Jer, humanizam je svakako ona ljepša strana
čovječanstva koja nije zaobišla ni Hrvatsku. Dapače, dobri volonterski duh sve
više se širi i našom domovinom. Šteta je samo što se o tome još uvijek premalo
govori.
Podijeli na društvenim mrežama