Bio sam na prosvjedu u petak jer imam račune od 1820kn za stan od 70m2. Nikada nisu bili veći a od Energa se ne mogu isključiti. Totalno neracionalno i neopravdani računi.

Na stranici “Protiv skupog Energa” sam pročitao jedan komentar da je Energo dijelom privatiziran.

Istražio sam, u aktualnom registru tako piše da je jedan od vlasnika HERA Grupa Italija.

Sjećam se da je na Radiju gospodin Kirigin govorio da se nitko osim Energa ne bavi toplinarstvom, nema tu novaca i da zato imaju monopol.
Zašto onda neka talijanska tvrtka investira u Energo, očito očekuju nekakav prihod? Koliko novaca su dali Energu, koliko od njega dobili od trenutka ulaska u tvrtku?

Dok na stranici Energa iz 2007. stoje drugačije informacije;
Grad Rijeka 56,9 %
Thüga, München, Deutchland 17,0 %
Amga, Udine, Italia 17,0 %
Croplin, Zagreb 9,1 %

Uvidom u nadzorni odbor, na najvišoj funkciji, odmah iza predsjednika nazdornog odbora se nalaze kontroverzni talijanski poduzetnici, tj. dvoje talijana kao zamjenika predsjednika;
Daniele Romanello i Leonardo Marini.

Zanima me kako je došlo do privatizacije Energa, kada se ona odvijala i je li obavljena transparentno?

Zašto su dva člana, talijana u najvišem odboru tvrtke?

Kako je Energo u svega 57% vlasništvu grada, znači li to da 40% prihoda ide u privatne džepove/tvrtke?

Zašto mi kao građani se ne možemo izdvojiti iz Energa pojedinačno ili kao zgrada? Na telefonu su mi pričali nekakve nelogičnosti da u teoriji mogu ali da za svoj stan trebam 100% potpisa? Pa tako nije za telefon ili bilo što drugo, Energo je praktički privatna tvrtka a ponaša se kao da smo svi obvezni plaćati ovo a više ne možemo niti želimo.

I zadnje pitanje, plaćamo li mi svojim računima (i u kolikom omjeru) talijansku grupu?

marmo2 / 10.02.2015.

Poštovani,
prema Vašim pitanjima dostavljamo sljedeće odgovore.

Amga – Azienda Multiservizi S.p.A. Udine i Thüga AG München su 2003. godine unijele u Energo iznos od 12.000.000,00 eura. Investirali su, jer su dugoročno investirali dobit, a radi se o tvrtkama iz srodnih branši. Spomenuti iznos u potpunosti je investiran u zamjenu postojeće plinske mreže i modernizaciju toplana. Od 2003. godine pa do danas izgrađeno je oko 350 kilometara plinske mreže u vrijednosti od 271.000.000,00 kuna, te je 28.000.000,00 kuna investirano u modernizaciju 12 toplana.

Vezano uz pitanje o privatizaciji, ne radi se o privatizaciji, već o dokapitalizaciji Energa. Dokapitalizacija je obavljena transparentno prikupljanjem ponuda po otvorenom pozivu na iskazivanje interesa za kupnju udjela u Društvu, te je isti bio objavljen u srpnju 2002. godine.

Dva člana Nadzornog odbora za strane ulagače u dokapitalizaciju Energa su utvrđeni odredbama Društvenog ugovora iz 2003. godine, jer su tada Amga I Thüga imale više od 25% (sada je to HERA Bologna – 34%), te svaki od ulagača, sukladno svom udjelu u vlasništvu ima pravo na jednog člana u Nadzornom odboru Energa d.o.o..

Dopustite da pojasnimo pojam prihoda. Naime, prihod nije isto što i dobit. Energo nikada nije isplaćivao dobit svojim osnivačima. Temeljem Zakona o trgovačkim društvima, Članak 220. propisuje da je neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo dužno najprije uporabiti za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina.
Na dosadašnjim sjednicama Skupština tvrtke Energo d.o.o. je uvijek (u slučaju ostvarenog poslovnog gubitka) donosila odluku o rasporedu rezultata poslovanja društva s prijedlogom da se gubitak kao rezultat poslovanja u određenom iznosu knjiži na teret kapitala te u narednim godinama pokrije iz ostvarene dobiti društva.
Slijedom svega navedenog, ukoliko se u budućnosti i ostvari neto dobit, navedena neto dobit mora najprije biti uporabljena za pokrivanje svih gubitaka prenesenih iz ranijih godina. Osnivači društva (Grad Rijeka, Hera S.p.A. itd.) ne mogu zahtijevati isplatu dobiti dok se ne pokriju svi gubitci preneseni iz ranijih godina. Ukoliko se gubitci pokriju, svaki osnivač će imati pravo na onaj udjel u dobiti koji odgovara njegovom poslovnom udjelu u društvu.

Temeljem Zakona o tržištu toplinskom energijom, Članak 45, građani se mogu izdvojiti iz toplinskog sustava sukladno sljedećim uvjetima:
1. ishođenje pisane suglasnosti za izdvajanje s toplinskog sustava temeljem odluke većine glasova suvlasnika koja se računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika unutar zgrade/građevine,
2. nakon pribavljene suglasnosti iz točke 1. ovoga stavka, pisanu suglasnost za izdvajanje iz zajedničkog toplinskog sustava ovlašteni predstavnik suvlasnika dužan je ovjeriti i dostaviti kupcu,
3. radovi za izdvajanje samostalne uporabne cjeline krajnjeg kupca iz zajedničkog toplinskog sustava smatraju se jednostavnim radovima koji se mogu izvoditi bez lokacijske dozvole i akta kojim se odobrava građenje, a u skladu s glavnim projektom, izrađenim po ovlaštenom inženjeru,
4. izvođenje radova za izdvajanje samostalne uporabne cjeline iz zajedničkog toplinskog sustava može izvoditi izvođač koji ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu,
5. nakon izvedbe radova za izdvajanje samostalne uporabne cjeline iz zajedničkog toplinskog sustava izvođač je obvezan izraditi izviješće o izvedenim radovima i dati pisanu izjavu da su izvedeni radovi sukladni glavnom projektu i pravilima struke za ovu vrstu radova,
6. po završetku radova za izdvajanje samostalne uporabne cjeline iz zajedničkog toplinskog sustava i njihovu pregledu, projektant glavnog projekta obvezan je dati izjavu da su izvedeni radovi sukladni glavnom projektu i pravilima struke za ovu vrstu radova,
7. izjave izvođača i projektanta čuva upravitelj zgrade/građevine i obvezni su dio obavijesti opskrbljivaču energije o izdvajanju samostalne uporabne cjeline iz zajedničkog toplinskog sustava,
8. nakon provedenog postupka izdvajanja potrebno je izvijestiti opskrbljivača toplinske energije. Izvješćivanje i dostava dokumentacije iz točke 7. ovog stavka obveza je kupca.
(2) Isključenje zgrade/građevine iz toplinskog sustava moguće je uz podnošenje zahtjeva ovlaštenog predstavnika suvlasnika, na temelju prethodno postignute suglasnosti svih krajnjih kupaca na zajedničkom mjerilu toplinske energije, za izdvajanje svih samostalnih uporabnih cjelina unutar zgrade/građevine te uz prethodnu suglasnost distributera i opskrbljivača toplinskom energijom.
(3) Krajnji kupac iz stavka 1. ovoga članka dužan je plaćati sve troškove osim troškova toplinske energije za svoju samostalnu uporabnu cjelinu.

Vezano uz pitanje plaćaju li građani svojim računima talijansku grupu, moramo reći kako se kroz račune plaćaju troškovi poslovanja i energenti, a nijedna stavka od koje se sastoji račun ne odnosi se na neki dio koji bi bio prihod osnivača, kako stranaca, tako ni Grada Rijeke.

Odgovorite