Promet u Rijeci

Poštovani,
u prvom dijelu svoje tužibabe spominjete raskrižja koja su na dionici državne ceste D8 od raskrižja Zvonimirova-R. Benčića do raskrižja Liburnijska-priključna cesta HP. Na njoj ne funkcionira koordinacija rada semafora zbog tehničkog problema koji će se uskoro riješiti. Naime, semafori na raskrižjima Zvonimirova-Vinka Benca i Zvonimirova-Ivana Matetića Ronjgova još uvijek su u probnom tj. privremenom režimu rada jer su postavljeni u sklopu investicije ZTC (Zapadni trgovački centar) i još su uvijek dio gradilišta. S druge strane, na raskrižjima Zvonimirova-R.Benčića i Zvonimirova-M.Barača-Krešimirova (raskrižje Mlaka) još funkcioniraju stari relejni semaforski uređaji kojima se ne može daljinski upravljati, a čija se zamjena treba realizirati do konca godine. Dovršetkom ovog zahvata tj. postavom suvremenih semaforskih upravljačkih uređaja postići će se koordinacija rada svih semafora na toj dionici državne ceste D8, a također će se omogućiti i daljinski nadzor i upravljanje iz Gradskog prometnog centra (sustav automatskog upravljanja prometom – AUP). Ukoliko Hrvatske ceste odobre potrebna dodatna sredstva, o čemu očekujemo potvrdu do konca rujna, zamijenit će se još i stari upravljački semaforski uređaji na raskrižjima Zvonimirova-Zametska-Liburnijska i Liburnijska-priključna cesta HP. Tada će se i ta dva raskrižja uključiti u sustav AUP, a rad semafora na cijeloj dionici o kojoj je riječ biti će usklađen.

Situacija koju spominjete na izlazu sa zaobilaznice na Škurinjama, dozvoljena je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i posebno se obrađuje u auto školama. Crvena direkciona strelica na trostrukoj semaforskoj laterni ujedno je i potvrda smjera za taj prometni trak, tj. da je namijenjen samo za skretanje u lijevo. Dodatna zelena strelica znači da se uz crveno svjetlo „uvjetno“ možete uključiti u promet na Osječkoj skretanjem u lijevo, kada je dozvoljen smjer „ravno“ po Osječkoj iz smjera grada prema sjeveru, naravno uz prethodno propuštanje vozila koja voze ravno. Razlog je povećanje protočnosti prometa na ovom vrlo opterećenom raskrižju. Istovremeno je iz smjera Osječke prema gradu aktivna zelena strelica desno prema čvoru Škurinje, dok je za smjer ravno po Osječkoj prema gradu aktivno crveno svjetlo.

Također, ni Rijeka promet nije zadovoljan sa koordinacijom rada semafora na dionici (kraj vatrogasaca, Pošte 2, Zavoda za javno zdravstvo) koju spominjete. Naime, koordinaciju rada semaforskog uređaja na raskrižju Krešimirova-Zavod za javno zdravstvo sa raskrižjem Krešimirova-Nikole Tesle te sa raskrižjem Mlaka postignuta je samo djelomično, odnosno za smjer prema centru grada. Problem je posve tehničke prirode i leži u činjenici da se 30 godina star relejni upravljački semaforski uređaj na raskrižju Mlaka ne može daljinski kontrolirati niti se može programirati tako da se postigne „zeleni val“. Kada se ovaj uređaj do konca godine zamijeni upravljačkim uređajem nove generacije, postići će se i nužna koordinacija koja sada nedostaje.

Što se tiče Vaših navoda da se troše milijuni za sinkronizaciju semafora u gradu Rijeci, u tom Vas smislu želimo razuvjeriti o trošenju velikih svota novaca. Upravo iz razloga što imamo vlastite prometne stručnjake, nadzor i regulacija prometa te prometno planiranje i projektiranje vrši se iz Gradskog prometnog centra Rijeka prometa u sklopu redovnog rada, u što spada i sinkronizacija rada semafora na pojedinim raskrižjima. Dakle, za taj se posao ne angažiraju vanjske tvrtke.

Također, moramo reći kako Rijeka nikako nije grad sa najviše semafora u Hrvatskoj, niti je grad sa najmanje rotora. Međutim, Rijeka od svih hrvatskih gradova ima vjerojatno najveće probleme sa prostorom za izgradnju svoje prometne mreže, jer je geografski stisnuta između brda na sjeveroistoku i mora na jugozapadu, a gusto izgrađena gradska područja šireg centra ne pružaju velike prostorne mogućnosti za smještaj kružnih raskrižja, kao što to npr. imaju Varaždin, Karlovac, Čakovec. Dapače, Rijeka u slučajevima gdje je to moguće primjenjuje takva prometna rješenja, kao što je to primjer velikog kružnog raskrižja Škurinje na Osječkoj ulici, ili mini kružnog raskrižja kod Tower centra. Također se u bliskoj budućnosti planiraju i projektiraju neka nova kružna raskrižja kao raskrižje V.Dukića-T.Strižića na prilazu Sveučilišnom kampusu na istočnom dijelu grada, a studija je napravljena i za još neke druge lokacije.

Uspoređivati cijenu izgradnje kružnog raskrižja u odnosu na trošak semaforizacije ne bi bilo moguće ako se ne razmatra neka konkretna lokacija. Oba rješenja imaju svoje prednosti i nedostatke, i kada se odlučuje o konačnom rješenju potrebno je da se prethodno svi ti elementi stručno analiziraju. U pravilu je izgradnja kružnog raskrižja veći i skuplji zahvat nego semaforizacija, a često zahtijeva i odgovarajuću imovinsko-pravnu pripremu. Međutim, kasnije u eksploataciji i održavanju ima nešto manje troškove nego semaforska oprema. Prema tome, najvažniji je učinak koje pojedino rješenje može imati na promet, ali su često upravo postojeća prostorna ograničenja uzrok da se kružno raskrižje ne može realizirati.

Što se tiče reagiranja senzora prometa na 42 raskrižja u Gradu Rijeci gdje postoji automatsko upravljanje prometom, oni su tvornički podešeni tako da registriraju sva vozila pa i motore odnosno skutere, iako je njihova masa bitno manja od mase ostalih motornih vozila. Međutim, ako se na nekom raskrižju događa da senzor ne registrira motocikle, tada treba ponovno podesiti njegovu osjetljivost. Rijeka promet prilikom održavanja upravljačkih uređaja provjerava i osjetljivost senzora, no događa se da u konkretnim situacijama zbog raznih razloga tehničke prirode svi senzori ne reagiraju jednako. Zato, ukoliko je vozačima motocikala ili skutera poznata neka konkretna lokacija gdje zaista postoji takav problem, molimo da se to dojavi Rijeka prometu koji će grešku odmah otkloniti.