Projekti u Rijeci

Poštovani,
u svojoj tužibabi otvorili ste niz pitanja, a odgovor na svako od njih zahtijeva posebno objašnjenje.

Međutim, moramo prije svega naglasiti kako Grad Rijeka u mnogim od primjera koje ste naveli nema mogućnost utjecaja na dinamiku realizacije projekta ponajprije zato jer se radi o privatnim investicijama. No, sve ono što je u našoj nadležnosti, poput izrade planova ili izdavanja građevinskih dozvola, nastojimo odraditi maksimalno brzo i profesionalno. U mnogim projektima koje navodite, prije fizičke izgradnje ili uređenja potrebno je provesti čitav niz aktivnosti koje se jednostavno ne vide. No to ne znači da se na njima ne radi, a nerijetko su daleko dugotrajnije od same izgradnje. Upravo u tim pripremnim radnjama i aktivnostima postoji velik broj koraka u kojima Grad Rijeka nema nadležnosti. Tako na primjer ne možemo utjecati na brzinu rada državnih službi koje moraju izdati čitav niz posebnih suglasnosti i slično.

S druge strane, neosporna je činjenica da je realizacija mnogih projekata, i gradskih, kao i onih privatnih investitora, ili usporena ili odgođena dok se gospodarske prilike koje je uzrokovala kriza ne poboljšaju.

Vezano uz obnovu fasada, moramo istaknuti da Grad Rijeka sufinancira obnovu fasada koje čine našu kulturnu baštinu. Međutim, inicijativa mora biti pokrenuta od samih vlasnika, koji su odgovorni brinuti za svoju nekretninu. Isto tako podsjećamo da Grad u vrlo malom broju zgrada u centru Rijeke, a osobito u ostalim gradskim kvartovima, ima većinsko vlasništvo, pa može samostalno pokrenuti takve inicijative. Dakle odlučuju većinski suvlasnici.

Međutim, kao što smo i spomenuli, Odjel gradske uprave za kulturu svake dvije godine objavljuje Javni poziv za sufinanciranje provođenja Programa sanacije i obnove pročelja i krovova koje onda vrednuje i boduje stručno Povjerenstvo za obradu prijava.

Program se provodi od 2007. godine, a do danas sufinancirana je izrada projektne dokumentacije za zgrade: Korzo 18, F. Račkog 12, Dolac 7, A. Dalmatina 2, Dolac 3, Ž. Fašizma 4, M. Gupca 17, Verdijeva 19, S.V.Čiče 18 i 3, R.K.Jeretova 4, M. Gupca 3, I. Grohovca 5, Ciottina 14, Dolac 8, Bulevar oslobođenja 31 i Pomerio 26, a sufinancirano je izvođenje radova obnove i sanacije građevina: Rudolfa Strohala 12, Riva 16, Dolac 7, A. Dalmatina 2, Verdijeva 19, Matije Gupca 3, Šetalište J. Rakovca 33, Ciottina 14 .

Za navedene radove Grad Rijeka je iz spomeničke rente utrošio 6.074.059,74 kn. Program se nastavlja, pa je trenutačno u tijeku izvođenje radova na građevinama Baštijanova 20, Ljudevita Matešića 17, Krešimirova 34, Frana Kurelca 8, Podpinjol 41 te Ivana Gorana Kovačića 14.

HOTEL I MARINA NA KANTRIDI – ovaj projekt je u nadležnosti privatnog investitora koji je vlasnik nekretnine na kojoj namjerava graditi hotel s marinom. Investitor dosadašnje procedure i faze razvoja projekta dobio je lokacijsku dozvolu te projekt nudi na tržištu nekretnina i investicija. Grad Rijeka je investitoru do sada pružio podršku u okviru onih poslova za koje smo nadležni, dakle u izradi dokumentacije. Trenutačno se izrađuje izmjena Detaljnoga plana uređenja sportsko – rekreacijskoga područja Kantrida kojom će se površina marine moći i povećati.

STANOGRANJA S GARAŽOM NA RASTOČINAMA
I ovaj je projekt u nadležnosti privatnog investitora koji je vlasnik zemljišta, a Grad Rijeka pružio je svu potrebnu pomoć u razvoju ovog projekta temeljem prostorne dokumentacije, te informacija o komunalnoj i prometnoj infrastrukturi. Projekt je dakle potpuno u rukama privatnog investitora koji je, prema informacijama koje imamo odgodio investiciju, a s obzirom na krizu u gospodarstvu i tržištu nekretninama.

Vezano uz PROJEKT STANORADNJE U OSJEČKOJ ULICI moramo reći ova lokacija nije dio gradskog programa stanogradnje, već je riječ o lokaciji koja je, uz pristanak Grada, bila predmetom obrade na međunarodnom natječaju za mlade arhitekte “Europan”, u cilju ispitivanja mogućnosti realizacije tzv. socijalne stanogradnje. Dobivena rješenja bila su atraktivna i zanimljiva, ali njihova realizacija zahtijeva još mnogo pripremnih aktivnosti. Lokacija će se aktualizirati tek po okončanju rješenja i imovinsko-pravnih odnosa s tvrtkom “Konstruktor” koja je u stečaju.

Što se tiče površina kod “Elektroprimorja”, riječ je o predjelu uz raskrižje ulica F. la Guardia-1. maja- V.C. Emina, povijesnog imena Kalafati. Točno je da je dio građevina uklonjen, a dio još uvijek stoji u prostoru. I jedno i drugo stanje rezultat je provedbe imovinsko-pravne pripreme temeljem važećeg Detaljnog plana uređenja “Brajda” koji na ovom mjestu predviđa izgradnju novih poslovno-stambenih građevina. Priprema još nije okončana u cijelosti jer je potrebno ukloniti još nekoliko postojećih stambenih građevina, a prethodno osigurati petnaestak zamjenskih stanova. Međutim, s obzirom na tržišni interes koji prema ovoj lokaciji nije bio posebno izražen niti u godinama jačeg investicijskog zamaha, ovakvo je ulaganje prolongirano.
PROJEKT MUZEJA MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI
Za ovaj projekt projektna je dokumentacija je u potpunosti dovršena te su ishodovane sve potrebne dozvole za izgradnju. Projekt je pripremljen za ponovno otvaranje postupka javno – privatnoga partnerstva, a trenutačno se preispituju i odgovarajući modele financiranja izgradnje koje je znatno otežano s obzirom na opće gospodarske uvjete u ovom trenutku.
ZGRADU BIVŠEG UGOSTITELJSKOG OBJEKTA MEDUZA U VUKOVARSKOJ, odnosno poslovni prostor na adresi Vukovarska 60, koji je srušen u eksploziji u kolovozu 2006. godine, Grad Rijeka nije mogao sanirati. Naime, kako zakupnik prostora nije htio predati posjed Gradu Rijeci, vodio se sudski spor od ožujka 2007. do ožujka 2010. godine kada je provedena sudska deložacija.

Nakon toga objavljen je Javni natječaj za prodaju toga objekta i od tada do danas objavljena su četiri Natječaja , međutim, za tu nekretninu nije bilo niti jednog natjecatelja. U tijeku je rušenje zidova postojeće građevine kako bi se lokacija privela primjerenom stanju. Početkom mjeseca listopada ponovno će se objaviti natječaj za prodaju ove lokacije za izgradnju objekta ugostiteljske, trgovačke ili uslužne djelatnosti.

Vaš navod da je GRAD PRODAO HALU U TORPEDU za 1 kn tvrtki DOK-ING (za proizvodnju električnih automobila) je netočan; sve nekretnine prodavala je isključivo tvrtka Topredo d.d. u stečaju, a tvrtka DOK-ING nije vlasnik niti jedne od bivših hala na lokaciji Torpeda.

OBNOVA DIZALICA NA LUKOBRANU – Grad Rijeka je od samog početka kada se pojavio problem nemogućnosti sanacije dviju lučkih dizalica na riječkom lukobranu uključio u ovaj projekt s namjerom da se on ipak u potpunosti uspješno realizira.

Tako da danas na projektu sanacije dvaju dizalica zajedno partnerski rade Odjel za kulturu i Lučka uprava. Lučkoj smo upravi tijekom 2010. godine financirali izradu Elaborata o tehničkom pregledu. Tijekom ove godine s iznosom od 816.500,00 kn sufinanciramo prvi dio radova koji uključuju radove na sanaciji poluportala dizalica Ganz. Lučka uprava nadležna je za provedbu ovog programa s obzirom da je ovo područje kojim oni upravljaju a Grad Rijeka ovdje ima ulogu znatne financijske pomoći bez koje realizacija ovog programa ne bi bila moguća.

Napominjemo i da je Kanadska fondacija Musagetes u suradnji s Gradom Rijeka organizirala je u Rijeci boravak dvoje umjetnika iz SAD-a, te su na lukobranu realizirani zvukovni projekti koji su već okončani. Natpisi koji su pobliže objašnjavali postavljene radove greškom su još uvijek postavljeni na lukobranu te će biti uklonjeni što je prije moguće.

TEŠKO DOBIVANJE DOZVOLA ZA GRADNJU – moramo reći kako ovo nije točna informacija. Naime, naši vrlo konkretni podaci govore o znatnom ubrzanju postupka dobivanja dozvola od kada je za to nadležan Grad Rijeka. Ovdje također moramo spomenuti i Vaš navod da trgovački centri nemaju problema u dobivanju dozvola. Međutim, upravo je ZTC primjer gradnje koja je, unatoč potpori Grada Rijeke čekala na početak gradnja čitav niz godina zbog iznimno dugotrajnog sudskoga postupka izvlaštenja na nekoliko čestica od privatnih vlasnika u području izgradnje. Zbog toga dokumentacija za gradnju nije mogla biti okončana dok se ne završe izvlaštenja. Dakle ta Vaša tvrdnja o podilaženju privatnim interesima investitora zaista nema osnove. A s druge strane, teško je za očekivati da bi primjerice Grad sam sebi sporo izdavao građevinske i druge dozvole. Procedura je za sve ista i prema svima se postupa prema zakonskim propisima.

Ističete i da Grad Rijeka dodjeljuje “strašno male subvencije za novorođenčad”. Vjerojatno mislite na jednokratne potpore obiteljima u iznosu od 1.000,00 kuna za svako novorođeno dijete, za koje godišnje Grad Rijeka izdvaja više od milijun kuna.

No, financijske potpore samo su dio populacijskih mjera koje provodimo. Te se mjere razlikuju u gradovima ovisno o socijalnoj politici i nizu drugih faktora. Držimo naime, da se populacijska politika prije svega treba usmjeriti na omogućavanje uvjeta za roditeljstvo i odgoj djece, a to znači poboljšavanje standarda života i svakako rješavanje stambenoga pitanja mladih obitelji. Zato smo proteklih desetak godina veliku pozornost posvetili poticanoj stanogradnji koja stvara uvjete da i naši mladi sugrađani mogu po povoljnijim uvjetima doći do svojeg stana. Po tom je programu do sada izgrađeno više od 400 stanova, a novih dvjestotinjak na Drenovi i Martinkovcu planira se graditi u narednih nekoliko godina, dok na Drenovi radovi započinju možda i do kraja ove godine.

Grad Rijeka i nizom drugih mjera nastoji zaustaviti trend negativnog nataliteta, za koje se godišnje izdvajaju značajna financijska sredstva. Tako se u okviru gradske populacijske politike nastoji osigurati zbrinjavanje za svu djecu predškolske dobi, pa se stvaraju pretpostavke za otvaranje novih vrtića. Podsjećamo da je na Drenovi kraj staroga izgrađen novi vrtić, a nedavno je otvoren i novi vrtić na Srdočima.

Kroz primjerice, programe produženoga boravka i cjelodnevne nastave, uz velike subvencije Grada, kvalitetno su zbrinuta djeca nižih razreda osnovnih škola. Također, radimo i na programu za kontrolirani sustav skrbi djece dojenačke i predškolske dobi izvan vrtića, osiguravamo besplatne udžbenike za obvezno obrazovanje za socijalno ugroženu djecu te pružamo kontinuiranu podršku centrima za planiranje obitelji i reprodukcijsko zdravlje.
Moramo reći kako Grad Rijeka putem Socijalnog programa Grada Rijeke izdvaja za zaštitu djece više od 12 milijuna kn godišnje (ili oko 3.000 kn po djetetu). Dakle, ponavljamo, novčana potpora samo je jedan od oblika kojima pomažemo mlade roditelje pa se pri usporedbi s drugim gradovima treba uspoređivati i sve ove mjere, a ne samo financijske iznose.

Na Vaš komentar o politici grada kojom se razvoj usmjeruje prema uslužnim djelatnostima, među kojima i turizmu najbolje odgovaraju brojke o stalnom povećanju turističkoga prometa u Rijeci, uz činjenicu da razvoj urbanoga turizma nikada nije kratkoročni projekt niti ga tako treba promatrati. Nestanak velikih tvrtki koje spominjete bolan su dio tranzicije kroz koju smo prošli s malim ili nikakvim nadležnostima da kao grad utječemo na njihovo očuvanje. U mnogima od tih stečajeva odrekli smo se dijela svojih potraživanja kako bi svoja dugovanja što prije dobili radnici. Treba ipak reći da Grad vrlo aktivno podupire očuvanje brodogradnje i daljnji razvoj riječke luke i time štiti radna mjesta. S druge strane upravo u trgovačkim centrima koje spominjete u negativnom kontekstu mnogi su naši sugrađani našli posao. A razloge manjeg broja građana prema popisu stanovnika ponajprije treba pripisati činjenici da Rijeka u svojim granicama nema dovoljno prostora prije svega, za obiteljsku stanogradnju pa je prirodno da okolni gradovi i općine koji imaju prostora za nove stanove i bilježe i veći broj stanovnika. Iz istoga razloga i dio tvrtki svoj prostor za širenje nalazi izvan granica grada – primjerice u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu. Ali i tamo rade i zarađuju i Riječani.

Preostao nam je još i odgovor na temu službenih automobila o kojima tek možemo reći da Grad Rijeka već godinama, a temeljem kvalitetne analize ne kupuje automobile, nego ih unajmljuje iz razloga što je analiza pokazala da je to daleko jeftinije i da time manje izdvajamo iz gradskoga proračuna.