(ne)uređenje starog grada – 1 godina poslije

Poštovani,
s obzirom da ima puno pitanja, objavit ćemo ove odgovore koje smo do sada prikupili:

Prije svega zahvaljujemo na Vašim pitanjima i prijedlozima. S obzirom da ste postavili niz pitanja, koja su u nadležnosti različitih gradskih službi, danas odgovaramo na pitanja za koja smo do sada primili očitovanja. Preostala, neodgovorena pitanja, odgovorit ćemo odmah po primitku očitovanja.
Radi bolje preglednosti, još ćemo jednom navesti Vaša pitanja, nakon čega slijedi naš odgovor.

1. ZATVORENA katedrala Sv. Vida – ponavljam se, svuda u svijetu su katedrale glavna turistička atrakcija, riječka tim više zbog legende koja je vezana za katedralu a turisti koji dolaze u Rijeku nailaze na zatvorena vrata zbog inata i tvrdoglavosti župnika Linića. U ovom slučaju interesi grada moraju biti iznad privatnih interesa župnika. I ne treba ulaz biti gratis – neka se naplaćuje 10kn pa će se iz toga financirati održavanje crkve i okoliša.
Iako ovo pitanje nije u nadležnosti Grada Rijeke, ipak moramo reći kako je, vezano uz radno vrijeme koje često ne zadovoljava potrebe turista i posjetioca općenito, Turistička zajednica grada Rijeke u kontaktu s muzejskim ustanovama, kao i s predstavnicima sakralnih objekata na području grada Rijeke.

Nažalost, stoji činjenica da je katedrala sv. Vida nedostupna za razgled u vrijeme izvan održavanja misa, odnosno da je zaključana. Katedrala ostaje zatvorena u vrijeme kada se ne održava misa zbog sigurnosnih razloga, a postoje i drugi razlozi zašto se taj problem ne može riješiti naplatom: katedrala ne može izdavati račun i nema osobe koja bi vršila naplatu.
Pri tome je važno istaknuti da se katedrala ipak može razgledati u bilo koje doba i to uz prethodnu najavu telefonom, kada se vrata otvaraju i omogućuje se posjet.

2. U cijelom starom gradu postoje 3 koša za smeće – ljudi bi i bacili smeće u koš kada bi ih bilo.

U Starom gradu postavljeno je više košarica i to na sljedećim lokacijama: Koblerov trg (2 komada), Užarska (2 komada), Klobučarićev trg (5 komada), Agatićeva ulica (1 komad), Pavla Ritera Vitezovića (1 komad), Trg Svete Barbare (2 komada), Trg Matije Vlačića Ilirika (1 komad).
Dakle, ne stoji Vaš navod da je u Starome gradu postavljen nedovoljan broj, odnosno tri košare za otpatke.

3. U cijelom gradu ne postoje spremnici sa vrećicama za pse. Barem na glavnim šetnicama bi bilo zgodno da bude postavljen po jedan-dva.

Navod da u cijelom gradu nisu postavljene posude za sitni komunalni otpad s nosačem vrećica za pseći izmet nije točan. Naime, u pravu ste kada navodite da na našoj glavnoj šetnici, Korzu, nisu postavljene vrećice za pseći izmet, no u neposrednoj blizini takve su posude s pripadajućim vrećicama postavljene na Klobučarićevom trgu (2 komada), Wenzelovoj ulici ( 2 komada), Šetalištu Andrije Kačića Miošića (2 komada), neposredno uz benzinsku stanicu INA na Školjiću (1 komad), a nalaze se i na Trsatu (3 komada) te uz park na Kozali (2 komada). Posude za pseći izmet nalaze se i u većim gradskim parkovima.

4. Koliko razmišljate o tom arheološkom parku već ste ga mogli isplatiti samo da ste ga otvorili za javnost i naplaćivali ulaznice po 20kn…

Arheološki park Principij je dugogodišnji kapitalni projekt Grada Rijeke. Za postojanje rimskog Principijuma na području antičke Tarsatike zna se već desetljećima, međutim, upravo je Odjel gradske uprave za kulturu, pokrenuo i omogućio da se sredstvima spomeničke rente izvedu prva sustavna arheološka istraživanja 2007. godine te konzervatorsko-restauratorski radovi na pokretnim i nepokretnim nalazima lokaliteta. To je ujedno prvi i nužan korak koji je bilo potrebno poduzeti pri bilo kakvom pokretanju cjelokupnih aktivnosti vezano uz lokalitet uključujući i njegovu samu prezentaciju. Nakon izvedenih istraživanja i izrade elaborata o provedenim arheološkim istraživanjima, Grad Rijeka putem Odjela za kulturu raspisao je u rujnu 2008. godine arhitektonski natječaj za arhitektonsko, urbanističko i dizajnersko rješenje lokaliteta i njegovih nepokretnih nalaza. Prvonagrađeni rad je rad autora arhitekata prof. Nenada Fabijanića i Sonje Tadej s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je putem navedenog arhitektonskog natječaja izrađena projektna dokumentacija o uređenju arheološkog parka i okolnih javnih prostora Stari grad Rijeka u smislu idejnog i glavnog projekta kao što su i provedena konzervatorska istraživanja objekta na području lokaliteta na osnovu naknadno izraženih zahtjeva nadležnog Konzervatorskog odjela. U tijeku je imovinsko-pravna priprema zemljišta u nadležnosti Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. Nakon završetka procesa ishodovanja potvrde glavnog projekta – građevinske dozvole, Grad Rijeka pristupit će izvođenju radova, odnosno prezentiranju javnosti ovog visokovrijednog spomenika. Potrebno je istaknuti da Grad Rijeka svakako prepoznaje važnost uređenja arheološkog lokaliteta i njegovoj prezentaciji građanima i široj javnosti, no ujedno se napominje i da su bilo kakve aktivnosti koje se poduzimaju u ovom projektu u svakom slučaju u ovisnosti od sredstava gradskog proračuna te se u skladu s time iste i poduzimaju sukcesivno. U ovom trenutku traju pripreme za prijavu projekta u svrhu sufinanciranja od strane predpristupnog fonda EU. Također, u pogledu postavljenog pitanja, projektnim rješenjem arheološke lokacije predviđeno je da ista bude osmišljena kao javni trg, dakle dostupan svima, pri čemu se svakako ne bi ograničavalo njegovo razgledanje naplatom ulaznica.

5. Otkud ideja dopustiti usred turističke sezone da se na parkiralištu Gomila vrši priprema terena i postavljanje 30-metarske dizalice te skela na okolne zgrade za gradnju nove poslovno-stambene zgrade? Turisti u čudu gledaju, građani su zakinuti za 30 parkirnih mjesta… Ne vidim razlog zašto se nije mogao čekati 01.09. s tim…. Ok, napredak je bitan ali zašto sada?

Vezano uz radove na parkiralištu Gomila, potrebno je naglasiti činjenicu da je to stvar privatnih investitora i dio njihove poslovne strategije koja je najvjerojatnije vezana uz planove izgradnje i dinamiku financiranja. Uz to, poznato nam je svima da je ljetni period najbolje razdoblje za građevinsku izgradnju s obzirom na činjenicu da nema toliko gužve po gradu zbog sezone godišnjih odmora.
Također, na ovom projektu radit će niz poduzetnika i obrtnika kojima je zbog krize interes sačuvati djelatnost i radna mjesta, pa gužvu oko gradilišta moramo malo i potrpiti jer su uz njih vezana neka radna mjesta i dohoci drugih ljudi, te poslovni interesi investitora. Nema izlaska iz krize bez novih investicija, a niti investicija bez gradilišta!

7. Ostaci termi kod kosog tornja su otkriveni i zatrpani gipsom i asfaltom umjesto da su adekvatno osvijetljeni i stavljeni pod debelo staklo i da sa info display-em turistima priča priču jedne drugačije Rijeke…

Za postojanje rimskog termalnog kompleksa smještenog ispod Trga pul Vele crikve zna se od 60-ih godina prošlog stoljeća, a sustavna istraživanja koja je pokrenuo Grad Rijeka provedena su tijekom 2007. i 2008. godine pri čemu su nađeni ostaci termi iz dvije faze, a također i ostaci antičke prometnice i bedema koji je bio dio fortifikacijskog sustava antičke Tarsatike te u kasnu antiku datirana impresivnim mozaicima dekorirana podnica ranokršćanske bazilike koja se proteže ispod Kosog tornja i mlađe crkve.
Također su do danas učinjeni i snimci postojećeg stanja lokacija, što je uslijedilo nakon izvršenih ispitivanja i istraživanja pri čemu su i arheološki nalazi konzervirani.
Ujedno, u tijeku su pripreme za raspisivanje arhitektonskog natječaja za arhitektonsko idejno rješenje lokacije sa svrhom transparentnog provođenja nabave najadekvatnijeg projektnog rješenja kojim bi se na najbolji mogući način prezentirala ova visokovrijedna arheološka lokacija smještena u najužem dijelu samog centra grada zadirući i ispreplećući se sa postojećom infrakstrukturom.

8. Betonske vaze ispred katedrale su nakaradne i uništavaju vizualni dojam crkve a raslinje u tim vazama je sve samo ne dekorativno… uz to, drastično sužavaju prostor pješacima… bilo bi ljepše da su postavljeni zaštitni stupići od kovanog željeza sa gornjim dijelom na kojem je grb Rijeke kao što to ima riješeno grad Novalja.

Betonske vaze kod Katedrale Svetog Vida su postavljene u prvom redu radi sprječavanja nepropisnog parkiranja i zaustavljanja automobila. Zelenilo u njima je odabrano na način da se ono može jednostavno održavati. Trenutno je zelenilo u zadovoljavajućem stanju, obavlja se redovita popuna biljnim materijalom, redovito se zalijeva u ljetnom razdoblju te orezuje kako bi se moglo nesmetano prolaziti.
Vaša ideja da se betonske vaze zamijene željeznim stupićima svakako zaslužuje pažnju i bit će razmotrena u suradnji s Odjelom gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.
Također bismo željeli napomenuti da smo temeljem odobrenja iz lipnja mjeseca ove godine, vaze s južnog nogostupa već uklonili i umjesto njih postavili željezne stupiće.

9. Trg ispred katedrale je i dalje u ruševnom stanju…. ljudi svakodnevno padaju na sve strane jer zapinju za kocke s kojima je popločen… ?

Vaša ocjena stanja partera trga neobjektivna je i dana uz navođenje događaja koji ne stoje. Naime, ne bismo se složili da je “u ruševnom stanju” niti da “ljudi svakodnevno padaju na sve strane”. Iako stoji da su pojedini kameni blokovi “izašli” iz razine partera ili su se nakosili, kao i da su dijelovi trga nešto neugodniji u korištenju, vaš opis daje potpuno drugu sliku stanja.
Trg ispred katedrale jedan je od rijetkih na kojem je zadržano povijesno opločenje, a prema svim dosadašnjim razgovorima s nadležnima isti kamen upotrijebit će se i prilikom rekonstrukcije trga.

11. Još jedno pitanje poluvezano za naš stari grad. Zašto Rijeka ne može, po uzoru na Njemačku, ograničiti vrijeme u kojem dostavne službe mogu vršiti dostavu u strogom centru grada? Kada ne bi bilo kombija raznih kurirskih službi promet bi tekao barem 30% brže, autobusi bi mogli stati na za njih predviđene stanice… Reći ću Vam, za primjer, u Kolnu je dostavnim vozilima dopušten ulaz čak i na gradsku šetnicu do 08.00h ujutro i nakon toga više dostavna vozila ne smiju u centar grada. Radi se samo o tome da grad uvjetuje kurirske službe da prvo vrše isporuke u centru grada a kasnije u okolnim područjima a sada se događa da se oko 08.00h isporuke vrše u Viškovu i Kukuljanovu i onda oko 10.00h nastane opći kolaps…
Jedna odredba bi to sve rješila, građani bi bili sretniji i zadovoljniji.

Način, vrijeme i uvjeti dostave u Gradu Rijeci propisani su Odlukom o parkiranju vozila radi opskrbe na području Grada Rijeke, objavljenoj u Službenim novinama br. 55/09, a ista je donijeta nakon što je Institut građevinarstva Hrvatske izradio Projekt kojim je temeljem prometnih potreba i prostornih mogućnosti utvrđen raspored dostavnih mjesta i predložen način, i vrijeme dostave.
Iskustva drugih gradova iz naše a i drugih zemalja koristimo kod donošenja odluka važnih za funkcioniranje grada, kao što je to korišteno i kod donošenja odluke o dostavi.

Poštovani,

donosimo i odgovor na preostalo pitanje iz Vaše tužibabe.

Što se tiče upita o zahvatima uređenja namjeravanim u idućoj godini, planira se nastaviti uređenje Vitezovićeve ulice (od Jelačićevog do Klobučarićevog trga) te uređenje Pavlinskog trga.
Ostaci bedema, po nalogu Konzervatorskog odjela, tijekom gradnje podzemne garaže na Klobučarićevom trgu bili su razrezani, obloženi daskama i smješteni uz ostatke kule Lešnjak, tj. na spoju Klobučarićevog trga i Agatićeve ulice (kod optike Shahini) gdje se i danas nalaze. Bit će vraćeni na izvorno mjesto prilikom uređenja Klobučarićevog trga, najranije nakon izgradnje zgrade Gradske knjižnice. Naime, ranije vraćanje moglo bi ometati organizaciju građenja planiranih građevina (GKR i poslovno-stambene prema Veloj crikvi), a radi međusobne blizine zida i tih građevina.

Promatrano vremenski, uređenje trga nije moguće poduzeti prije izgradnje zgrade Gradske knjižnice Rijeka te novoplaniranog objekta na spoju Klobučarićevog trga i trga Pul vele crikve (odnosno ne prije izvedbe barem grubih građevinskih radova na tim građevinama) jer se opločenje trga mora prilagoditi stvarnom izvedenom stanju tih građevina, pozicijama njihovih instalacija i sl. Obrnuti redoslijed nije prihvatljiv jer bi uređen trg bio ne samo izložen oštećenjima, već i stoga što je realno očekivati da će dio površine trga biti potreban i za formiranje gradilišta pojedinih građevina.

Što se tiče trga pred katedralom, moramo reći i to kako nije točan navod o iznimnoj skupoći uređenja trga pred katedralom. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem koordinirao je izradu idejnog projekta uređenja trga Grivice, koji je izrađen uz uvjet Konzervatorskog odjela da se novo parterno rješenje oblikuje uz uvažavanje postojećeg materijala opločenja, s mogućnošću preslagivanja kamenih kocki. Ovakvo rješenje, koje u praksi pretpostavlja vađenje, čišćenje i prilagodbu zatečenog materijala radi njegovog polaganja na novo mjesto i prilagođavanja drugim materijalima, svakako je razlogom određenog povećanja troškova, no nikako se ne može govoriti o iznimnoj skupoći. Uređenje trga pred katedralom, dakle, svakako je u planu uređenja. Međutim, kako ne spada u prioritetne projekte, kakvi su Pavlinski ili Klobučarićev trg, ne možemo sa sigurnošću reći kada će se ono izvesti.