Po 100 put kad će se više krenuti u izgradnju novog autobusnog kolodvora ? Prije je smetao HDZ a sad smeta tko ?
Ovo je prevršilo svaku mjeru, zar moramo imati najružniji i najjadniji kolodvor u Hrvatskoj, sramota , lijepu sliku šaljemo svima koji dođu u naš grad.

Ovo bi trebao biti prioritet broj 1. S njime bi riješili sadašnju jaku prometnu zakrčenost na Žabici a mogli bi i ulijepšati taj dio kao u prošlim vremenima kad je tu bila fontana .

LPRI / 18.12.2012.

Nema partnerstva za takvo nesto… Pa ko ce bit partner u ovoj gluposti da se autobusi penju na kat i zauzimaju najelitniju prvu etazu rezerviranu za putnike i namjernike i javne sadrzaje, a koje i kojih ovdje jednostavno nema, ili je u prizemlju, pa bi onda trebali strahovati da nam autobus ne padne na glavu dok pijemo … recimo kavu.
Samo da nije ko u Zagrebu koji, sto se osnovnog rasporeda odvajanja putnika od perona (peroni dole , putnici gore) tice ima vjecno savrsenu koncepciju.
Dobro … ovdje je bilo nekih razloga kontinuiranog nastavka garaznih etaza, pa je tako ova pva Putnicka etaza Morala bit zrtvovana … pa zasto… jos jedan razlog vise da bude blize i u fokusu tim gornjim parkirnim etazama….Tako bi se i u prizrmlju moglo smjestit barem tridesetak perona, a ne sadasnjih osamnaest, kad vec nema autobusnog parkinga … ko u Zagrebu,
Tako bi konacno i prigrad mogao ojacati ovu tada jedinstvenu centralnu gradsku autobusnu stanicu, a sa nathodnicima, preko te prve putnicke atraktivne etaze sa koje puca pogled na sve cetiri strane, povezane sa gradskim stajalistima kod indexa, te zelj. staniciom i lukom, u jedinstveni City central statiom, zanimljiv svima, pogotovo potencijalnim partnerima (zvuci tako demagoski dobronamjerno prijateljski i nerealno)… preciznije investitorima.
U slucaju da je ovo ipak narucena tuzibaba od strane ponosnih gradskih vladara jer su za bozic svojim gradjanima pronasli konacno dostojnog partnera za ova ulaganja, pa su u mogucnosti najaviti i veliki dan pocetka dugo najavljivanih radova, toliko dugo da se vec sama koncepcija nekada vjerojatno atraktivne iskljucivo medjugradske autobusne stanice na kat u medjuvremenu tesko ofucala, potrosila i zastarila, ja Vam vuse necu pomagat… niti smetat. 🙂 pa, pa

čekamo svi obersnelove razglednice u Zagreb, ali sada ih nema nema nema nema nema nema, em ti čovjeka !

Bilo bi dobro da se kolodvor smjesti na Delti , tako bi uži centar grad još lakše disao i protok bi bio najbrži mogući jer bi bili spojeni direkt na cestu D404. Ne vjerujem u priče da će tamo niknuti luksuzni stanovi i trg.centri i marine..

Poštovani,

izgradnja novog autobusnog terminala doista je prioritet grada Rijeke, i u tome nema sumnje.

Međutim, realizaciju ovog projekta potrebno je i moguće je promatrati jedino u kontekstu koji proizlazi iz spoja koristi koje će ovakav kompleks dugoročno imati za zajednicu i uvjeta (primarno financijskih) pod kojima će se odvijati model realizacije.

O koristima, primjerice izgradnji autobusnog terminala potrebne razine usluge, oslobađanju mogućnosti za preregulaciju prometa, uređenju trga Žabica, izgradnji parkirnih mjesta koja omogućuje oslobađanje javnih površina itd., bilo je puno govora i one su svima jasne i prihvatljive. Naime, taj projekt osim izgradnje samog Autobusnog kolodvora na 8.000 m2, obuhvaća i izgradnju garaže od 900 parkirnih mjesta, poslovne prostore na cca 15.000 m2 , izgradnju nove ceste tj. produžetka Rive, a s obzirom na mogućnost financiranja od strane EU fondova obuhvaća i izgradnju tunela ispod željezničkog kolodvora do Mlake, uređenje trga Žabica, rekonstrukciju podvožnjaka u Krešimirovoj i s obzirom na sve to – preregulaciju prometa

Međutim, drugi aspekt, tj. model realizacije (uključujući i održavanje i upravljanje kompleksom), u pravilu ostaje po strani primarnog interesa javnosti, a upravo je ovaj segment izuzetno važan, ponekad i presudan za oživotvorenje projekata. Drugim riječima, osim po modelu javno-privatnog partnerstva, realizacija kompleksa analizira se i u kontekstu kriterija financiranja iz pristupnih fondova, te kombinacije navedenih modela. Ove analize provode se u cilju istraživanja najpovoljnijeg financijskog rješenja za Grad Rijeku jer je riječ o visokoj investiciji kako u smislu izgradnje (preko 60 mil EUR), tako i kasnijeg održavanja i upravljanja kompleksom, pri čemu značajne dodatne iznose Grad Rijeka mora uložiti u izgradnju pristupne prometnice terminalu, rekonstrukciju trga Žabica, rekonstrukciju infrastrukture, preregulaciju prometnih tokova itd.

S poštovanjem,
Gradska uprava

Odgovorite

Kalendar događanja

Druženje
  • 12.05. – 13.05.
  • (18:00)

Gostovanje Nikole Borića u Palachu

U Klubu Palach ponovno gostuje Nikola Borić, autor knjige „Šuma je moj dom“, a ovaj put govorit će o svom novom izazovu....

Detaljnije

Radionica
  • 13.05.
  • (18:00)

Radno čitanje u GKR-u: radionica i razgovor s Anom Salopek

"Radno čitanje" donosi susret s Anom Salopek, autoricom slikovnice „Ruke”, uz razgovor i crtačke vježbe posvećene rukama, stvaranju i unutarnjem stanju....

Detaljnije

Radionica
  • 14.05.
  • (12:00)

NARASTEM nastavlja s promocijom STEM-a kroz novi STEM dan na RITEH-u

STEM dan održat će se u četvrtak, 14. svibnja 2026. godine, od 12:00 do 17:00 sati u STEM laboratoriju RITEH-a, Radmile Matejčića 2....

Detaljnije

Izložba
  • 14.05. – 26.05.
  • (19:00)

Izložba o migrantima Suputništvo, fotografski eseji Fadila Šarkija

Galerija Principij priređuje izložbu čije je otvorenje u četvrtak, 14. svibnja u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 26. svibnja i to radnim danoim: 10 – 13 i 17 – 20 sati, subotom 10 – 13, nedjeljom i praznikom galerija je zatvo...

Detaljnije

Koncert
  • 15.05.
  • (21:00)

Punk večer u Palachu: Krešo i Kisele Kiše, uz The Bills

Stižu Krešo i Kisele Kiše, bend koji je odavno prerastao okvir običnog lokalnog punk sastava i postao dio identiteta riječke alternativne scene....

Detaljnije

Projekcija
  • 16.05.
  • (00:00)

Međunarodni dan svjetla u Astronomskom centru Rijeka

Povodom Međunarodnog dana svjetla, Astronomski centar Rijeka, 16. svibnja 2026. godine priprema poseban program koji kroz cijeli dan slavi svjetlost kao temelj znanosti, umjetnosti i svakodnevnog života....

Detaljnije