Muzej Moderne i suvremene umjetnosti uselio se prostore
bivše tvornice Rikard Benčić, a u sklopu prve faze radova uređeno je prizemlje
i prvi kat tzv. H-objekta. Iz podstanarstva u zgradi Dolac 1 Muzej se preselio
na 1550 metara četvornih obnovljenog i preuređenog dijela prizemlja, zapadnog
krila prvog kata, dvorane na prvom katu spojnog južnog volumena i dijelova
središnjeg spojnog dijela na prizemlju i prvom katu objekta izgrađenog početkom
19. stoljeća. Investicija vrijedna 6,8 milijuna kuna financirana je iz gradskog
proračuna. Puna funkcionalnost Muzeja sa svim potrebnim sadržajima realizirat
će se nastavkom proširenja MMSU-a na ostatak prostora u prizemlju i dvije
gornje etaže, čemu prethode pregovori s PIK-om o rješavanju vlasništva koji su
u tijeku.
Adaptacijom Benčića do riječkog kvarta kulture
Donji dio zgrade povezan je s prostorima na prvom katu i
funkcioniraju kao cjelina i zadovoljavaju trenutne potrebe muzeja, za smještaj
izložbenog i radnog prostora. Adaptacijom se objektu za potrebe muzeja nisu
mijenjali gabariti i vanjski izgled već se samo unutarnji dio uredio u moderni
prostor namijenjen brojim sadržajima. Ulazni hol bit će dnevni boravak, mjesto
za zadržavanje s info pultom, pogodan za manja kulturna okupljanja, ali
primarno kao prostor iz kojeg će se posjetitelji usmjeravati prema izložbama i
edukacijskim sadržajima na katu. Uređenjem je omogućen i pristup galerijskom
prostoru za osobe smanjene pokretljivosti.
„Oko Benčića bilo je puno kontroverza od trenutka kad je
Grad Rijeka odlučili kupiti cijeli kompleks od tadašnje tvornice Rikard Benčić
s namjerom da uređenjem postane novi dio grada s novim sadržajima. Trajalo je
dugo, ali upravo činjenica da je Rijeka postala Europska prijestolnica kulture
ubrzala pretvaranje bivših industrijskih prostora u kvart kulture u Rijeci,
koji će promijeniti način života u ovom dijelu grada, ali i stvoriti uvjete za
rad većeg broja ustanova u kulturi,“ kazao je gradonačelnik Rijeke Vojko
Obersnel, istaknuvši kako se otvaranjem MMSU-a počinje ostvarivati vizija o
art-kvartu u Rijeci. Uređenje Gradske knjižnice Rijeka i Dječje kuće započinje
u narednih mjesecima, a pratit će ga i uređenje okoliša.
Trajno nasljeđe od EPK projekta
Kako je kazala Emina Višnić, direktorica tvrtke Rijeka 2020.
d.o.o. osnovane za provedbu projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture
2020, Rijeka je jedan od rijetkih gradova-prijestolnica kulture koji je više od
dvije godine prije početka programa izveo prvi infrastrukturni zahvat.
„Iznimno nam je važno da i prije izgradnje čitavog kompleksa
Benčić među građanima Rijeke i Primorsko-goranske županije stvorimo osjećaj da
će im je od projekta EPK u trajno nasljeđe ostati ovaj prostor,“ kazala je
Višnić, dodavši kako je cilj mijenjanje percepcije o muzeju kao instituciji
zatvorenoj u vlastitim zidovima.
Prva Gotovčeva retrospektiva
Retrospektivna izložba Toma Gotovca se u novim prostorima
MMSU-a otvara u petak, 22. rujna u 20 sati. Kako su kazali ravnatelj Muzeja
moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci Slaven Tolj te kustosice Ksenija Orelj
i Nataša Šuković, velika retrospektivna izložba Toma Gotovca značajan je
događaj za Rijeku, ali i znatno širu regiju jer kao prva Gotovčeva
retrospektiva, sedam godina nakon njegove smrti, donosi do sada najobuhvatniji
presjek umjetnikova opusa. Izložba je postavljena u suradnji s Institutom Tomislav
Gotovac iz Zagreba i obuhvaća različite medije i umjetnikove faze, kombinira
novije sa starijim radovima, manje poznate s ključnim djelima, autorove akcije
s njihovim produžecima u novinama i dokumentima sudskih procesa. Također,
izložba se sa svojih stotinjak radova ne zadržava samo unutar galerijskih
zidova, već se proteže u kino dvoranu i na ulicu.
Dvomjesečni popratni program
Naime, izložbu prati bogat dvomjesečni program koji će se
odvijati u muzeju, u Art kinu te dijelom i na drugim lokacijama u gradu. Široki
spektar događanja uključuje mnoštvo programa, od Dana otvorenog performansa
Rijeka pod nazivom „Akcija!“ i filmskog programa u Art kinu pod nazivom „Tomislav
Gotovac: Ja sam nevin!“ preko programa Art Kampa Empeduja pod nazivom
„Nahranite spomenike dok su živi!“ posvećenog Tomislavu Gotovcu ili pak
studentske izložbe „D-Day/Polazište: Gotovac“, sve do radionica namijenjenih
djeci.
Gotovčeva retrospektiva ujedno je i prva najava programskog
pravca “Doba moći” u okviru Europske prijestolnice kulture kojem je
funkcija umjetničkim projektima istražiti svijet totalitarnih režima, struktura
moći i straha. Navedeno je bilo u
najužem fokusu Gotovčevog interesa. Njegov anarhičan tretman svakodnevice,
kontriranje kolektivnim mitovima i pisanju povijesti po receptu vladajućih
struktura, pretresanje odnosa između pojedinca i autoriteta, linije su koje se
provlače kroz većinu Gotovčevih radova, pa se čak i sam podnaslov izložbe
(„Kuda idemo ne pitajte“) referira na metaforu pojedinca zasićenog
ideologijama.
Podijeli na društvenim mrežama