Primorsko-goranska županija, logotip

“Iako to smatramo parcijalnim, a ne cjelovitim rješenjem u
decentralizaciji sustava, mislimo da je to najbolje rješenje kako bi se
mogao iskoristiti decentralizirani dio fondova EU, a to je pet posto”,
rekao je župan.

Županijski proračun više nema novca za financiranje nekih
projektnih rješenja u gradovima i općinama osim obavljanja osnovne
djelatnosti. “Smatram da je korisno da Rijeka i općine izvuku tih svojih
osamdesetak milijuna kuna godišnje i upotrijebe ih za projekte onako
kako se dogovore unutar aglomeracije”, ocijenio je Komadina u izjavi za
novinare.

Osim udruživanja u aglomeraciju, na sastanku je bilo riječi i o
projektima koje županija provodi u suradnji s gradovima i općinama
riječkog prstena. To su izgradnja ambulante i nogometnog kampusa u
Kraljevici, nogometnog kampusa u Kostreni, nove školske dvorane u
Hreljinu, rekonstrukcija osnovnih škola Jelenje-Dražice i Viškovo,
izgradnja nove škole na Marinićima, nastavak projekta “Platak” te
izgradnja doma za starije u Kostreni, naveo je župan.

Kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović ocijenio je da je takav
sastanak dobra prilika za razmatranje otvorenih tema, posebice onih
vezanih uz život građana. Ustvrdio je da je potrebno što više
koordinacije i suradnje za ostvarenje odgovarajuće razine učinkovitosti
javnih služba za građane.

To je bio prvi sastanak primorsko-goranskog župana Zlatka
Komadine s načelnicima i gradonačelnicima s područja županije,
podijeljene prema podregijama. Riječki prsten čine općine i gradovi koji
okružuju Rijeku.

Utemeljenje administrativne riječke aglomeracije omogućeno je
zakonskim odredbama po kojima četiri najveća grada u Hrvatskoj, Zagreb,
Split, Rijeka i Osijek mogu utemeljiti svoja interesna područja s
okolnim jedinicama lokalne samouprave s kojima čine prostornu cjelinu, a
pomoću kojih bi se lakše povlačio novac iz europskih fondova.