Jerry Hopkins je poznati autor biografija o Elvisu, Bowieju, Yoko Ono, Raquel Welch i gotovo sve su prodane u milijunskim primjercima. Kad je udružio svoje snage s mladim fanatičnim sljedbenikom grupe The Doors, Danielom Sugermanom, potpisali su ovo sjajno tkanje o životu Jima Morrisona, Nitko odavde ne izlazi živ.

Nitko odavde ne izlazi živ

Nije riječ o čitanju oporuke u zagušljivoj atmosferi nekakvog odvjetničkog ureda, ni slučajno, a niti o pobožnim dijelovima koji nagovješćuju novog mesiju koji hoda planetom. Knjiga je, naprotiv, objektivni prikaz infantilnog samozaljubljenog pjevača i njegove suprotnosti – izuzetnog pjesnika, mislioca i propovjednika vjere koja je krajem šezdesetih hujala ulicama Los Angelesa, San Francisca šireći svoje pipke prema istočnoj obali, konačno zahvaćajući vrlo brzo poput tornada i cijeli svijet. Naravno, tekst je obilno podložen i odebljan s puno informacija o ostalim članovima sastava: Johna Densmorea, Robbyja Kriegera i nezaobilaznog Raya Manzareka, koji se najčešće spominje citatima o Morrisonu.

Nakon što pročitate Nitko odavde ne izlazi živ, što je inače stih iz pjesme Five to One, neće vam zavladati konfuzija u glavi, već ćete, željni utvrđivanja gradiva, vraćati se pojedinim poglavljima, pogotovo ako ste, poput mene, fan Doorsa, pa želite saznati kada je i u kojim uvjetima nastajala koja pjesma. Tako ćete, primjerice, dokučiti priču iza The End kao i reakciju publike nakon premijerne izvedbe u klubu Whiskey A Go Go, prije nego li je pjesma uopće objavljena. A priložen je i lijep, uzbudljiv prijevod stihova uz dijelove izvedbe.

Inače, zanimljivo je da je knjiga objavljena na devetu godišnjicu Morrisonove smrti, dakle zaista davne 1980., no u nas se u nakladi zagrebačke kuće Sandorf, pojavljuje četrdeset godina kasnije, što je samo dokaz da kult Doorsa neće tako lako napustiti naše domove. Nepristranost koja prati zapisničare Jimova života je gotovo voajerska. Ne jednom oživljavaju dijaloge Morrisona i njihovih pratilja, priljepaka, kolega, slatkorječivaca, organa reda, od ranih srednjoškolskih dana do same smrti gdje ga je, ne baš često vjerna, pratila Pamela Courson, i sama žrtva uživanja u drogama. A saznat ćete i tko je stanovita Patricia Kennealy Morrison, visoka svećenica poganskih keltskih uvjerenja, s kojom Jim i potpisuje brak u ‘Wiccanskoj’ ceremoniji miješajući krv i ritualno ga ispijajući iz pokala. Iz poglavlja koje kronološki slijede diskografske, koncertne i sudske događaje shvaćamo u kolikoj je mjeri pjevač bio autodestruktivan, gotovo uvijek pod utjecajem kombinacije LSD-a i ogromnih količina alkohola koje je točio od ranog jutra u sebe, a da je pritom na intervjuima dosljedno i pažljivo birao riječi koje će izgovoriti, čijim će citatom podcrtati i ovjeriti vlastiti iskaz. A najčešći izvor u ovom potonjem bio mu je Nijemac Friedrich Nietzsche, pa i ne čudi što je predgovor knjizi započet upravo njegovom rečenicom: ‘Miljenici bogova umiru mladi, ali zatim s bogovima vječno žive’.

Morrison, kako je poznato i od prije nego li je Oliver Stone snimio sjajni biografski film temeljen upravo na ovoj knjizi naziva The Doors, nije živio kao svetac, zapravo je raskrstio s konzervativnim stavovima svojih roditelja vrlo mlad, poslavši sve u vražju mater ne bi li postao pjevačem, zapravo umjetnikom par exellence, ne odstupajući nikada ni milimetra od svojih slobodarskih zamisli, ne preskočivši – kada je to bilo nužno – niti od nedoličnog ponašanja ili izraza, psovki, pozivajući i na rodoskvrnuće, omalovažavajući krutost i glupost američkog sistema koji je uvukao narod u nepotreban rat u Vijetnamu, glorificirajući seksualnost, izvikujući parole koje su rubno predstavljale provokacije državnih službenika (a najčešće brutalnih policajaca koji su na njemu vježbali pendrečenje). Drugim riječim, koristio se svim mogućim verbalnim oružjem ne bi li kritizirao duševnu bolest društva, postajući time i metom glupih optužbi koje su mu itekako nagrizle njegove zidine vlastitog Babilona. No, taj prodorni glas uzbuđenja i upozorenja nastavio je rovariti generacijama kasnije, nikada se ne ugasivši, baš kao da je paklenski oganj, stigavši napokon u ovom besprijekornom izdanju i k nama. Za ovakav sadržaj, vjerujte, nikada nije kasno!

Kalendar događanja

Festival
  • 20.07. – 23.07.
  • (21:30)

Festival Štikla

Jedna od najprepoznatljivijih programskih cjelina manifestacije Ljeto na Kantridi 2026. i ove godine donosi četiri večeri vrhunskog jazza. Festival Štikla održat će se od 20. do 23. srpnja u Beach Baru Morski prasac, okupljajući neka ...

Detaljnije

Druženje
  • 23.07.
  • (10:00)

Knjiga na jutarnjim mjestima: Edo Popović u dvorištu Gradske knjižnice Rijeka

U četvrtak, 23. srpnja u 10 sati, u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se posljednji ovogodišnji susret iz ciklusa „Knjiga na jutarnjim mjestima“. Gost je književnik Edo Popović, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih aut...

Detaljnije

Koncert
  • 23.07.
  • (20:00)

Prah La Play acoustic na terasi Palacha

Solo projekt riječkog glazbenika Davora Margana dolazi u intimnijem, akustičnom izdanju, idealnom za ljetnu večer na terasi....

Detaljnije

Predavanje
  • 30.07.
  • (19:00)

Radno čitanje: predavanje meteorologa Zorana Vakule u dvorištu Gradske knjižnice Rijeka

U Gradskoj knjižnici Rijeka dana 30. srpnja 2026. godine u 19 sati održat će se meteoknjiževni susret tijekom kojeg će Zoran Vakula predstaviti „Pretežno vedro“ – svoj prvi meteostrip – strip s anegdotama iz svijeta meteorolog...

Detaljnije

Izložba
  • 30.07. – 01.09.
  • (00:00)

Introspektiva: 65 godina znanja, ljudi i zajedništva

Jedinstveni vizualni projekt koji u 20 tematskih panela donosi pogled na ljude, trenutke i vrijednosti koje su oblikovale EFRI od njegova osnutka do danas....

Detaljnije

Modna revija
  • 28.08.
  • (20:30)

18. Riječke stepenice

18. Riječke stepenice, najveći modni događaj u Hrvatskoj, održati će se 28.kolovoza na stepenicama pored Grand hotela Bonavia u Rijeci....

Detaljnije