Transnacionalna suradnja temelj je inkluzivne i održive budućnosti

Na radionici za izradu nacrta strategije urbane obnove Podunavlja 1st Policy Dialogue Workshops, u sklopu projekta Restart4Danube, razgovaralo se o idejama razvijenim u Urbanim zelenim dokumentima, primjerima dobre prakse te o samom nacrtu strategije kreativne obnove te regije.

„Ne znamo kakvi nas izazovi čekaju ubuduće, ali regionalna i transnacionalna suradnja na projektima poput ovog nam daje alate da povećamo otpornost i kreiramo inkluzivniju i održivu budućnost za sve nas“, uvodno je istaknula moderatorica radionice Tina Pahić, viša stručna savjetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je ujedno suorganizator i partner projekta.

Pozitivan pomak u digitalizaciji

Sam projekt je detaljnije prezentirao njegov koordinator, Alexandru Marin sa Sveučilišta Politehnica iz Bukurešta kazavši kako ga provodi konzorcij od 25 partnera iz 12 zemalja, a glavni cilj je ojačati javne politike za novi model urbane regeneracije temeljen na kulturnim i kreativnim industrijama kroz podršku regionalne i lokalne Strategije pametne specijalizacije S3. „Unatoč negativnom utjecaju korone, otvaraju se dobre prilike koje moramo iskoristiti. Svi koji se nisu u dovoljnoj digitalizirali prije pandemije sada su to nadoknadili i to je pozitivan pomak. Projekt zahtijeva suradnju između poduzeća, istraživačkih institucija, javnog i privatnog sektora, a to traži transnacionalni pristup. Stoga u svrhu jačanja transnacionalne suradnje i razvoja bolje umreženosti u regiji provodimo pet lokalnih akcijskih planova – u Rijeci, Mariboru, Craiovi, Vraci i Sárváru“, pojasnio je Marin.

Predstavljanje studije o kreativnoj i kulturnoj industriji te urbanoj regeneraciji u Podunavlju održala je Tamara Besednjak Valič sa slovenske Škole za napredne društvene znanosti. Za provođene same studije razvijena je posebna metodologija koja je uključivala tri segmenta: pozadinsku analizu, mapiranje postojećih ekosustava i analizu postojećih urbanih ekosistema. „Proveli smo istraživanje u 10 podunavskih zemalja i svi su dali svoj doprinos kroz grupne rasprave s dionicima na terenu. Generalni zaključci su da je podunavska populacija inovativna, sa snažnom start-up kulturom. Problematično je što se kreativna industrija oslanja na freelancere i mikropoduzeća pa im je otežano povlačenje EU sredstava, a dodatno ih muči preopterećenost zaposlenika. Teškoće im također stvara rigidna birokracija u matičnim zemljama, kao i njihova mentalna barijera, odnosno strah od ulaska u poduzetničke vode te nedolazak inovacija na tržište. Pozitivno je što se dionici u branši većinom poznaju, dobro surađuju i prepoznaju svoje geografske prednosti“, kazala je Besednjak Valič, dodavši kako se percepcija poduzetništva u regiji mijenja iz negativne u pozitivnu, te da dio kreativne industrije koji se mogao brzo digitalizirati cvjeta unatoč pandemiji.

Pripremanje poduzetnika za postcovid doba

O aktivnostima EU-a u sklopu prioritetnog područja 3 (PA3) za promociju kulture, turizma i međuljudskog kontakta u Podunavlju govorila je Alina Huzui, pomoćnica savjetnika u rumunjskom Ministarstvu razvoja, javnih radova i administracije. „Svi dionici moraju zajedno raditi na promjenama, a izazovi kojima se moramo posvetiti su utjecaj pandemije na kreativne industrije i uklapanje interesa te branše u EU programe financiranja. PA3 se temelji na tri stupa – suradnji svih institucija kako bi se detektirali kvalitetni projekti, odabiri najboljih praksi u kreiranju novih radnih mjesta te širenje mreže dionika koji mogu surađivati na rješavanju problema Podunavske regije.“

Nirvana Kapitan Butković, koordinatorica prioritetnog područja 8 (PA8) koje s bavi potporama konkurentnosti poduzetništva u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je kazala kako Podunavlje ima veliki potencijal za razvoj poduzetništva. „Nastojimo organizirati što više događanja kako bi utjecali na promjene javnih politika, fokusiramo se na digitalizaciju MSP-a, poboljšanja uvjete za klastere i žene poduzetnice te uvođenje umjetne inteligencije. Sada smo usmjereni na integriranje regionalnih ciljeve u operativne programe i nastojimo pripremiti poduzetnike za postcovid doba. Osobno bih željela vidjeti bolju harmonizaciju nacionalnih politika, da više učimo iz uspjeha međuregionalne suradnje“, poručila je Kapitan Butković

Rijeka  – covid pionir u Europu po organizaciji kulturnih događanja

Ivan Šarar, pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, iznio je iskustva u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture u doba korone. „Mi smo covid pioniri u Europi što se tiče organizacije kulturnih događanja. Ova situacija s pandemijom je za nas duboko frustrirajuća jer uz sav trud oko organizacije zbog epidemioloških ograničenja uspijevamo realizirati samo manje dijelove planiranog programa koji nisu toliko privlačni građanima, ali unatoč tome održavamo kulturu živom u ovom iznimno teškom razdoblju“, izjavio je Šarar.

U okviru radionice održana je i panel rasprava o ulozi kreativne i kulturne industrije u urbanoj regeneraciji na kojem su raspravljali stručnjaci iz osam zemalja regije.

Inače, projekt Poticanje kreativnih industrija u području urbanog oporavka s ciljem jačanja Dunavske regije – Restart4Danube započeo je u srpnju 2020. i trajat će do kraja 2022. godine, a sufinanciran je s 1,8 milijuna eura iz tri fonda Europske unije: Europskog fonda za regionalni razvoj, Instrumenta za pretpristupnu pomoć i Instrumenta europskog susjedstva (ERDF, IPA, ENI).

Hrvatska gospodarska komora je projektni partner odgovoran za radni paket „Razvoj programa u svrhu jačanja kapaciteta“, dok Grad Rijeka sudjeluje kao projektni partner.

Više informacija o projektu: http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/restart-4danube