Zašto Marišćina iako je sagrađena ne radi?

Pisalo je u medijima, najprije o kvaru, pa da nema dozvolu, pa probno, pa…

Navodno je razlog da nema uporabnu dozvolu jer je sagrađena na tuđem, privatnom vlasništvu.

To je ogroman propust, je li tko odgovarao radi toga?

Jedna od vlasnica zemljišta je bila na televiziji i govorila da je i njoj u interesu da se to čim prije riješi, da grad uopće nije htio ići više od ponuđene cijene koju je ustanovio sudski vještak. Da uopće grad ju aktivno ne kontaktira i ne želi riješiti to.
Navodno bi iznos koji ona traži bio višestruko manji nego što se plaćao prijevoz otpada, pa zašto nije napravljen kompromis i zašto se nije uštedjelo?

I kako se uopće moglo graditi na tuđem zemljištu?

Je li tu krivica Obersnela, župana PGŽ Zlatka Komadine i svih koji su najavljivali ovaj projekt?

Koliko je plaćeno više za odvoz otpada svo ovo vrijeme nego da je radila Marinšćina?

Zašto je tek iza izbora povećana cijena odvoza otpada za duplo a ne postepeno?

Mija Pernić / 25.07.2017.

Poštovani,
trgovačko društvo Ekoplus preuzelo je Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno od izvođača radova 22. veljače 2017. godine. Od tada Centar u kontinuitetu radi i zaprima otpad. Zbog otklanjanja manjih kvarova u tom razdoblju, otpad se nije zaprimao svega nekoliko dana. ŽCGO Marišćina prethodno je prošao tehnički pregled i probni rad, iza čega je svojim potpisom stalo 20-tak državnih institucija. S obzirom da je oprema pod garancijom, bilo koji kvar ili zastoj u radu postrojenja, bez obzira kakve naravi bio, zaposlenici Ekoplusa ne smiju samostalno otkloniti, već je, sukladno utvrđenoj proceduri, o tome potrebno obavijestiti izvođača radova putem nadzora i predstavnika Fonda. Inače, ŽCGO ima sve potrebne dozvole; Uporabnu i Dozvolu gospodarenjem otpadom, čime su zadovoljeni svi zakonski uvjeti za siguran rad, kao i svi uvjeti za zbrinjavanje otpada u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.
Kada je riječ o projektima od javnog interesa, temeljem važećih prostornih planova i propisa, primjenjuju se odredbe Zakona o izvlaštenju kojim se utvrđuje interes Republike Hrvatske za gradnjom određenog objekta po točno propisanom postupku. Odlukom o gradnji ti se projekti ucrtavaju u Prostorne planove općina, gradova i županija. Bez obzira o prirodi vlasništva, ti se prostori više ne mogu koristiti u druge svrhe. Tako je bilo i s Centrom za gospodarenje otpadom koji je ucrtan u Prostorni plan Primorsko-goranske županije i Prostorni plan Općine Viškovo. Da nije tako, i da u takvim slučajevima ne postoje postupci izvlaštenja, vjerojatno niti jedna cesta, niti druga javna građevina ne bi bila izgrađena, jer se rijetko kada radi o prostoru koji je u stopostotnom državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Postupkom izvlaštenja vlasnicima se osigurava naknada koju u principu određuje sudski procjenitelj i koja odgovara trenutačnim tržišnim uvjetima. Svi vlasnici kojima je to bilo u interesu, a radi se o njih više od 60, dobrovoljno su pristali na procijenjenu vrijednost zemljišta i još 2005. godine sklopili kupoprodajne ugovore. Manji broj vlasnika u upravnom postupku izvlaštenja traži višestruko veći iznos od procijenjenog. Da se radilo o realnoj tržišnoj vrijednosti u trenutku procjene i davanja ponuda 2005. godine, svjedoči činjenica da je velika većina vlasnika dobrovoljno sklopila kupoprodajni ugovor, prema ponuđenim uvjetima, kao i 16 vlasnika koji su prihvatili ponuđenu, ili neznatno veću cijenu kroz postupke izvlaštenja, a samo 8 vlasnika u čijem je vlasništvu preostalih 10% od ukupne površine, nije pristalo na ponuđene uvjete. Neki od njih traže višestruko veće iznose, što ni tada, a ni sada, ne odgovara realnim tržišnim uvjetima.
Upravni postupci izvlaštenja pred nadležnim državnim tijelima za Marišćinu traju od 2004. godine. Nažalost, na brzinu rješavanja postupaka nisu mogli utjecati ni Ekoplus, ni Grad Rijeka, pa niti Primorsko-goranska županija, jer bi u protivnom poduzeli sve raspoložive mogućnosti da Centar što prije bude otvoren. Trajanje i sam tijek procedure upravnog postupka propisala je država zakonima, a tek novim zakonskim rješenjima o razdvajanju upravnih postupaka, Marišćini je omogućeno dobivanje dozvola za rad, bez obzira na dinamiku rješavanja imovinsko-pravnih postupaka s preostalih 8 vlasnika, u čijem je vlasništvu oko 10% prostora.
Tvrtka Ekoplus, kao ni njegovi osnivači Grad Rijeka, KD Čistoća, Primorsko-goranska županija i Općina Viškovo, nije privatna tvrtka koja može donijeti autonomnu poslovnu odluku i zanemariti procjenu ovlaštenog sudskog vještaka te novcem građana jednom od vlasnika parcele isplatiti višestruko veću cijenu od tržišne.
Plan gospodarenja otpadom donosi se na nacionalnoj razini i njime je predviđena izgradnja nekolicine Centara za gospodarenje otpadom, među kojima i Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Projekt je u potpunosti osmislila država i putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odabrala i ugovorila sve izvođače radova i opremu. Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija potpuno su podržali projekt kako bi se što prije riješio problem gospodarenje otpadom u našoj županiji. Unatoč svim poteškoćama, ŽCGO Marišćina prvi je takav centar u Hrvatskoj, čiju je izgradnju s više od 70% bespovratnih sredstava financirala Europska unija.
Svakako treba naglasiti da odvoz i odlaganje miješanog komunalnog otpada, prikupljenog od strane KD Čistoća d.o.o. Rijeka, na odlagališta izvan Primorsko-goranske županije nije koštalo više od obrade i zbrinjavanje komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina.
Što se poskupljenja tiče, za istaknuti je da je tek početkom rada ŽCGO Marišćina, s tvrtkom Ekoplus d.o.o. koja upravlja centrom, potpisan ugovor o obradi i zbrinjavanju komunalnog otpada, te su postali poznati parametri na temelju kojih se može izraditi kalkulacija cijene. Kako se više ne radi o odlaganju, već o tehnološkoj obradi otpada, ovakvo ekološki i zakonski usklađeno zbrinjavanje predstavlja objektivan razlog za korekciju cijene za krajnje korisnike.
S poštovanjem, Gradska uprava.

Odgovorite

Kalendar događanja

Izložba
  • 25.09. – 13.12.
  • (18:30)

Izložba u Muzeju grada Rijeke: Put uspjehu – rani radovi Gustava i Ernsta Klimta

Ime Gustava Klimta danas se najčešće povezuje sa slikama iz njegove zlatne faze i bečkom secesijom. Izložba „Put uspjehu – rani radovi Gustava i Ernsta Klimta“ u Muzeju grada Rijeke vraća nas, međutim, ranije u prošlost – u ...

Detaljnije

Izložba
  • 28.09. – 12.10.
  • (19:00)

Izložba Irene Planteković u Galeriji Garbas

Izložba Irene Planteković pod nazivom Fragmenti snova biti će otvorena 28. rujna u 19 sati u Galeriji Garbas u Rijeci, Užarska 26....

Detaljnije

Radionica
  • 30.09.
  • (12:30)

Besplatna STEM radionica: “Stvarno ili stvoreno?” – četvrtaši istražuju svijet umjetne inteligencije i AI generiranih sadržaja

U Osnovnoj školi Fran Franković u Rijeci će se 30. rujna održati besplatna STEM radionica pod nazivom „Stvarno ili stvoreno? Upoznaj svijet umjetne inteligencije”, namijenjena učenicima 4. razreda osnovne škole....

Detaljnije

Festival
  • 01.10. – 03.10.
  • (00:00)

10. Smoqua u Rijeci – jubilej queer i feminističke kulture

Pod tematskim okvirom „Povratak korijenima“, ovogodišnja Smoqua donosi bogat trodnevni program na više lokacija u gradu (Art-kvart Benčić, Gradska knjižnica Rijeka, Galerija O.K., Kalvarija, Palach) – od radionica i izložbi do p...

Detaljnije

Izložba
  • 02.10.
  • (19:00)

Izložba Milice Živković u riječkoj Galeriji Kortil

Galerija Kortil u petak 2. listopada u 19 sati otvara svoju jesensku sezonu samostalnom izložbom „The Roots of Small Fires“ umjetnice Milice Živković, koja u Rijeku dolazi nakon zapaženog predstavljanja u bečkom MuseumsQuartieru....

Detaljnije

Koncert
  • 30.10.
  • (21:00)

Krajem listopada Palach postaje punk rock pozornica

Kraj listopada u Klubu Palach rezerviran je za punk rock! Na pozornicu stižu Mašinko i Pičke Vrište, dva zagrebačka benda i sasvim dovoljno razloga za jedan glasan petak u Palachu....

Detaljnije