Kad će Rijeka dobiti knjižnicu dostojnu ovog grada?

Pogledajte usporedbu knjižare i knjižnice:

Knjižara Profil
Prostor:1649 m2
Gradska knjižnica Rijeka
Prostor: 390 m2

Znam da je HDZ kriv pa ću samo copy-pejstat neke podatke.

Odluke i zaključci Poglavarstva Grada Rijeke

prosinac 2001.
Poglavarstvo izabralo Povjerenstvo za pronalaženje odgovarajuće lokacije za Knjižnicu

ožujak 2002.
Posjet Povjerenstva i članova Poglavarstva Gradskoj knjižnici Zadar, trenutno oglednoj narodnoj knjižnici u Hrvatskoj

siječanj – lipanj 2002.
Održane tri sjednice Povjerenstva

srpanj 2002.
Odluka o lokaciji: Klobučarićev trg

svibanj 2005.
Natječaj za idejno rješenje nove zgrade Knjižnice

5. listopada 2005.
Predstavljeno idejno arhitektonsko rješenje nove zgrade Knjižnice, rad arhitekta Hrvoja Njirića i suradnika

14. studenog 2005.
Otvorena izložba natječajnih radova za idejno arhitektonsko rješenje nove zgrade Gradske knjižnice

18. studenog 2005.
Održana javna rasprava s članovima Ocjenjivačkog suda za izbor idejnog arhitektonskog rješenja nove zgrade Gradske knjižnice

16. svibnja 2006.
Potpisan ugovor o izradi idejne, glavne i izvedbene dokumentacije nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka

studeni 2006.
Predstavljen i usvojen dizajn novog vizualnog identiteta Gradske knjižnice Rijeka u izvedbi projektnog tima studija Cavarpayer iz Zagreba

svibanj 2007.
Izrađen idejni projekt

rujan 2007.
Objavljena publikacija Grad i knjižnica: projekt nove gradske knjižnice u Rijeci kojom se predstavlja i promovira projekt i novi vizualni identitet Gradske knjižnice Rijeka.
Izdavač je Grad Rijeka, a urednik Maroje Mrduljaš.
Tekstovi: mr. sc. Vojko Obersnel, Marija Šegota-Novak, Aljoša Pužar, Nikolina Radić Štivić, Nikola Bašić, prof. Hrvoje Njirić, Maroje Mrduljaš
ISBN 978-953-7466-03-9

4. listopada 2007.
Nikolina Radić-Štivić,d.i.a., Hrvoje Njirić, d.i.a., Marija Šegota-Novak
Nova kartografija Klobučarićeva trga : projekt nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka, predstavljen idejni projekt – na 5. savjetovanju za narodne knjiinice u RH Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost : koncepti, arhitektura, tehnologija, Lovran

travanj 2008.
Izrađen glavni projekt

rujan —- 2008.
U tijeku izrada izvedbenog projekta
———————————————-
2009 kopanje nosa
2010 kopanje nosa
2011 kopanje nosa

12 mil EUR je vrijednost projekta. Teško da će se naći taj iznos poslije 10 godina i nakon 400 milijuna kuna utrošenih u gradski prioritet zvan Bazeni Kantrida jer to nam strašno treba . Autobusni kolodvor, nova knjižnica i MMSU nam ne trebaju.

LPRI / 02.10.2011.

Vjerujem da bi bilo ucinkovitije kad ovaj medij ne bi tretirali kao blog. Molim jos jednom da pitanja budu kratka, jasna i precizna. Zauzimanje strana, npr. sto je veceg ili manjeg prioriteta za grad, stvar je osobnog stava koji ne pomaze u formiranju svijesti o problemu… kao ni sarkazam. Pitanje je upuceno.

Dobro, idući put ću biti kratak i jasan. Ali građani trebaju biti upoznati s činjeničnim stanjem jer imaju kratko pamćenje. : )
I nakon toliko godina čekanja i frustracija teško mi je postaviti normalno pitanje.

Mislim da bi jedino masovna peticija mogla riješiti ovaj problem vrlo brzo. Očekujem s nestrpljenjem odgovor.

Ajmo realno. Knjižnici ne fali ništa tu gdje je trenutno. Trošiti novce na novu u ovoj situaciji kad love nema meni je besmisleno. Mogli bi se sad raspravljati o ovome šta urednik priča ali isto nema svrhe. Meni je logičnije gurnuti novac u bazene jer je postojeći bio ispod nivoa kakavog zaslužuje grad, LPRI-u nije…. Eto toliko.

A nije li bilo logičnije gurnuti novac od bazena u, nedajbože, novu bolnicu ili barem obnovu postojeće? Krenimo zdravim razumom, od nečega što bi svima trebalo biti najvažnije – zdravlja – pa onda kad to riješimo, idemo zadovoljavati kulturne i ine potrebe.

Samo sam čekao komentar kao šta je DT-ov, drago mi je da je moj prethodni komentar bio poticajan. Naime ne može se novac namijenjen za sport utrošiti u zdravstvo ali hvala za komentar koji pokazuje koliko ljudi koji misle da su u pravu stvaraju porešnu sliku o stvarnosti. Novac predviđen za “A” ako ostane ne utrošen odlazi u proračunsku kasu i ne može biti prenamijenjen za projekt “B”. To bi bilo protiv zakona.

Okej, ali zašto da “A” od samog početka ne bude “bolnica” umjesto “bazeni” ili “gradska knjižnica” (ili “rukometne dvorane”, “Pelješki most” itd itd)? Netko mora negdje reći “ove godine ćemo uložiti toliko i toliko milijuna i dignuti kredit za bazene/knjižnicu/bolnicu/dvoranu”… Nije zapisano u kamenu da je, eto, od najviše važnosti obnoviti bazene prije svega ostalog.

Naravno, u idealnom društvu gdje 90% političara nisu u sprezi s privatnim tvrtkama i gdje ne gledaju samo na to kako da izvuku što više javnog novca prema džepovima svojih članova obitelji i ortaka.

Ne bi li bolnice trebala graditi drzava a ne lokalna samouprava i to po kljucu potrebe? Prisjetimo se samo da je u Gospicu bolnica opremljena kao NASA-in institut a pokriva znatno manju regiju od nase dvije bolnice u Rijeci. Ministar je iz Gospica. Pogledajte na sto lici Zadar. Izgradjen novcima koji se iz svih krajeva Hrvatske slivaju u zajednicku kasu. No Kalmeta grabi i odvlaci u svoj kraj kako bi se oduzio glasackom tijelu. Projekt Most Peljesac guta novce po istom sistemu dok eto recimo upravo bolnicama otpadaju stropovi. Sve je to promisljena politika kako bi se ljudi u krajevima tipa Rijeke doveli u poziciju da kazu: “Pa i jest ocito da glas HDZ-u donosi prosperitet na lokalnoj razibni, glasati cu za njih!” Koji je po vama najucinkovitiji nacin brobe protiv toga, ja ga ne znam zaista.

Slazem se, trebala bi država graditi, ali očigledno HDZ-ovu državu nije briga za Rijeku, pa su makar Obersnel i Komadina mogli mrdnuti dupe u zadnih 8 godina i sami pokrenuti nešto kad nas već država ignorira.

Što se tiče Gospića, navodno da tamo pola te opreme nije u upotrebi jer ne postoji kadar koji bi s time znao baratati. Možda sam krivo čuo, nemojte me držati za riječ.

Nadam se da će sad ta silna riječka ekipa, kad dođe na vlast (ako Milanović ne uspije prokocakati prednost od 15%), napokon učiniti nešto za Rijeku i našu županiju i tako se odužiti ovdašnjem biračkom tijelu i pokazati da ipak jesu drugačiji od HDZ-a.

DT kralju ako SDP zavlada zemljom i krene se “oduzivat” Rijeci ka sta cini HDZ sa svojima, onda nece moci nikako pokazat da su drugaciji od njih vec isti.

Kaže Živko: “ne može se novac namijenjen za sport utrošiti u zdravstvo”. Ne može se ni novac namijenjen za sanaciju Viševca utrošiti u bazen pa je ipak upravo to gradonačelnik napravio pa sad za vratom ima kaznenu prijavu. 🙂

No, šaču na stranu. Slažem se s LPRI da je nova knjižnica nasušna potreba grada. Sramota je da grad s ovoliko stanovnika ima centralnu knjižnicu od 390 m2!

Evo dobar članak na tu temu: http://tinyurl.com/66gxq3e

Novi dom za knjige i dalje neostvarena riječka želja

Posljednjih godina u svim krajevima svijeta prisutan je trend izgradnje knjižnica, posebno javnih. Osim što su narodne knjižnice vrijedne i nezaobilazne ustanove koje jamče i osiguravaju demokratski pristup informacijama za sve građane, one su prepoznate i kao važan urbani resurs koji pridonosi identitetu grada. Zato se danas knjižnice nastoji graditi na uočljivim pozicijama, da budu vizualno prepoznatljive te da dobrom razradom prometnih veza budu što dostupnije korisnicima. Zgrade suvremenih knjižnica svjesno se grade kao mjesta susreta i druženja korisnika orijentiranih na cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje. Sukladno tim promjenama organizira se i prostor knjižnice. Nova arhitektura knjižnica nastaje kao hibrid između zgrada supermarketa (samoposluživanje zbirkom otvorenog postava), uredskih zgrada, zgrada za visoko obrazovanje te virtualne arhitekture računala.

Nedavno objavljeni zbornik radova s 5. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, čija je glavna tema bila »Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: koncepti – arhitektura – tehnologija«, potvrđuje da se svjetskom trendu procvata knjižnica polako pridružuje i Hrvatska. Tako je u posljednjih desetak godina niz zgrada preprojektirano, rekonstruirano, prilagođeno i prenamijenjeno u lijepe i funkcionalne gradske knjižnice. Mnoge javne knjižnice dobile su novi dom.
Među njima, nažalost, još uvijek nema Gradske knjižnice Rijeka koja bi trebala dobiti novu zgradu na Klobučarićevu trgu. Prema informaciji koju je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel iznio na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća, nova knjižnica mogla bi se početi graditi do kraja 2010. godine, ako se osigura financiranje i riješe papiri. Iz Odjela za kulturu Grada Rijeke i pročelnice Ivanke Persić dobili smo odgovor o trenutačnom stanju projekta izgradnje nove Gradske knjižnice u Rijeci:
– Grad Rijeka kao osnivač Gradske knjižnice uvidio je potrebu za bitnom izmjenom i poboljšanjem prostornih uvjeta u kojima ona posluje, ponajviše zbog korisnika kao i njezinih djelatnika. Projekt izgradnje nove Gradske knjižnice proglašen je prioritetnom i strateškom investicijom u razvojnim programima Grada Rijeke. Tijekom posljednjih godina Grad je ulagao i izdvajao znatna sredstva, osobito u obnovu postojećih i izgradnju novih knjižničnih ogranaka, primjerice Turnića, Drenove ili posljednjega suvremenog ogranka u Centru Zamet, primjerenog svim uzrastima – od vrtićke do treće dobi. Grad trenutačno s knjižnicom traži adekvatan prostor za smještaj jednoga ogranka na području Sušaka, Trsata i Vežice, budući da je zbog imovinskopravnih problema postojeći sušački ogranak prestao raditi.

Opće je poznato da je problematika ograničenog prostora poslovanja Gradske knjižnice kompleksna i da će se riješiti realizacijom strateškog projekta – izgradnjom nove zgrade Gradske knjižnice, čime će se povezati svi knjižnični odjeli u jedan centar – središnju knjižnicu kao logističko i infrastrukturno središte mreže svih gradskih ogranaka i bibliobusnih službi. Atraktivnost takva središnjeg odjela to je važnija zbog toga što Gradska knjižnica obavlja i matičnu službu za Primorsko-goransku županiju. Kompleksna namjena nove zgrade knjižnice, a nadasve njezina lokacija u središtu grada na Klobučarićevu trgu, bila je izazovom arhitektima koji su se natjecali za izradu idejnog arhitektonskog rješenja. Kao što je poznato, autor prvonagrađenog idejnog rješenja je Hrvoje Njirić i njegov ured Njirić plus arhitekti d.o.o. Autor projekta knjižnice Hrvoje Njirić sa suradnicima je završio velik dio posla na izradbi projektne dokumentacije, tako da je na idejni projekt izdana lokacijska dozvola u svibnju prošle godine, a u međuvremenu izrađen je i glavni projekt nakon čega slijedi izradba završne faze izvedbenog projekta.
Budući da i naš Grad u pogledu financijske situacije dijeli sudbinu drugih gradova i općina u Hrvatskoj, gradska uprava pokušava pronaći adekvatni model za financiranje izgradnje nove knjižnice, pa je tako, između ostaloga, projekt predložen za financir
Svijetli primjer zadarske knjižnice

Vezano uz temu novih knjižnica u Hrvatskoj, Gradska knjižnica Zadar još uvijek je jedan od najboljih primjera. Podsjetimo, Zadar je o novoj knjižnici počeo sanjati u iznimno teškim ratnim vremenima. Za novom lokacijom krenulo se u potragu 1991. godine, dok je 1993. samo tristo metara od neprijateljskih položaja pod motom »kulturom i knjigom protiv rata« otvorena područna knjižnica. Nakon dugotrajna lobiranja knjižnica je dobila na raspolaganje prostor bivše vojarne.
Kad je 1997. godine konačno određena lokacija, još dvije godine stručni tim sastavljen od predstavnika iz Hrvatske i inozemstva radio je na konceptu knjižnice. Zamišljena kao knjižnica mediteranskoga tipa, Gradska knjižnica Zadar zaprema ukupnu površinu od 2.500 metara kvadratnih i ima 17.000 korisnika. U sklopu knjižnice nalaze se prostran atrij i pozornica, multimedijalna dvorana, specijalan odjeljak za djecu… U prostoru knjižnice redovito se održavaju različiti programi, pa je ona tako u relativno kratkom vremenu postala središte informacijskoga i kulturnoga života grada.
anje putem strukturnih fondova Europske unije. Očekuje se i sufinanciranje iz fondova Ministarstva kulture, koje uz Grad Rijeku izgradnju Gradske knjižnice u Rijeci vidi kao projekt od nacionalnoga interesa – kažu u riječkom Odjelu za kulturu.

Da je gradu veličine Rijeke doista više nego potrebna nova knjižnica govori u prilog sadašnja situacija koja je u mnogim segmentima daleko ispod zadovoljavajućih standarda. Premda je smještanje središnjeg odjela knjižnice u prizemlje zgrade »Palazzo Modello« sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća trebalo biti tek privremeno rješenje, Gradska knjižnica Rijeka i danas se nalazi u istom prostoru. U međuvremenu, broj stanovnika Rijeke povećao se nekoliko puta, a danas knjižnica opslužuje oko 23.000 članova na približno 470 metara kvadratnih središnjeg odjela, uključujući i periodiku. Zajedno s ograncima ukupna je površina 1.878 metara kvadratnih, čime Gradska knjižnica Rijeka ostvaruje tek 39 posto standarda. Uz projekciju potreba za sljedećih dvadesetak godina optimalni program zahtijevao bi prostor od 8.640 metara kvadratnih, no tijekom rada na izradi idejnog projekta nove knjižnice došlo se na 5.700 metara kvadratnih.
– Preseljenjem u novu zgradu ostvarili bi se neusporedivo bolji uvjeti za rad u odnosu na sadašnje stanje – ističe ravnateljica GKR-a Gorana Tuškan Mihočić. Ni mnoge druge narodne knjižnice u Hrvatskoj ne ostvaruju standarde, ali se barem približavaju nekom minimumu u pogledu površine i broja zaposlenika. Nove knjižnice otvorene su, primjerice, u Šibeniku, Splitu, Puli i Karlovcu. U tim gradovima rad knjižnice prati se i u svim drugim aspektima. To znači da nisu zbog velikih ulaganja u zgrade zakinuti na drugim poljima. Na primjer, Grad Šibenik kao osnivač šibenske knjižnice izdvaja veća sredstva za nabavu knjižnične građe nego Rijeka, a u Karlovcu je broj zaposlenih jednak onome koji Grad Rijeka plaća u Gradskoj knjižnici Rijeka, s time da mi još imamo i ogranke. U Splitu se zajedno sa središnjom knjižnicom otvorio i čitav niz novih knjižničnih ogranaka i zaposleni su novi ljudi. Rezultat toga je da su knjižnice u tim gradovima zaista postale mjesta u kojima ljudi provode vrijeme, koriste usluge, posjećuju programe – ističe Gorana Tuškan Mihočić.
S obzirom na postojeće stanje, Gradska knjižnica Rijeka suočava se s problemom da više neće imati mogućnosti za daljnji razvoj usluga. Zbog manjka prostora sve je teže naći mjesto za knjige na policama, pa se velik broj knjiga smješta u spremišta. U središnjem odjelu čitaonički je dio toliko skučen da je u njemu često gotovo nemoguće raditi. Unatoč okolnostima, knjižničari se trude u okvirima mogućnosti udovoljiti korisnicima i ponuditi zanimljive programe.
Još do pred koju godinu s velikim teškoćama suočavale su se i knjižnice u Puli i Splitu, no stvari su se u međuvremenu bitno promijenile. Udomljavanje Gradske knjižnice i čitaonice Pula u zgradi nekadašnje austro-ugarske vojarne, odnosno Tiskare, počelo je 2001. godine, da bi se s radovima završilo 2004. godine. Tako su nakon 47 godina zatvorena vrata stare knjižnice i otvorena vrata nove – u duhu modernog knjižničarstva, a korisnicima su pruženi multikulturalni sadržaji. Novom knjižnicom povećao se i broj članova, posuđene građe, informacija, korištenja interneta, dok je svojom kulturnom ponudom pulska knjižnica obogatila kulturni život grada. Split je pak uslijed spleta okolnosti 21. stoljeće dočekao gotovo bez knjižnice, a danas Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu raspolaže s 5.750 metara kvadratnih i mrežom od 10 knjižnica, dok je broj članova 2008. godine bio 32.000.

Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« u Šibeniku dala je novi život Vitićevu zdanju. Šibenska knjižnica od sredine 60-ih godina radila je na jedva petstotinjak četvornih metara, a kad se taj prostor pokazao neprikladnim za složene zahtjeve suvremenog knjižničarstva, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća poduzete su mnoge aktivnosti na senzibiliziranju šibenske javnosti za preseljenje knjižnice. No zbivanja u Domovinskom ratu odgodila su ozbiljnije rasprave o tom problemu. Tek 2001. godine objavljivanjem atraktivnog promidžbenog kataloga »Area librorum« kreće se u »osvajanje« prostora na šibenskoj Poljani, u samome središtu grada. Riječ je o samostalnom objektu, izvanrednom ostvarenju hrvatske moderne arhitekta Ivana Vitića, koji će, uspješnim projektom obnove arhitekta Tomislava Krajine, u dijalogu s Vitićem, dobiti jednu novu dimenziju sadržajnosti i korisnosti.
U novu gradsku vizuru uklopila se i Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić« u Karlovcu. Projekt arhitekta Mladena Vodičke, suvremeno arhitektonsko djelo, bio je umjetnička vizija prostora knjižnice jednog arhitekta 20. stoljeća za 21. stoljeće. Bila je to prva namjenski građena narodna knjižnica u Hrvatskoj, savršeno uklopljena u prostor. U novije vrijeme ostvareni su veliki i mali projekti narodnih knjižnica u cijeloj Hrvatskoj – od Viškova, Bakra i Novog Vinodolskog, do Virovitice, Požege, Benkovca, Siska i Zagreba.

Pa Flumen SV je sve spomenuo , ja bi samo dodao da je grad Zagreb nedavno dobio novu uređenu knjižnicu. Korisnici tamo imaju na raspolaganju čak 40 računala, više nego u ijednoj drugoj gradskoj knjižnici. Također ima računalo za slijepe i slabovidne osobe i kutak za mame i dojenčad.
A šta mi imamo jedno računalo zx spectrum i knjige i cedeje raštrakane po cijelom gradu , ako trebaš neki cd trebaš ići na Zamet , oslobodi me Bože.
Daleko je Rijeka od takvog načina razmišljanja. Mi moramo bit jadni a taj novac koliko košta nije uopće velik kad se pogledaju šta daje . Pričekajte još 40 godina pa vas građani neće pitati za novu knjižnicu naime tada će se moći čitat lelektronski knjige iz vaše fotelje. Sramota i ogorčen sam kad ne idemo prema naprijed a možemo nego grad ima druge prioritete. Možda masovna peticija probudi odgovorene ljude da učine nešto.

@Stipe – ne bi li bilo pravednije da sad Rijeka (i slični drugi zapostavljeni gradovi i krajevi, npr. Gorski kotar) malo budu u prvom planu, a primjerice Kalmetin Zadar malo “sjedne i odmori” jer je dobio dovoljno tijekom zadnjih osam godina? Nisam mislio na to da će sad isključivo SDP-ovi gradovi i županije smjeti dobivati sredstva, nego jednostavno da se malo podvuče crta i vidi kome više treba pomoć, a kome manje.

@urednik – ispričavam se.

Odgovorite