Iako je GDPR i Opće Uredbe o zaštiti podataka koji je stupio na snagu dana 25. svibnja 2018. godine (NN 42/2018)
Grad Rijeka još na puno mjesta nije postavio obavijesti da je prostor pod video nazdorom, voditelja zaštite podataka, tvrtke/tijelo koje provodi snimanje niti kontakt podatke.

Na prometnim kamerama u vlasništvu Rijeka prometa se jasno mogu raspoznati pojedine osobe a neke na Rivi čak i snimaju kafiće i osobe u njima.

Na službenim stranicama Rijeka prometa je navedeno da se snimke pohranjuju, nije samo live stream a samim time na njih se primjenjuje GDPR
https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/videonazdor-livestreaming

Sve ostale institucije su u međuvremenu postavile obavijest da je prostor pod video nazdorom, povjerenika za privatnost, kontakt, od KBC-a, trgovačkih lanaca itd.
S time da su se od 2018. smjernice promijenile, prije je mogla biti samo kontakt/obaviejsto snimanju a sada još više, ali u Rijeci ništa ne poštujemo, gradu nije do privatnosti građana.

U gradu je više od 15 prometnih kamera, niti jedno javno parkiralište, garaža Zagrad, Kantrida, Zamet od Rijeka plusa također nemaju obavijest a snimaju se i snimke se pohranjuju. Takve naljepnice ili tabele ne koštaju puno.

Nisam protiv kamera ali jesam kada se potajno stave bez obavijesti i kontakta.

Predviđene su velike novčane kazne za nadležne osobe i tvrtke koje provode videonazdor kršeći privatnost i bez obavijesti za snimanjem (do 4% godišnjeg prihoda), nedavno je Osijek uveo video nadzor u centar ali je zato ispod svake kamere postavljena obavijest, što je i bilo na televiziji.

Video snimke koje otkrivaju kojoj političkoj opciji osoba pripada, kakvog je zdravstvenog stanja osoba i tko pripada sindikatu, predstavljaju posebne kategorije podataka, a upravo takve koje snimaju kafiće, bilježe tko se s kime druži ne bi smjele biti usmjerene.

Također, Rijeka promet odbija dati kopiju snimke navodeći da “daju samo uz sudski nalog” iako je i to kršenje zakona i moraju dati kopiju. U članku 15.3. je navedeno da Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju.

PRAVO NA PRISTUP SNIMKAMA

Ukoliko sustav video nadzora pohranjuje snimke, isti spada u GDPR režim. Pojedinac koji želi pristup snimkama na kojima je snimljen, ima pravo tražiti uvid u snimke i dobiti primjerak snimke. Ali nije to tako jednostavno.

Ukoliko se na snimci nalaze i druge osobe, voditelj obrade ne smije dati takvu snimku podnositelju zahtjeva, prije npr. “zamagljivanja” (“blurring”) ostalih osoba na snimci. Samo odbijanje zahtjeva za kopijom snimke ne smije biti utemeljeno na činjenici da se na snimci nalaze i druge osobe.

Veliko je pitanje na koji način uopće možemo identificirati i usporediti osobu na snimkama s osobom koja podnosi zahtjev. Podnositelj zahtjeva trebao bi dati informacije o o datumu i vremenu snimke i lokaciji kretanja radi pronalaženja traženih snimki.

PRAVO NA BRISANJE SNIMKI

Ukoliko naš sustav video nadzora pohranjuje snimke, snimljeni pojedinac ima pravo tražiti brisanje snimki. Snimke putem uobičajenog video nadzora (osim financijskih institucija) vrše snimanje temeljem legitimnog interesa, i brisanje zapisa je valjano pravo pojedinaca, posebice kada snimke više nisu potrebne za svrhe za koje su načinjene i pohranjene.

Ukoliko su video snimke javno objavljene, voditelj obrade mora osigurati da se i takve snimke uklone.

Brisanjem snimki na zahtjev pojedinca može se smatrati i “zamagljivanje” (blurring”) snimke podnositelja zahtjeva, pod uvjetom da je onemogućeno vraćanje originalne snimke.

PRAVO NA PRIGOVOR

Kako se video nadzor u pravilu temelji na legitimnom interesu voditelja obrade ili na javnom interesu kod tijela javne vlasti, tako je i pravo na prigovor na takve obrade od strane snimljene osobe potpuno valjano.

Primjer je tvrtka koja se susreće sa sigurnosnim problemima na ulazima u svoje prostore, posebice nezakonitim ulascima u poslovni prostor. Određena osoba prigovori na obradu svojih podataka putem video nadzora, ali tvrtka ipak ima pravo nastaviti zadržavati snimku radi osiguranja dokaza u daljnjoj istrazi.

Ovo je sažetak uputa iz službenog i javno objavljenog dokumenta Smjernica o obradama podataka putem video uređaja, izrađenog od strane središnjeg EU tijela za zaštitu podataka EDPB (European Data Protection Board).

EU uputa o sadržaju obavijesti o video nazoru

EDPB (European Data Protection Board) kao središnje EU tijelo za zaštitu podataka donijelo je 29.01.2020. Smjernice o obradama podataka kroz video uređaje, koje su dostupne na ovom linku:

https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/file1/edpb_guidelines_201903_video_devices.pdf

Između ostalog definiran je i neobvezujući izgled i sadržaj obavijesti, kako je prikazano priloženom slikom.

Zanimljivo je da EDPB nije striktno odredio pravila i izgled obavijesti, zasigurno su svjesni troška koji bi se stvorio mijenjanjem svih obavijesti do sada postavljenih u svim zemljama članicama EU.

Ali, u samim smjernicama definiraju slijedeće:

– Obavijest o video nadzoru morala bi biti u DVA sloja

– PRVI sloj (UPOZORENJE) obuhvaća informacije o voditelju obrade, svrhama obrade, postojanju prava ispitanika i utjecajima na pojedince, o legitimnom interesu i kontaktima službenika za zaštitu podataka, te poveznicom prema DRUGOM sloju na kojem postoji više informacija, npr. prema web stranici, Politici privatnosti, detaljima u obavijesti na nekom drugom mjestu i sl.

donald-trump / 03.02.2020.

Poštovani,

sustav video nadzora službenih objekata i prostorija Grada Rijeke reguliran je Pravilnikom o korištenju sustava video nadzora.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i odredbi Uredbe EU broj 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Između ostalog, Pravilnikom su regulirani svrha i opseg osobnih podataka koji se prikupljaju video nadzorom, prostori koji su obuhvaćeni video nadzorom, osobe koje imaju pravo pristupa video snimkama, korisnici koji imaju pravo uvida u prikupljene osobne podatke te rok čuvanja video snimki na kojima se nalaze osobni podaci.
Osim toga, svi prostori koji su pod video nadzorom propisno su označeni i oznaka je vidljiva prilikom ulaska u perimetar snimanja prostora. Na oznaci se nalazi tekst da je prostor pod video nadzorom te podaci o voditelju obrade i kontakt podaci putem kojih se može dobiti informacija o činjenicama prikupljenim putem video nadzora.

Također, vezano za navedeni prigovor, Rijeka plus d.o.o. na objektima gdje je postavljen video nadzor ima istaknute naljepnice da je objekt pod video nadzorom. Na istaknutim naljepnicama navedeno je sljedeće:
Voditelj obrade podataka Rijeka plus d.o.o., Školjić 15, e mail: info@rijeka-plus.hr.
Kontakt putem kojeg ispitanici mogu ostvariti svoja prava:
e- mail: zastita.podataka@rijeka-plus.hr ili pisanim putem na adresu:
Rijeka plus d.o.o, Službenik za zaštitu podataka
Školjić 15, 51000 Rijeka

U Rijeka prometu navode kako prometne kamere koje koristi Gradski prometni centar prometnim operaterima služe isključivo za nadzor prometa i ne koriste se za druge svrhe. S obzirom da i MUP- dežurni centar Prometne policije ima mogućnost upravljanja istim tim kamerama, moguće je da ih oni povremeno koriste i za neke druge potrebe. Za sva pitanja vezano za korištenje tih kamera izvan potreba nadzora prometa stoga se možete izravno obratiti Ministarstvu unutarnjih poslova.
Sukladno članku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave uređuje sustav tehničkog uređenja prometa i upravljanje prometom putem elektroničkih sustava i video nadzora.
Nadalje, Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka od 3. svibnja 2018. godine, u poglavlju Videonadzor javnih površina definira tu mogućnost kroz čl. 32. St.(1) u kojem stoji da je Praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
Snimke prometnih video kamera privremeno se pohranjuju u memoriju snimača čiji je kapacitet deset dana i automatski se brišu nakon tog razdoblja. Povremeno predstavnici MUP-a s operaterima prometnog centra pregledavaju snimljeni materijal i na njihovo traženje pojedine snimke im se isporučuju na digitalnom mediju. Osim navedenog, Rijeka promet ne posjeduje nikakvu arhivu snimljenih materijala. Privremeno snimljeni video materijali ne isporučuju se fizičkim osobama, već se, uz potvrdu, daje isključivo službenim osobama.
U gradu su prometne kamere, dodaju u Rijeka prometu, postavljene na ukupno 14 pozicija i nema ih više od 15, kako je navedeno u upitu. Nadalje, netočno je da su prometne kamere “postavljene potajno”, jer su građani o tome detaljno informirani putem sredstava javnog priopćavanja kada je sustav nadzora i regulacije prometa stavljan u funkciju. Osim toga, na web stranicama Rijeka prometa i Grada Rijeke nalaze se sve obavijesti vezane za ugradnju nove opreme i puštanje u rad novih sustava vezanih za nadzor i regulaciju prometa.
Prometne kamere nisu takve razlučivosti koja podržava prepoznavanje lica ili fizionomije osoba, odnosno registarskih oznaka, osim ako se koriste na maksimalnom uvećanju, što u radu Rijeka prometa na nadzoru prometa nije primjenjivo.
S poštovanjem, Gradska uprava

Odgovorite

Kalendar događanja

Predstava
  • 16.10. – 24.10.
  • (18:00)

“Carevo novo ruho” – nova predstava u GKL-u

Gradsko kazalište lutaka Rijeka u koprodukciji s Lutkovnim gledališčem Maribor izvodi predstavu "Carevo novo ruho", prema bajci Hansa Christiana Andersena, u režiji Zorana Petroviča...

Detaljnije

Izložba
  • 20.10. – 11.11.
  • (11:00)

Otvorenje međunarodne izložbe „Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.”

Izložba, koju je uz sudjelovanje više od 40 povjesničara iz 18 zemalja pripremila Europska mreža sjećanje i solidarnost, govori o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine...

Detaljnije

Predstava
  • 21.10. – 22.10.
  • (20:00)

Premijera predstave “Sjećanje gradova” u režiji Edvina Liverića

Hrvatsko-mađarska suradnja donosi predstavu "Sjećanja gradova" baziranu na turbulentnoj riječkoj povijesti...

Detaljnije

Književni susret
  • 22.10. – 18.10.
  • (00:00)

Predstavljanje knjige „Poštovani kukci i druge jezive priče“ Maše Kolanović

U Gradskoj knjižnici Rijeka gostuje ovogodišnja dobitnica prestižne Nagrade Europske unije za književnost Maša Kolanović...

Detaljnije

Izložba
  • 24.10. – 23.01.
  • (10:00)

Otvorenje izložbe “51000 Balthazargrad”

U Rijeci se otvara velika, vesela i šarena izložba koja će razgaliti srca malih i velikih posjetitelja, svih koji poštuju srce i izumiteljski nerv nezaboravnog Profesora Balthazara...

Detaljnije

Predstava
  • 02.11. – 10.10.
  • (00:00)

25. revija lutkarskih kazališta

Jubilarna 25. revija lutkarskih kazališta, koja će se ove godine održati od 2. do 10. studenog, donosi čak deset predstava...

Detaljnije