Iako je GDPR i Opće Uredbe o zaštiti podataka koji je stupio na snagu dana 25. svibnja 2018. godine (NN 42/2018)
Grad Rijeka još na puno mjesta nije postavio obavijesti da je prostor pod video nazdorom, voditelja zaštite podataka, tvrtke/tijelo koje provodi snimanje niti kontakt podatke.
Na prometnim kamerama u vlasništvu Rijeka prometa se jasno mogu raspoznati pojedine osobe a neke na Rivi čak i snimaju kafiće i osobe u njima.
Na službenim stranicama Rijeka prometa je navedeno da se snimke pohranjuju, nije samo live stream a samim time na njih se primjenjuje GDPR
https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/videonazdor-livestreaming
Sve ostale institucije su u međuvremenu postavile obavijest da je prostor pod video nazdorom, povjerenika za privatnost, kontakt, od KBC-a, trgovačkih lanaca itd.
S time da su se od 2018. smjernice promijenile, prije je mogla biti samo kontakt/obaviejsto snimanju a sada još više, ali u Rijeci ništa ne poštujemo, gradu nije do privatnosti građana.
U gradu je više od 15 prometnih kamera, niti jedno javno parkiralište, garaža Zagrad, Kantrida, Zamet od Rijeka plusa također nemaju obavijest a snimaju se i snimke se pohranjuju. Takve naljepnice ili tabele ne koštaju puno.
Nisam protiv kamera ali jesam kada se potajno stave bez obavijesti i kontakta.
Predviđene su velike novčane kazne za nadležne osobe i tvrtke koje provode videonazdor kršeći privatnost i bez obavijesti za snimanjem (do 4% godišnjeg prihoda), nedavno je Osijek uveo video nadzor u centar ali je zato ispod svake kamere postavljena obavijest, što je i bilo na televiziji.
Video snimke koje otkrivaju kojoj političkoj opciji osoba pripada, kakvog je zdravstvenog stanja osoba i tko pripada sindikatu, predstavljaju posebne kategorije podataka, a upravo takve koje snimaju kafiće, bilježe tko se s kime druži ne bi smjele biti usmjerene.
Također, Rijeka promet odbija dati kopiju snimke navodeći da “daju samo uz sudski nalog” iako je i to kršenje zakona i moraju dati kopiju. U članku 15.3. je navedeno da Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju.
PRAVO NA PRISTUP SNIMKAMA
Ukoliko sustav video nadzora pohranjuje snimke, isti spada u GDPR režim. Pojedinac koji želi pristup snimkama na kojima je snimljen, ima pravo tražiti uvid u snimke i dobiti primjerak snimke. Ali nije to tako jednostavno.
Ukoliko se na snimci nalaze i druge osobe, voditelj obrade ne smije dati takvu snimku podnositelju zahtjeva, prije npr. “zamagljivanja” (“blurring”) ostalih osoba na snimci. Samo odbijanje zahtjeva za kopijom snimke ne smije biti utemeljeno na činjenici da se na snimci nalaze i druge osobe.
Veliko je pitanje na koji način uopće možemo identificirati i usporediti osobu na snimkama s osobom koja podnosi zahtjev. Podnositelj zahtjeva trebao bi dati informacije o o datumu i vremenu snimke i lokaciji kretanja radi pronalaženja traženih snimki.
PRAVO NA BRISANJE SNIMKI
Ukoliko naš sustav video nadzora pohranjuje snimke, snimljeni pojedinac ima pravo tražiti brisanje snimki. Snimke putem uobičajenog video nadzora (osim financijskih institucija) vrše snimanje temeljem legitimnog interesa, i brisanje zapisa je valjano pravo pojedinaca, posebice kada snimke više nisu potrebne za svrhe za koje su načinjene i pohranjene.
Ukoliko su video snimke javno objavljene, voditelj obrade mora osigurati da se i takve snimke uklone.
Brisanjem snimki na zahtjev pojedinca može se smatrati i “zamagljivanje” (blurring”) snimke podnositelja zahtjeva, pod uvjetom da je onemogućeno vraćanje originalne snimke.
PRAVO NA PRIGOVOR
Kako se video nadzor u pravilu temelji na legitimnom interesu voditelja obrade ili na javnom interesu kod tijela javne vlasti, tako je i pravo na prigovor na takve obrade od strane snimljene osobe potpuno valjano.
Primjer je tvrtka koja se susreće sa sigurnosnim problemima na ulazima u svoje prostore, posebice nezakonitim ulascima u poslovni prostor. Određena osoba prigovori na obradu svojih podataka putem video nadzora, ali tvrtka ipak ima pravo nastaviti zadržavati snimku radi osiguranja dokaza u daljnjoj istrazi.
Ovo je sažetak uputa iz službenog i javno objavljenog dokumenta Smjernica o obradama podataka putem video uređaja, izrađenog od strane središnjeg EU tijela za zaštitu podataka EDPB (European Data Protection Board).
EU uputa o sadržaju obavijesti o video nazoru
EDPB (European Data Protection Board) kao središnje EU tijelo za zaštitu podataka donijelo je 29.01.2020. Smjernice o obradama podataka kroz video uređaje, koje su dostupne na ovom linku:
https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/file1/edpb_guidelines_201903_video_devices.pdf
Između ostalog definiran je i neobvezujući izgled i sadržaj obavijesti, kako je prikazano priloženom slikom.
Zanimljivo je da EDPB nije striktno odredio pravila i izgled obavijesti, zasigurno su svjesni troška koji bi se stvorio mijenjanjem svih obavijesti do sada postavljenih u svim zemljama članicama EU.
Ali, u samim smjernicama definiraju slijedeće:
– Obavijest o video nadzoru morala bi biti u DVA sloja
– PRVI sloj (UPOZORENJE) obuhvaća informacije o voditelju obrade, svrhama obrade, postojanju prava ispitanika i utjecajima na pojedince, o legitimnom interesu i kontaktima službenika za zaštitu podataka, te poveznicom prema DRUGOM sloju na kojem postoji više informacija, npr. prema web stranici, Politici privatnosti, detaljima u obavijesti na nekom drugom mjestu i sl.
Priložene fotografije
