U Art kvartu Benčić, nekadašnjem tvorničkom kompleksu, danas obnovljenoj industrijskoj baštini Rijeke koja je, zahvaljujući hrabrim vizijama, dobrim projektima i velikom angažmanu mnogih, uspješno prenamijenjena u prostore kulture, otvorena je 21. prosinca 2023. nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka.

U njoj se spajaju prošlost i budućnost, a ova reportaža, koraknuvši 15-ak godina unazad, donosi topli prikaz tog spoja, ali i uzbuđenje, ponos i nasmiješena lica s dana otvorenja ove nove zgrade kulture u Rijeci.

Krajem 1860-ih bila je Tvornica duhana koja je proizvodila Virginia cigare. Od 1948. bila je Tvornica pumpi i brodske opreme “Rikard Benčić” koja je na početku zapošljavala gotovo 400 radnika, a kasnije i preko 1000 i hranila toliko riječkih obitelji. Od prosinca 2023. ona je Gradska knjižnica Rijeka sa 25.000 aktivnih korisnika kojima su na raspolaganju 71.502 knjige književnosti, 53.782 stručne knjige, 5.575 svezaka periodike, 3.289 stripova i još mnogo, mnogo više.

Režiju i montažu reportaže potpisuje Zoran Krema, kamerama su snimali: Zoran Krema, Marta Ožanić i Kristina Barišić, a dronom je letio Petar Fabijan. U reportaži su korišteni dijelovi dokumentarnog filma Nadije Mustapić i Marina Lukanovića “Rikard Benčić”, naprimjer, iz 2008. godine. Moja Rijeka se ovom prilikom najtoplije i s poštovanjem zahvaljuje autorima Mustapić/Lukanović na ustupanju materijala iz ovoga filma. (Koga zanima cijeli film, follow this link). Glazba u reportaži je glazba Vokalnog zbora “Kap”, Dječjeg zbora Kap, Roka Baljka “Svjetlarna I&II” i benda PachaMamma Street Connection.

Zgrada, koja je u prosincu 2023. otvorena kao novi dom knjiga, kreativnosti, susreta i druženja, ima zanimljivu povijest i svjedoči o usponima i padovima gospodarskog i industrijskog života Rijeke. Ona je, simbolički i stvarno, sudionik doba moći, ali i nemoći, svjedok jednog dijela riječke davne i nedavne prošlosti.

U nastavku nekoliko riječi o toj prošlosti i o putu prema sadašnjosti. Ova je priča dopuna moćnoj energiji nasmiješenih lica koja su pratila otvorenje nove Knjižnice.

Tvornica duhana

Priča o današnjoj kući knjiga započinje 1851. kada je mađarska vlada otkupila zgrade stare Rafinerije šećera i u postojećoj infrastrukturi započela proizvodnju duhana. Tvornički se kompleks krajem šezdesetih proširio historicističkom trokatnicom tzv. T-objektom, u kojem je 1867. pokrenuta proizvodnja Virginia cigara. Taj je T-objekt današnja Knjižnica.

Tvornica duhana zapošljavala je u to doba 2.600 radnika, većim dijelom žena. Kako piše na stranicama o riječkoj baštini, radnici su imali dnevni objed, zdravstveni sistematski pregled, plaćeno bolovanje i razne druge pogodnosti, a godišnja proizvodnja cigareta bila je značajna sve do Prvoga svjetskog rata i pada Monarhije kada je tvornica nastavila djelovati, ali sa smanjenim proizvodnim kapacitetom. U današnjoj Knjižnici duhan se prestao proizvoditi tijekom Drugoga svjetskog rata.

Tvornica pumpi i brodske opreme “Rikard Benčić”

Nakon rata, 1949. u prostore bivše Tvornice duhana useljava Tvornica pumpi i brodske opreme “Rikard Benčić”. Kako piše portal hrvatske tehničke baštine, u prvim godinama rada osnovna djelatnost ove tvornice bili su popravci i održavanje brodskih strojeva i uređaja te proizvodnja odljevaka od teških i lakih obojenih metala za jugoslavensku trgovačku i ratnu mornaricu. Od 1965. poduzeće se usmjerava na proizvodnju motorne opreme i tada je u njemu radilo oko 1000 radnika. Zanimljiv je podatak da je od 1948. do 1988. tvornica sagradila ili kupila 352 stana za svoje radnike. Neki od radnika ove tvornice dio su filma “Rikard Benčić”, naprimjer, a kroz posuđene filmske materijale, dio su i ove video reportaže.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, proveden je postupak pretvorbe Tvornice “Rikard Benčić”, koja je od 1993. djelovala kao dioničko društvo. Nešto kasnije, podijeljena je na tri dijela: Rikard Benčić brodska oprema d. o. o., Rijeka; Rikard Benčić motorna oprema d. o. o., Kukuljanovo i Rikard Benčić specijalna proizvodnja d. o. o., Kukuljanovo. Godine 2000. nad svima trima sastavnicama otvoren je stečaj, a do 2005. sva tri društva su ugašena.

Grad Rijeka je u ovom stečajnom postupku otkupio i stekao u vlasništvo tvornički kompleks u gradskom središtu, sadašnjem Art kvartu.

Nesuđena kuća Muzeja moderne i suvremene umjetnosti

S obzirom na novo vlasništvo nad velikim prostorom u središtu grada, Grad je proveo Programsko urbanističko-arhitektonski natječaj za izgradnju i uređenje kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić.  Na temelju rezultata tog natječaja, Poglavarstvo Grada Rijeke je 2000. godine, utvrdilo prenamjene napuštenih tvorničkih objekata. T-objekt tada je dobio namjenu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Na natječaju za idejno arhitektonsko rješenje prenamjene T-građevine (sadašnje Knjižnice) u Muzej moderne i suvremene umjetnosti prva nagrada je 2002. godine dodijeljena idejnom rješenju riječkih arhitekata Saše Randića i Idisa Turata. Iste godine, tadašnji ministar kulture Antun Vujić i tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel potpisali su sporazum o sufinanciranju realizacije prenamjene T-građevine u Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Do 2007. godine s ovim je ciljem dovršena izrada idejnog i glavnog projekta i trebala je uslijediti izrada dokumentacije za izbor izvođača radova te, do 2010. godine, dovršetak preoblike i izgradnje MMSU-a u T-objektu.

No, ovaj se projekt u konačnici nije realizirao. Gospodarska kriza koja je nastupila u to vrijeme, dokinula je mogućnost da se iz gradskog proračuna i proračuna Ministarstva ova izgradnja doista pokrene i realizira. Projekt je postojao, čekale su se povoljnije financijske prilike. Valja reći da je u isto vrijeme postojao i projekt izgradnje nove zgrade Gradske knjižnice i to na Klobučarićevom trgu u centru grada, no ni za tu izgradnju u to vrijeme nije bilo moguće osigurati financijska sredstva.

Od vizije Art kvarta do financiranja iz EU fondova

Godine 2011., dolaskom Ivana Šarara na mjesto pročelnika za kulturu u Gradu Rijeci, ponovo su, ali na drugačiji način, otvorene teme nedostajuće kulturne infrastrukture – prostora za rad MMSU-a i prostora za adekvatni smještaj i razvoj Knjižnice. Tadašnji gradonačelnik Obersnel i novi pročelnik problematiku su sagledali iz drugog kuta i 2012. godine događa se važan zaokret od dotadašnjih koncepata. Ta promjena i zaokret najavljeni su javnosti u srpnju 2012. na konferenciji za medije kojoj je prisustvovala i tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. U suštini, taj je koncept začetak Art kvarta kakav sada postoji, iako su se u sljedećih par godina djelomično izmijenile ideje o namjeni pojedinih zgrada. Ministarstvo kulture odlučilo je te 2012. biti strateški partner Gradu, i to ne samo za projekt knjižnice u T-objektu, nego za čitav projekt revitalizacije zone Benčić. Novi koncept otvorio je i mogućnost da se pored sredstava Ministarstva kulture i Grada Rijeke u realizaciju uključi i Ministarstvo gospodarstva, te da se projekt sufinancira putem Europskih fondova. Već sljedeće godine, 2013., o toj je suradnji potpisan Sporazum između Ministarstva kulture i  Grada Rijeke.

Uslijedila je analiza postojećeg stanja prostora svih zgrada unutar bivšeg tvorničkog kompleksa Benčić. Tada su u javnosti ove zgrade nazivane: Upravna zgrada, T-zgrada, ciglena zgrada i H-zgrada. Izrađena je potom Studija izvodljivosti i studija isplativosti za kapitalni projekt prenamjene i revitalizacije bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić.  Pripremljeni su projektni zadaci za javne nabave izrade projekata za rekonstrukcije svih građevina i za uređenje javnih površina unutar kompleksa Benčić. Ministarstvo kulture definiralo je projekt Benčić, s obzirom na visoki stupanj pripremljenosti, primarnim projektom za prijavu za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije i za nepovratna sredstva strukturnih fondova.

U očekivanju europskih natječaja, odnosno mogućnosti korištenja europskih sredstava, bilo je važno raditi na pripremama projekata i osigurati visok stupanj spremnosti koji garantira i veću vjerojatnost realizacije, a onda i veću vjerojatnost prolaska na natječajima za europska sredstva. Godine 2014. raspisan je javni natječaj za izradu glavnih projekata rekonstrukcije T-građevine u Knjižnicu i ciglene zgrade u Dječju kuću.  Krajem 2014. godine Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o partnerstvu u kojem su definirani gradovi koji mogu koristiti tzv. ITU mehanizam (Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja). To je značilo otvaranje mogućnosti da Rijeka kroz ITU mehanizam za realizaciju svojih projekata iskoristi EU sredstva iz tzv. Operativnog plana “Konkurentnost i kohezija”. Godine 2015. dovršeni su glavni projekti za sve zgrade u Benčiću. Glavni projekt zgrade Gradske knjižnice u T-objektu izradio je arhitekt Saša Randić.

Godinu kasnije, započeli su radovi na prvoj fazi uređenja H-objekta kako bi se u te prostore mogao useliti Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka je istaknula svoju kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture i 2016. godine osvojila je tu titulu te započela s pripremama za važnu 2020. godinu kada je EPK titulu, unatoč koroni, s ponosom nosila.

Paralelno, intenzivno se radilo na prilagodbi tada već gotovih projekata zgrada u Benčiću za uklapanje u propozicije koje su propisivali fondovi Europske unije. Jednako tako planiralo se povezivanje pojedinih projekata u Benčiću kako bi bili strateški što prihvatljiviji propozicijama fondova.

Knjižnica postaje posve ostvariva

Krajem 2017. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv na dostavu projektnog prijedloga za strateški projekt „Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt“, u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

To je bio jedan od važnijih momenata u kojem su nova zgrada Knjižnice u T-objektu, i Dječje kuće u ciglenom objektu, iz pozicije vizije i velike želje za realizacijom postavljene u poziciju – posve realne mogućnosti.

U srpnju 2018. godine tadašnji gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel potpisao je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije o dodjeli 68,21 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava za projekt uređenja Gradske knjižnice i Dječje kuće u sklopu budućeg kvarta kulture u Benčiću.

Budući da su EU sredstva, kao i prateća proračunska sredstva Grada Rijeke, bila osigurana, u ljeto 2019. godine potpisan je ugovor s izvođačima radova, ljubljanskom tvrtkom VG5 d.o.o., na obnovi i rekonstrukciji T-objekta ili, jednostavnije rečeno, ugovor o izgradnji Knjižnice u Art kvartu. Radovi su započeli te iste godine, odvijali se otežano tijekom pandemije 2020. i 2021., ali uspješno su okončani 2023. kada je zgrada otvorena.

Gradska knjižnica Rijeka

Dojmovi s otvorenja tek su se ponešto slegli. Građani još uvijek, 20 dana nakon otvorenja,  dolaze kako bi u organiziranim turama pošli u vođene obilaske zgrade jer po prvi puta u povijesti Rijeka je dobila funkcionalni, suvremeni i sadržajni oblik središnje narodne knjižnice. Art kvart Benčić je, otvorenjem ove posljednje zgrade, postao doista centar kulture čitanja, društvenosti, kreativnosti i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.

Put od Tvornice duhana i Tvornice “Rikard Benčić” preko gašenja riječke industrije i vizionarske kupovine nekretnina tvorničkog kompleksa u stečaju, do pronalaženja nove namjene – tako plemenite, kulturne – pa do nasmiješenih lica u lancu ljudi kojim se posljednje knjige prenose u novu zgradu Knjižnice, bio je put prepun uspona i padova, ljudskih sudbina tvorničkih radnika i radnica, put ideja, želja i neizvjesnosti, velikog angažmana mnogih. To je put prilagođavanja različitim trenucima koji su utkani u riječku povijest, a sada i put kojim Rijeka gleda u svoju budućnost.

 

Kalendar događanja