Lice i naličje demokracije

Gosti tribine bili su izv. prof. dr. sc. Sanja Barić,
voditeljica Katedre za ustavno pravo sa Pravnog fakulteta te prof. dr. sc.
Snježana Prijić Samaržija i prof. dr. sc. Elvio Baccarini, oboje sa Odsjeka za
filozofiju Filozofskog fakulteta, a moderatorica rasprave bila je predsjednica
Universitasa, prof. dr. sc. Jasminka Ledić.

Iako tribina nije protekla u žustrom tonu, budući da su se
svi govornici javno izjasnili kako su PROTIV toga da se definicija da je brak
isključivo zajednica žene i muškarca unese u Ustav, bila je dobra platforma da
iznesu svoja mišljenja i argumentirana stajališta, a posebno je važna bila
uloga Sanje Barić koja je prvenstveno govorila o pravnoj odnosno zakonskoj
pozadini ovog referenduma.

Barić je govorila o neposrednoj demokraciji, a poseban
značaj je pridala negativnim stranama neposredne demokracije, naglasivši kako
ona može biti opasna, ne zato što neki naš određeni stav može izgubiti, već
zato jer se otvara mogućnost manipulacije stavovima. Istaknula je kako svaki
oblik odlučivanja ovisi o proceduralnim pravilima kojih bi se trebalo držati.
Navela je 4 proceduralna  koraka kojih bi
se trebalo pridržavati, ali koji su također skloni manipulaciji. Kao prvi korak
navela je proceduru prikupljanja potpisa, u Hrvatskoj je za to zakonski
predviđen rok od 15 dana u kojem je potrebno prikupiti 10 posto potpisa od
ukupnog broja birača što je gotovo pa nemoguće, osim ako inicijativa „U ime
obitelji“ nema neko jako zaleđe, u ovom slučaju, prema mišljenju Barić, ono
desno orijentirane političke opcije i/ili rimokatoličke crkve. Barić je navela
kako iz svog iskustva zna koliko je teško bilo što organizirati i to na manjem
području nego što je cijela zemlja, te kako je jako teško prikupiti sve
potrebne dozvole kako bi se dobio štand na kojem će se dijeliti promotivni
materijali, zatim okupiti toliko veliki broj volontera, te pokriti sve
financijske troškove izrade plakata, štampanja majica i slično. Trebalo bi se
zapitati na koji je način to sve uspjelo inicijativi „U ime obitelji“ budući da
nisu bili pretjerano transparentni u predočavanju dokumentacije i troškovnika. Ipak,
Barić je navela kako nije najvažnije pitanje tko stoji iza cijele priče, već iz
kojeg razloga javnost to ne zna.

Lice i naličje demokracijeDrugi korak je način na koji se postavlja referendumsko
pitanje budući da njegova forma može usmjeravati, sugerirati odgovor glasaču.
Navela je kako je odabir načina kako će se postaviti referendumsko pitanje
stvar političkog PR-a, te da je Ustavni sud ocijenio kako je općenito procedura
oko postavljanja pitanja prilično loše regulirana.

Treći korak se odnosi na sadržaj. Tu je Barić navela kako je
najveći problem svega, to što ovlašteno tijelo (Sabor) nije Ustavnom sudu
dostavilo pitanje na ocjenu ustavnosti. Ustavni sud pak nije ulazio u problem
ustavnosti ovog pitanja jer to mogu jedino na traženje Sabora. Smatra da se
nije dovoljno javno raspravljalo o tome da li jedna većina smije promijeniti
Ustav kako bi drugu skupinu onemogućila u pravnom procesu, jer kako navodi Barić,
u ovom slučaju nije ugroženo pravo na brak već pravo političkog procesa. Cijela
ova priča nema veze s obitelji, kako to naglašava inicijativa, već s brakom,
tj. nazivom brak.

Četvrti element je trajanje svake kampanje, koja je u ovom
konkretnom slučaju trajala prekratko, smatra Barić. Kao osnovni problem vidi i
to što je ovaj referendum zbog zaštite jedne riječi cijelo naše društvo doveo u
stanje sukoba. Svi mogu reći da ih se to ne tiče i da ne žele biti dio toga,
ali budući da se radi o važnoj stvari, promjeni Ustava, bitno je da svi izađu i
iznesu svoje mišljenje.

Lice i naličje demokracijeBarić je navela kako brak ima tri važne komponente –
intimnu, vjersku i pravnu, naglašavajući kako je ona pravna najbitnija, jer nam
ona omogućava zakonska prava koja je odredila država, poput prava na
nasljeđivanje i slično, dok nam ljubav zbog koje ulazimo u brak ili potvrda od
strane vjerske institucije i zajednice ne daje nikakva zakonska prava. Ukoliko
se u brak stupi, zakon je prema svima isti, bez obzira na vjerska ili neka
druga opredjeljenja i stoga je potrebno da omogućimo da pred zakonom sve
skupine imaju ista prava. Barić smatra da se javnost nedovoljno informiralo o
tome što ovaj referendum znači i donosi i kako se nisu dovoljno jasno
predstavile pravne posljedice.

Snježana Prijić Samaržija je naglasila kako iznosi svoj stav
iz pozicije javnog intelektualca. Smatra da je ovaj referendum protivan duhu
demokracije i neposredne demokracije. Kao kontekst provođenja ovog referenduma
navela je trenutnu tešku gospodarsku krizu u kojoj se zemlja nalazi, te kako
određena skupina ljudi smatra kako je u redu u takvoj situaciji zavesti većinu
s ciljem nametanja stvari manjini. Smatra da je u ovom konkretnom slučaju
iznevjeren duh tolerancije, te da ako jedna skupina ljudi ima neko određeno
pravo na nešto, da to ni u kom slučaju ne bi trebala ograničiti drugome.
Također je istaknula kako ne smijemo biti tolerantni prema onima koji nemaju
tolerancije. Naglasila je kako se treba boriti za ljude koji žele imati slobodu
izbora, te kako svatko od nas ima pravo zauzeti stav, ali bez nametanja svog
stava nekome drugome.

Elvio Baccarini je istaknuo kako je pitanje postavljeno na
referendumu diskriminatorno, odnosno da odgovor može biti takav jer bi on
značio da se javno ne priznaje jedan dio građana. Diskriminatorno je to što
jedna grupa ljudi može javno i zakonski objaviti i izjaviti svoju ljubav i
vezu, dok druga grupa to ne može. Za kraj je naglasio kako nije besmisleno
pokušati glasati PROTIV, da treba glasati za civilizacijsku vrijednost
jednakosti, da se isplati pokušati mijenjati stvari, ako želimo da svi oni koji
se vole dobiju priliku tu svoju ljubav i javno iskazati.

Kalendar događanja

Projekcija
  • 01.12.
  • (19:00)

Avi Mograbi u Art-kinu: Razgovor s redateljem i projekcija filma

Projekcija povodom Međunarodnog dana solidarnosti s narodom Palestine, a po završetku projekcije održat će se razgovor s redateljem ...

Detaljnije

Izložba
  • 01.12. – 07.12.
  • (12:00)

Izložba fotografija osoba s invaliditetom “Želim raditi!”

Izložba Društva za istraživanje i potporu u sklopu kampanje senzibiliziranja poslodavaca i drugih dionika na mogućnost rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom...

Detaljnije

Festival
  • 02.12.
  • (11:00)

20. i-Fest u HKD-u na Sušaku

Festival stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom koji se održava u sklopu projekta „Rijeka – Zdravi grad...

Detaljnije

Koncert
  • 02.12.
  • (20:00)

Pankrti – Live in Palach

U sklopu Adventske turneje 2022, Pankrti će proslaviti 45 godina karijere promocijom novog koncertnog albuma “Turneja pomirenja/Live in Zagreb 1985”....

Detaljnije

Razgovor
  • 07.12.
  • (16:00)

„Živa knjižnica – ne sudi knjige po koricama“ u Narodnoj čitaonici

Živa knjižnica sastoji se od osoba marginaliziranih u našem društvu, čija su životna iskustva možete saznati bez straha i srama u direktnom kontaktu...

Detaljnije

Okrugli stol
  • 08.12.
  • (13:00)

Položaj mladih u društvenom životu kroz djelovanje tijela savjeta mladih

Europe Direct Rijeka, u suradnji sa Savjetom mladih Grada Rijeke, organizira okrugli stol pod nazivom Položaj mladih u društvenom životu kroz djelovanje tijela savjeta mladih...

Detaljnije