Po dosadašnjim pretpostavkama
neandertalci su bili uglavnom lovci i mesojedi, što je možda ubrzalo
njihov nestanak, dok su prvi ljudi, uz koje su živjeli približno 10.000
godina, preživjeli jer su prihvatili i druge načine prehrane.
Međutim nova studija objavljena u Analima Američke akademije
znanosti (PNAS) prikazuje nestale čovjekove rođake u posve drukčijem
svjetlu.
Proučavajući fosilizirane zube neandertalaca s belgijskih i
iračkih nalazišta, znanstvenici pod vodstvom Dolores Piperno s Odsjeka
za antropologiju američkoga prirodoslovnog muzeja Smithsonian otkrili su
tragove škroba koji potječe s brojnih biljaka te tragove različitog
povrća, korjenja i gomolja.
Velik dio te hrane doživio je fizičke modifikacije svojstvene
kuhanju, što nam pokazuje da se neandertalac znao služiti vatrom, baš
kao i prvi moderni ljudi. “Ti tragovi pokazuju nam da su neandertalci
nastojali poboljšati hranu i povećati joj hranjivost”, ocjenjuju
istraživači.
“Svi ti podaci pokazuju da je neandertalac bio dovoljno razvijen
da može nabaviti i pripremiti hranu, bez obzira na to je li riječ o
ulovljenoj životinji ili ubranoj biljci”, dodaju.
Antropolozi tvrde da su velike prilagodbe u nabavljanju i
pripremi hrane kod hominida, odnosno kuhanje biljne hrane, koje su
otvorile put obrađivanju zemlje počele već prije približno 50.000
godina.
Podijeli na društvenim mrežama