Foto: Vlada.hr
Mještani smatraju da
trebaju imati koristi jer daju dio kraja u kojem žive za opće i
zajedničko dobro, naveo je Komadina dodavši da će na tom tragu
razgovarati s nadležnima u Hrvatskim vodama.
Referendum na kojem su se mještani izjašnjavali jesu li za ili
protiv gradnje akumulacijskog jezera za opskrbu Gorskog kotara vodom
Križ potok, nije uspio jer je na njega jučer izašlo samo 37,8 posto
mještana s popisa birača u općini Lokve. Općinsko vijeće raspisalo je
referendum nakon što je dio mještana negodovao, smatrajući da taj
projekt Lokvama ne donosi nikakve koristi. U Lokvama traže da se općini
omogući naplata godišnje komunalne naknade za Križ potok, da se u
poduzeću koje će njime upravljati zaposli dio Lokvaraca te općini
osigura dio prihoda od prodane vode.
Komadina je na redovnoj konferenciji za novinare ocijenio da je
Križ potok strateški projekt, vezan uz goranski vodovod. Rekao je da je
vodovod u završnoj fazi, a da će se voda privremeno uzimati iz
Lokvarskog jezera, koje je primarno akumulacijsko jezero za proizvodnju
električne energije. Prava akumulacija za trajno napajanje goranskog
vodovoda bila bi akumulacija Križ potok.
Istaknuo da posve razumije Lokvarce i smatra da su u pravu, jer
im je puno toga oduzeto ili nametnuto, a da od toga nemaju velike
koristi. Podsjetio je da su Lokve, kao i Fužine izgubile sudski spor s
HEP-om te da su mu dužni vratiti dio naplaćene komunalne naknade, što
će, smatra, te lokalne jedinice dovesti u bankrot. Od HEP-a očekuje
razumno ponašanje i otplatni plan, kojim se neće uništiti lokalni
proračuni.
Komadina očekuje da će županijski prostorni plan biti prihvaćen
na prvoj jesenskoj sjednici županijske skupštine te da bi strategija
prostornog uređenje Hrvatske, koja je preduvjet za konačnu suglasnost na
županijski prostorni plan, trebala biti donesena do ljeta.
Istaknuo je da se prostorni plan radi po novoj metodologiji koja
uključuje stratešku procjenu utjecaja na okoliš te da tu ima dosta
problema, budući da je oko 80 posto županije pod zaštićenim ekološkim
pojasom. Dodao je da se za vjetroelektrane sada mora raditi procjena
utjecaja na prirodu te da se, ako tu počne konzervativno tumačenje, u
županiji neće moći napraviti ni jedan vjetropark.
Župan je još govorio o izgradnji pristupne ceste do budućeg
centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Podsjetio je da je cesta bila
spremna za gradnju, da je prekategorizirana u državnu cestu, a
investitor postale Hrvatske ceste. Raspisan je natječaj, ali se žalila
tvrtka GP Krk i srušila natječaj, pa zbog toga cesta stoji, rekao je
Komadina ističući da je od nadležnih tražio da se taj projekt ubrza i
što prije završi.
Podijeli na društvenim mrežama