Program „U fokusu“ predstavlja recentnu prozu i publicistiku suvremenih domaćih književnika, koja je već privukla veliko zanimanje i kritičara i čitatelja. S književnicom Ivanom Bodrožić razgovarao je urednik srpskog izdanja njene knjige Saša Ilić.

“Sinovi, kćeri” donosi priču o zaključanosti; onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz perspektivu sina, kćeri i majke.

Odmah na početku razgovora književnica je istaknula da je ovaj roman pisala tri godine, od čega je godinu dana posvetila istraživanju tematika kojima se bavila. Ta zaključanost, koja je okosnica romana, centralna je tema ove složene knjige. „Zaključanost unutar mene počela je istraživati zaključanost u romanu“. Za ovaj je roman najviše istraživala jer napisane perspektive nisu njene, ali je osjećala veliku odgovornost pričajući o njima. „Zaista sam se potrudila dati od sebe ono najbolje što imam kako bih što vjernije pričala o njima. Vi ne morate imati sva iskustva o kojima pričate, ali morate imati link u sebi gdje će te to iskustvo povezati i onda na kraju pisati o sebi“.

Svoj je roman ispričala kroz tri glasa – glas Lucije kojoj su oduzete životne funkcije te je na taj način „zaključana“, zatim kroz perspektivu Dorijana, koji je kao transrodna osoba „zaključan od društva“ te kroz perspektivu majke, čiji je glas oblikovan sredinom u kojoj je odrasla. Pedesete godine prošlog stoljeća, očvrsnuti patrijarhat u koji je je rođena te svesrdna očekivanja koja su je pratila od najranije dobi, dali su glas ovoj ženi koju Bodrožić metaforizira kao „srce tame koje je odgovorno za sve loše što se događa u društvu“.

“Svi pisci su angažirani”

Književnici je važan društveni element angažiranost. Pojasnila je kako je „život unutar četiri zida mit, jer društveni uvjeti moraju podržavati našu sigurnost da bi mi mogli živjeti tako“. U razgovoru sa Sašom Ilićem saznali smo da je upravo angažiranost lajtmotiv pisanja, ali i djelovanja. „Svi pisci su angažirani“, kaže Bodrožić, „ali neki oko društvenog djelovanja, neki oko književnih ideja“.

„Svi pisci koji pišu iz srca razumiju koliko je pisanje ponekad opasno i teško i pri pisanju svaka lojalnost prestaje – osim lojalnosti prema pisanju. Dajte svoj glas temi oko koje se angažirate“, zaključila je.

O autorici

Ivana Bodrožić, rođena je 1982. u Vukovaru, dio djetinjstva provela je u Kumrovcu, a opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu.

Magistrirala je na studiju filozofije i kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorica je nagrađivanih i prevođenih zbirki poezije, romana i zbirke priča: Sinovi, kćeri, Prvi korak u tamu, Hotel Zagorje, Prijelaz za divlje životinje, 100 % pamuk, Rupa, In a Sentimental Mood, Klara Čudastvara.

Djela su joj prevođena na desetak stranih jezika, a za svoj književni rad nagrađena je uglednim domaćim i inozemnim nagradama kao što su nagrada Goran za mlade pjesnike; Kiklop, nagrada za najbolji roman; Prix Ulysse, nagrada za najbolji debitantski roman s područja Mediterana; Kočićevo pero; Edo Budiša; Balkan Noir i druge.