Ljekovitost poznata od davnina

Prvi rezultati istraživanja te znanstvene analize kojima se pokušalo otkriti koje se točno komponente nalaze u plodovima drena predstavljeni su jučer u Zavičajnom muzeju Drenova. Predsjednica Udruge za očuvanje i promicanje drenjule Dren Vesna Lukanović zahvalila se svima na pomoći realizaciji ovog projekta, koji je nastao kao rezultat suradnje Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i Udruge Dren Rijeka, a realiziran je putem programskog pravca 27 susjedstava Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Dr.sc. Željka Peršurić govorila je o plodu drena, povijesti korištenja drena, što su antioksidansi, slobodni radikali, oksidakcijski stres, polifenoli, gdje se istražio projekt, dok je dr.sc. Lara Saftić Martinović objašnjavala postupke istraživanja i što su istraživanja pokazala u sastavu drena, te početna istraživanja djelovanja drena na specifične bolesti.

Uzorci plodova za ovo istraživanje prikupljeni su na području Drenove, Muna, Kostrene, Hreljina i Cresa, na Munama se ispitivalo koji su se sve tradicionalni pripravci koristili, među kojima je dren bio jedan od zastupljenijih lijekova te u povijesti imao široku primjenu u različitim zdravstvenim tegobama. Istim metodama analizirali su i različite proizvode od drena koje su im pripremili za istraživanje Udruga Dren.

Visoke koncentracije C-vitamina, kalcija, polifenola…

Otprije je poznato je da je dren bogat C-vitaminom i različitim fitokemikalijama. Istraživanja Odjela za biotehnologiju pokazala se kako se od mineralnih tvari posebno ističu visoke koncentracije kalcija u soku od drena. Analizirani plodovi drena s riječkog područja sadrže visoku koncentraciju ukupnih fenola s vrlo snažnim antioksidakcijskim djelovanjem. Polinefole u drenu možemo usporediti s poznatim izvorima polifenola kao što su borovnice i višnje. Detaljnijim analizama, znanstvenici su otkrili različite antocijane, prvenstveno pelargonidin, delfinid i cijanidni glikozid, čiji spojevi djeluju antitumorsko, protuupalno i antioksidativno te plodu daju crvenu boju. Iako se dio fenolnih spojeva gubi tijekom termičke obrade, proizvodi od drena sadržavaju zavidne količine ovih moćnih komponenata. Na polifenole u uzorcima utječe sorta, ali i vanjski čimbenici kao što su klima, tlo, količina svjetla i vlage. Ako u džem od šljive dodamo više drena, povećat će se antioksidacijsko djelovanje.

Znanstvenice napominju da su ovo početna istraživanja te kako bi razumjeli učinak drena i njegovih komponenti u borbi protiv bolesti kao što su alzhameir, dijabetes te hiperpigmentacija kože, potrebno je još puno istraživanja. Najavile su nastavak istraživanja na većem broju uzoraka, ispitivanje novih miješanih džemova te još više degustacija i druženja.

Tradicionalni recepti

Poslije predavanja, posjetitelji su mogli isprobati razne delicije od drena – sokove, likere, džemove i kolače. Kroz radionicu aroma pod vodstvom dipl. ing. agronomije i enologa Tomislava Pavlešića, posjetitelji su mogli izoštriti svoj njuh kroz različite ugodne i neugodne arome mirisa.

Udruga za očuvanje i promicanje drenjule Dren Rijeka djeluje na Drenovi od 2011. godine. Zahvaljujući upravo toj drenjuli, odnosno drenu, riječka je četvrt Drenova dobila svoje ime. Rijeka i okolica su bogate stablima drena. Članovi ove drenovske udruge zaljubljenici su u dren i proizvode koje od njega rade, a svojim zalaganjem žele očuvati znanje o drenu i prenositi ga novim generacijama koje nisu imale priliku upoznati se sa zdravstvenim, nutritivnim te kulturološkim vrijednostima ovog iznimnog voća.

“Zdrav k’o dren!”

Za ovaj crveni plod, u standardnom književnom jeziku točan naziv je dren, drijen ili drijenak, a na riječkom području karakteristični su nazivi drenjula i dren. Dren je samonikli grm ili niže stablo, iz porodice drijenovka s bobičastim plodovima crvene boje. Plod drena poznat je po svom kiselo-trpkom okusu zbog čega se rijetko konzumira svjež, no obrađene bobice drena koriste se za izradu džemova, sokova, likera, rakija i raznih drugih maštovitih delicija. Dren je oduvijek bio simbol zdravlja, o čemu svjedoči i stara narodna izreka “Zdrav k’o dren!”.

Više o Zavičajnom muzeju Drenova kao i o samom djelovanju Udruge Dren Rijeka, dostupno je na poveznici: https://www.facebook.com/muzejdrenove/