U sklopu projekta Rijeka jestivi grad, članovi građanske inicijative Tranzicijska inicijativa Rijeka, sadnjom jestivog bilja i voćki te podizanjem drvene sjenice protekli su vikend obogatili Ulicu Giuseppea Duella na Mlaci.
Sjenica je postavljena sjeverno od nebodera na adresi Giuseppea Duella 2, na zelenu površinu koju su volonteri očistili i uredili, a dio voćki posađen je u obližnjoj ulici Vitomira Širole Paje iznad igrališta Robert Komen na Podmurvicama. Aktivnosti projekta Rijeka jestivi grad provode se uz potporu sudioničkog programa Zeleni val u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.
„Posađena su stabla mandarina, rogača, jedna stara sorta nara, kaki i dvije vrste smokve. Posađeno je i jestivo grmoliko bilje, primjerice pasji trn, planika i grmolike biljke iz porodice elaeagnusa. Želja nam je bila oplemeniti kvart, ali i osvijestiti ljude i educirati ih o važnosti suradnje s prirodom, jer ono što čovjek uzgoji sam ima neprocjenjivu vrijednost naspram onoga što se kupi u trgovini“, istaknula je voditeljica projekta Vesna Lokas.
Drvena sjenica je zamišljena kao mjesto susreta stanovnika kvarta, mjesto društvenog okupljanja i samim time i jačanja kvartovske zajednice.
„Željeli smo ljudima pokazati što se sve može napraviti ako se svi pomalo angažiramo za dobrobit zajednice te kako u gradovima postoji mogućnost uzgajanja hrane čak i na javnim površinama. Nadam se da ćemo o biljkama, kao i o sjenici brinuti svi zajedno“, dodala je Lokas.
Širenje pokreta jestivih gradova
Kvartovskoj akciji su se pridružile i dvije osnovnoškolke, Klara i Enia. Samoinicijativno su odlučile počistiti smeće oko svoje zgrade i to im kažu nije prvi put. „Prije nego što smo se uključile u ovaj volonterski projekt, prošle godine smo krenule čistiti smeće po našoj ulici. Voljele bismo kad bi se i ostali uključili, a u planu nam je dati prijedlog i našoj osnovnoj školi da se pokrene jedna akcija čišćenja na razini škole kako bismo očistili park Mlaka. Kada bi se održavale redovite akcije čišćenja parka svima bi nam bilo ljepše i ugodnije, a mi svakako nastavljamo s našim akcijama čišćenja“, složne su Klara i Enia.
Posljednjih godina svijetom se širi projekt jestivih gradova koji zelene površine pretvaraju u vrtove zasađene jestivim biljem koje je svima dostupno. Kao što je slučaj i na ovom riječkom primjeru, jestive gradove stvaraju upravo stanovnici naselja u kojima oni nastaju, a njihova je posebnost u tome što građanima daju osjećaj prehrambene sigurnosti, povezanosti s prirodom, ali i jačaju osjećaj zajedništva i suradnje među ljudima.
Podijeli na društvenim mrežama