Devet općina i gradova u riječkoj urbanoj aglomeraciji

Usvajanjem
novog Zakona o regionalnom razvoju, koji je počeo važiti početkom
godine, uvedena je mogućnost stvaranja urbanih aglomeracija oko četiri
najveća hrvatska grada (Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka) uz mogućnost
širenja i na druge veće gradove, a s ciljem ostvarenja strategije
Europske unije do 2020. godine. Strategijom se posebna važnost daje
urbanim sredinama, kojima se kroz urbane aglomeracije nastoji povećati
konkurentnost na globalnom tržištu te kroz mehanizam Integriranih
teritorijalnih ulaganja (ITU)osigurati dodatna sredstva iz europskih
fondova.
 
Putem ITU-mehanizma urbanim aglomeracijama na
području Hrvatske bit će na raspolaganju čak 345 milijuna euraPutem ITU-mehanizma urbanim aglomeracijama na
području Hrvatske bit će na raspolaganju čak 345 milijuna eura, i to
najviše za korištenje zapuštenih industrijskih i vojnih prostora,
povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, naprednu poslovnu
infrastrukturu te čisti urbani promet, a nešto manje za korištenje
kulturne baštine u funkciji turizma, deinstitucionalizaciju socijalnih i
zdravstvenih usluga, aktivnosti za mlade
nezaposlene te obrazovne programe za razvoj grada.
 
Uvažavajući
kriterije Ministarstva regionalnog razvoja o tome kako bi urbana
aglomeracija trebala obuhvaćati područje s kojeg se ostvaruje više od
30% dnevnih migracija prema centru urbanog područja, poštujući pritom
prostorni kontinuitet, Urbana aglomeracija Rijeka trebala bi obuhvaćati
gradove Bakar, Kastav, Kraljevica te općine Čavle, Jelenje, Klana,
Kostrena, Matulji i Viškovo. S ciljem uključivanja svih jedinica lokalne
samouprave koje imaju zajedničke interese, Grad Rijeka uveo je i
dodatan kriterij, održivost prometnog i infrastrukturnih sustava,
temeljen prije svega na postojećoj suradnji na izgradnji komunalne
infrastrukture i pružanja komunalni usluga, kao i budućem gospodarskom
razvoju, prije svega širenju riječke luke na otoku Krku, predloženo je
da se u aglomeraciju uključe i grad Opatija te općine Lovran, Matulji,
Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo. 
 
Na inicijativu Grada
Rijeke, u veljači je održan sastanak 13 predstavnika jedinica lokalne
samouprave i RRA Porin na kojem je donesen zaključak da će, vezano uz
ustrojavanje Urbane aglomeracije Rijeka, sve općine i gradovi pribaviti
prethodno mišljenje svojih predstavničkih tijela. Do današnjeg dana, s
ulaskom u riječku aglomeraciju nisu se složila predstavnička tijela
Matulja, Klane, Jelenja, Bakra i Omišlja.

“Predstavnička tijela tih
općina i gradova nisu se složila s ulaskom u aglomeraciju Rijeka iz
iracionalnih razloga, vezanih uz strah od promjene granica jedinica
lokalne samouprave, iako je namjera stvaranja urbanih aglomeracija
poticanje izrade zajedničke strategije razvoja na temelju koje se mogu
povući sredstva europskih fondova. Iako Zakon dozvoljava da urbanu
aglomeraciju uđu i gradovi i općine čija se predstavnička odbiju
sklapanje partnerstva, odlučili smo se za ustrojavanje aglomeracije samo
na temelju pozitivnih mišljenja. Smatram kako nikog ne treba
prisiljavati da uđe u aglomeraciju ako to ne želi, no svojim će
građanima morati objasniti zašto su se odrekli sredstava koja su mogli
povući iz EU fondova,” kazao je riječki gradonačelnik Obersnel, dodavši
kako Grad Rijeka ostaje otvoren za suradnju svim općinama i gradovima
koji u međuvremenu promjene mišljenje.
 
Prijedlog odluke o
utvrđivanju konačnog prijedloga obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka
upućen je Gradskom vijeću, nakon čega će biti dostavljen Ministarstvu
regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Već je pokrenut postupak
izrade Strategije razvoja urbane aglomeracije Rijeka, u koji su
uključene i buduće članice aglomeracije. Sve članice aglomeracije imat
će svoje predstavnike u tijelima Urbane aglomeracije koja će biti
koordinativnog karaktera.