Radovi Gorana Trbuljaka izloženi na Korzu

nikada
do sada viđen rad neviđenog umjetnika prva je samostalna Trbuljakova izložbi u Rijeci koja ga
predstavlja kroz fokus na radove iz serije Ovojeizam
– zapise pisaćim strojem na A4 papiru nastale u periodu od 1971. do 1981.
godine. Kao što autor i sam navodi u predgovoru izložbi, zapisi su namijenjeni
ljudima na ulici (ili posjetiteljima galerija i muzeja) te se uglavnom odnose
na percepciju gledanja i umjetnost.

Umjetnička
praksa Gorana Trbuljaka predstavljala je krajem šezdesetih, u njegovim
umjetničkim počecima, radikalan pomak u razumijevanju umjetnosti. Umjetnici
tzv. Nove umjetničke prakse, kojima je pripadao, počeli su u polje umjetnosti
unositi promjene, posežući često za (u ono vrijeme) neklasičnim likovnim
medijima. Tako je i Trbuljakov rad potrebno promatrati u kontekstu
konceptualnih praksi koje pažnju usmjeravaju na ideju umjetničkog djela; na
odnos prema alternativnim načinima produkcije i predstavljanja djela, kao i na
strategije definiranja statusa umjetničkog rada u odnosu na institucionalni,
galerijski i tržišni sustav.

Izložba
u javnom prostoru Korza i sama je oblik alternativne prezentacije Trbuljakovog
rada. 18 izloženih radova pritom su u direktnoj komunikaciji sa šetačima,
nerijetko ih pozivajući na određenu akciju ili na vrednovanje rada (npr.
“ovo nije potpis pod slikom ovo je slika”, “ovo djelo bilo bi
bolje da je iznad neka slika ili fotografija konja” ili “zamisli
užas: ovaj rad u stalnom postavu nekog muzeja”).

Osim
na Korzu, s Trbuljakovim radom moguće se upoznati i u knjizi umjetnika izrađenoj posebno za riječku izložbu, koja će
promociju imati 17. 4. u 19 sati, u MMSU-u, te dakako na samoj izložbi nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika,
sve do 12. svibnja.

Izložba
je dio pretprograma Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, programskog
pravca Doba moći. Skreće pažnju na promjene statusa radova u umjetničkom
sustavu sagledavajući ih kroz  pravila
ponašanja i rada propisana od strane muzeja i galerija koje se bave čuvanjem,
promocijom i prodajom umjetničkih radova. Propituje ono što izmiče logici
umjetnosti, a pripada sferi robe – pita se, što se dogodi kada rad postane
vlasništvo institucije i sudjeluje u odnosima moći koji su vidljivi u načinu
prezentacije i tretmanu rada.