Rebalansom županijski proračun povećan za 58 milijuna kuna

Na nepotrošeni novac iz prošle godine i ugovore odnosi se oko 37 milijuna kuna, a ostalo su nova financijska sredstva i povećanja prihoda, među kojima je i povećanje prihoda od poreza na dohodak. Oko 25 milijuna kuna, među ostalim, bit će raspoređeno za zdravstvene ustanove te za Gorski kotar.

Svi županijski prihodi rastu, osim prihoda za decentralizaciju i županijskih poreza. Rastu prihodi od poreza na dohodak, koji čine oko 41 posto ukupnih prihoda i primitaka, i koji će se najavljenim izmjenama povećati za 8,8 milijuna kuna, ili sedam posto.

Na pitanje znači li to da su kompenzacijske mjere Vlade bile dobre i da se uzaludno reagiralo, župan Zlatko Komadina je odgovorio: “Ne, mi smo bili prevencija.” Rekao je da samouprava nije samo županija, nego i gradovi i općine te da su oni pretrpjeli veći pad od županije.

“Ukupno gledano, i mi smo pretrpjeli pad, samo smo ga anticipirali u bazičnom proračunu i s objektivno malo crnjim scenarijem, ali u onom trenutku dostupnim, s podatcima koje smo imali”, rekao je Komadina, dodajući da se proračun radi na osnovi zakona koji su na snazi.

Istaknuo je da je proračun ipak niži od lanjskog bez obzira na to što sada raste.

U vezi s opasnim otpadom iz Dine Petrokemije, za koji se očekivalo da će ga preuzeti mjerodavno ministarstvo, Komadina je rekao kako se svi odgovori temelje na tome da je riječ o “još uvijek privatnoj tvrtki”, da predstečajna nagodba još ima žalbene rokove te da se mjerodavno “još loptaju međusobnom odgovornošću”.

Na pitanje o zastoju u vezi s početkom rada Županijskog centra za zbrinjavanje otpada Marišćine, ocijenio je kako nije riječ o zastoju, nego više o nespretnoj komunikaciji te kako je poznato da grčki izvođač kasni s radovima.

Rekao je i da bi ovaj mjesec Marišćina morala proraditi “u smislu tople probe”, pokusnog rada koji će obaviti izvođač i koji će trajati nekoliko mjeseci. Dodao je kako je riječ o oglednom projektu te da će se vjerojatno “sve dječje bolesti dogoditi upravo na Marišćini”.

Govoreći o slučaju riječke veletržnice ribe, koja je zbog neuspješnog poslovanja zatvorena, a neki od njezinih djelatnika su sudski procesuirani, Komadina je podsjetio da je to bio međunarodni projekt koji su financirale talijanske regije te da županijski proračun nije pretrpio poseban gubitak.

“Suvlasnici veletržnice su bili županija, država, grad Rijeka i udruženja ribara, a objektivno – preoptimistično se krenulo s tim projektom na nesređenom tržištu”, istaknuo je Komadina i dodao da je tu bilo svega – lošeg poslovanja u smislu stvaranja troškova, a bez dovoljnih prihoda, te da se na kraju dogodio epilog u smislu kriminalizacije određenih djelatnosti u poslovanju, za što se, zaključio je, odgovara na sudu.