Dobro srce

Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana srca “Kreni putem
zdravog srca” naglašava da prevencija bolesti srca i krvnih žila počinje
još od najranije dobi. Ovime se nastoji se naglasiti kako je broj osoba starije
životne dobi u stalnom porastu te da su pri ocjeni opterećenja bolešću,
kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti i bolničkog liječenja u Europi i u
Hrvatskoj. U cilju isticanja važnosti pružanja pravilne i rane prve pomoći, kao
i upoznavanja s najnovijim smjernicama iz kardiopulmonalne reanimacije, ovom
prigodom predavanja, uz demonstraciju pružanja prve pomoći na modelu- lutki,
održali su dr.med. Davorka Lulić i doc.dr.sc. Alen Protić.

Dobro srceUnutar skupine kardiovaskularnih bolesti visoko mjesto po
morbiditetu i mortalitetu zauzima infarkt miokarda i moždani udar, čija prognoza
ponekad ovisi o rano pruženoj prvoj pomoći. Kardiopulmonalna reanimacija koju
provode laici povećava stopu preživljavanja dva do tri puta, ali se provodi u
slučaju samo jednog od pet izvanbolničkih srčanih zastoja. Ukoliko se poveća
ove stopa, u Europi će biti spašeno 100.000 života godišnje.

Pozdravljajući okupljene u ime Grada Rijeke, pročelnica
Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat naglasila je
kako je preventivne aktivnosti nužno provoditi među svim dobnim skupinama, što
gradska uprava, provedbom brojnih projekata i programa i čini dugi niz godina,
u cilju povećanja kvalitete života svih naših sugrađana.

Dr. Helena Glibotić Kresina kazala je kako se Svjetski dan
srca obilježava s ciljem da se ljudi potaknu na brigu o svom srcu i
kardiovaskularnom zdravlju. Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna
Skupština UN-a da bi naglasila važnost osiguranja životne sredine koja se može
prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi.

Dobro srcePrema popisu iz 2001. godine, u Primorsko- goranskoj
županiji živjelo je 16,8% osoba starijih od 65 god. Najnoviji podaci pokazuju
da je taj broj sada porastao na 18,9%. Ovi podaci govore da je broj starijih
osoba u porastu i to ne samo u našoj Županiji i državi, već i u Europi i
svijetu. Ovi nas podaci obvezuju na zajedničku suradnju u osiguranje što boljeg
zdravstvenog stanja i što bolje kvalitete života ove dobne populacije.

S druge pak strane, naglasila je Glibotić Kresina,
kardiovaskularne bolesti vodeća su skupina bolesti na ljestvici morbiditeta i
mortaliteta. Apsurdno je što je većina ove skupine bolesti preventibilna.
Rizični faktori u razvoju kao što su pušenje, povećana tjelesna težina,
povećane masnoće i šećer u krvi, stres,… mogu se prevenirati.

Voditeljica odsjeka za zdravstveni odgoj i promociju
zdravlja, NZZJZ-a Primorsko- goranske županije dr.med. Svjetlana Gašparović
Babić kazala je kako odmah po rođenju djeteta roditelji postaju njegovi prvi
zdravstveni učitelji. Usvajanje zdravih životnih navika važno je od najranije
dobi i njihovo održanje u odrasloj. u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
važne su tjelesna aktivnost, zdrava prehrana,  nepušenje i osiguranje
djeci okoline bez dima, briga o vlastitom zdravlju (redovita kontrola krvnog
tlaka, razine masnoća i šećera u krvi te slušanje liječničkih savjeta).