PGŽ: Kišnica iz cisterna većinom mikrobiološki neispravna

Također korisnike treba upozoriti na važnost redovitih kontrola mikrobiološke kakvoće vode, zaključci su Mikrobiološke analize kišnice u Primorsko-goranskoj županiji, koja je predstavljena na 5. hrvatskoj konferenciji o vodama, održanoj u svibnju u Opatiji.

Analizu su izradili stručnjaci Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci i Odjela zdravstvene ekologije u Nastavnome zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Nikolina Kovačević, Nikolina Furlan, Danica Rebić, Željko Linšak i Ivana Gobin.

Uzorci za analizu uzimani su od veljače do travnja 2010. na području Primorsko-goranske županije, primjerice u Podhumu, Saršonima, Drenovi, Dražicama, Podčudniću, Viškovu, Hreljinu, Zastenicama, Jelenju i u drugim naseljima.

Uzorci su uzeti iz cisterna iz se voda redovito rabi za piće ili za sanitarne potrebe, a nije tretirana kemijskim sredstvima najmanje jednu godinu.

Rezultati ispitivanja koje su proveli pokazali su da je 75 posto analiziranih uzoraka kišnice mikrobiološki neispravno.

U radu su ispitani indikatori fekalnog zagađenja vode (ukupne koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije i fekalni streptokoki), ukupni broj aerobnih mezofilnih bakterija pri 22 i 37 Celzijevih stupnjeva te popratna mikrobiološka flora.

Neispravnih uzoraka prema parametru ukupnih koliforma bilo je 55 posto, prema parametru fekalnih koliforma 35 posto, a prema parametru fekalnih streptokoka 30 posto.

Prema parameteru bakterijskih kolonija pri 37 Celzijevih stupnjeva, neispravno je 75 posto uzoraka, a prema parametru bakterijskih kolonija pri 22 Celzijeva stupnja neispravno je 65 posto uzoraka.

Od popratne flore u ispitanim uzorcima dokazane su bakterije iz roda Bacillus, Pseudomonas, Staphylococcus i Aeromonas.

Korisnici cisterna ispunili su anketu u kojoj je veći dio, njih 60 posto, stanje nakapne plohe ocijenilo lošim, najviše zbog starih i neodržavanih crijepova.

Jednom se cisternom u prosjeku koristi šest osoba, 80 posto spremnika je ispod razine zemlje te 20 posto iznad, a kapaciteti spremnika su od 30 do 100 prostornih metara.

U radu se još navodi da je kišnica prirodno destilirana voda, ali može sadržavati mnoga atmosferska onečišćenja i mikroorganizme te uporaba kontaminirane kišnice može biti opasna za ljudsko zdravlje.