Znanstveni skup “300 godina proglašenja Rijeke slobodnom lukom”

Gradski vijećnik Danko Švorinić, koji je na skupu govorio u ime Gradskog vijeća kao predsjednik Odbora za obrazovanje, istaknuo je kako je ovim znanstvenim
skupom koji je okupio eminentne stručnjake, ali i nizom događaja u organizaciji
Grada Rijeke i brojnih suradnika, obilježava tristota obljetnica proglašenja
Rijeke slobodnom kraljevskom lukom. Istaknuvši kako se radi o jednom od
najvažnijih datuma u riječkoj povijesti, kazao je kako smatra da bi zbog svoje
važnost taj datum trebao postati dio gradskog protokola.

„Radio se o događaju nakon kojeg se jedna relativno mala sredina vremenom
izdigla u jednu veliku sredinu, objektivno i značajniju od današnjeg grada, a
to su naši prethodnici uspjeli napraviti ne samo koristeći naš bogomdani
geostrateški i geopolitički položaj, nego i godinama gradeći jedno slobodno,
multikulturalno i izrazito napredno društvo koje je privlačilo najkreativnije
umove tadašnje Europe,“ kazao je Švorinić.

Zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović kazao je
tijekom cijele povijesti neraskidiva je veza luke i Rijeke.

„U tih tristo godina riječka je luka bilježila svoje uspone i padove, mnoge su
politike i države prošle, no ovaj ključni moment obilježio je razvoj Rijeke i
promijenio njeno lice. U toj impresivnoj i turbulentnoj povijesti Rijeka je
izrasla u ono što danas jest – kozmopolitska sredina, otvorenog pogleda i
tolerancije prema bogatstvu različitih nacija, religija i kulture,“ kazao je
zamjenik gradonačelnika Rijeke, dodajući kako nije nimalo slučajno što je za
projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture izabran upravo slogan
„Luka različitosti“.

Prije početka samih predavanja povjesničarka Ljubinka Toševa
Karpowicz, jedna od organizatorica znanstvenog skupa, predstavila je dokument
iz vremena početaka slobodne luke Rijeka, koji je šira javnost danas mogla
vidjeti po prvi put. Radi se o pravilniku iz 1725. godine koji se odnosi na
slobodne luke Rijeku i Trst, koji regulira pravila trgovine, ali i ponašanje
trgovaca i posjetitelja tih dvaju gradova koje je car Karlo VI. istog dana, 18.
ožujka 1719. godine proglasio slobodnim kraljevskim lukama.

„Dokument koji je trebao služiti za reguliranje trgovine, ali i društvenog
života grada, dat je pravoslavnim Grcima, koji su bili prvi došljaci u riječkoj
luci. Ovaj dokument na najbolji način pokazuje duh ovog grada, u kojem je
tristo godina, prelazeći iz ruke u ruku, sačuvan dokument, u kojem se na
srednjoeuropski način propisuju obvezni odnosi u gospodarskom i društvenom
životu,“ kazala je Toševa Karpowicz, predloživši da se povodom 2020. godine,
kada će Rijeka ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture, ovaj
dokument tiska i postane svojevrsni poklon za posjetitelje.

Nana Palinić predstavila je povijest izgradnje riječke Luke,
Nenad Labus govorio je artefaktima preostalima u gradu iz doba cara Karla VI. i
početaka slobodne luke Rijeka, a Toševa Karpowicz o argumentima zašto bi Rijeka
trebala biti Porto franco (slobodno luka) koje je iznio Andrea Ossoinack,
posljednji predstavnik Rijeke u parlamentu u Budimpešti.

Velid Đekić govorio je o preko 120 godina rada Petrolejske
luke Rijeka, Ervin Dubrović predstavio je sve projekte kroz koje je posljednjih
dvadeset godina Muzej grada Rijeke obradio temu riječke luke i s njim vezanog
života u gradu, a Ivan Jeličić predavao je o konceptima slobodne luke nakon
1918. godine na riječkoj političkoj sceni.

Daina Glavočić predstavila je ronilačko izviđanje Riječke
luke 1946., tijekom kojeg je njezin otac Karlo Bauman označio 26 plovila
potopljenih u savezničkom bombardiranju riječke luke dvije godine ranije.  Jakov Karmelić govorio je o razvoju riječke
luke sa aspekta današnjice sa pogledom na budućnost.

Znanstveni skup se održao pod pokroviteljstvom Grada Rijeke,
Primorsko-goranske županije i Centra Maurits Coppietes.