Paviljon RiNjezin trenutačni izgled upućuje na katastrofu. Premda ona najgora tek dolazi.

Vanjsko lice nagrđeno je naknadnim improviziranim intervencijama tko zna kojih stanara, očito životnih gubitnika koji su se u njoj sklonili od nekoga svog jada i nevolje. U oko bolno upada dograđeno grubo, sirovo proširenje stambenog prostora na nekadašnju terasu s pogledom na more. Također slične nakaradne dogradnje na bokovima zdanja i ispred njega. Terasa u prizemlju zgrade, s obje strane širokoga prilaznog kamenog stepeništa, svjedoči kako je bila izvorno obrubljena dvostrukom zavojitom kamenom balustradom. Danas je teško reći rukom kojeg destruktivca temeljito počupanom. Tu su i razbijeni prozori, nakrivljena i natrula vanjska vrata, zahrđali tanjuri satelitskih antena što se grčevito drže za zidove, sve da ne bi pali na tlo gdje ih čekaju hrpe kojekakvog smeća. Zar misle kako im je na sadašnjim pozicijama uistinu bolje?

A unutrašnjost, unutrašnjost već na ulazu šalje signale kako je mudro ne ići dalje, da se poštedi neugodnosti i onoga tko ulazi i onoga tko bi unutra mogao biti. To je, uostalom, i pitanje sigurnosti. Izvorna metalna ograda unutrašnjeg stubišta u cijelosti je netragom nestala, pa je hod stubištem gore ili dolje ispit osobne odvažnosti.

Kuća Burgstaller

Današnji izgled nekadašnje ladanjske kuće riječkog trgovca / Foto: Velid Đekić

Padanje u zaborav

– Kako kažeš? Kuća Burgstaller? Nikad čuo. Jesi li siguran da se nalazi u Rijeci?

Pitanje sam postavio poznaniku, a on me zasuo brdom protupitanja. I nije me iznenadio. Bila je to samo moja test-situacija, a reakciju koju sam dobio više sam nego očekivao, držeći je logičnom. Ta riječ je o objektu silnim godinama potpuno zaklonjenom od očiju današnjih Riječana.

Štoviše, njezina lokacija jedna je od najneobičnijih situacija u gradu na Rječini: nalazi se gotovo uza samu ulicu, Baračevu, ali ju je sve do prije mjesec-dva bilo gotovo nemoguće vidjeti. Kao da se sramežljivo povukla iz javnog života, možda se srameći svoga današnjeg lika, unatoč biografiji koja ni po čemu ne bi trebala prizivati samozatajnost. Uostalom, kuća ima svoje povijesno ime, što je snažan signal kako se svojedobno nalazila u važnim rukama, što dodatno potiče  upitnik u vezi s izbrisanošću građevine iz javne svijesti.

Zašto je tomu tako? I to baš u Rijeci, gdje vas valjda sa svih strana vuku za rukav brojni fanovi lokalne baštine? Gdjekad to čineći u najboljoj i pohvalnoj namjeri, a gdjekad samo gnjavatorski usmjeravajući osobni višak energije u nešto čemu nisu dorasli, ali će se bez pardona upravo time strastveno baviti, sa svom cijenom koju to podrazumijeva okolini.

Ladanjska kuća Burgstaller nalazi se u Baračevoj ulici na kućnom broju 50, stiješnjena između terena što ga koristi poduzeće za prikupljanje sekundarnog otpada Metis (istočno od kuće) i terena na kojemu se zajednički uzdiže niz velikih skladišnih zgrada raznih tvrtki (zapadno od kuće). S ulicom je povezana uskim prolazom što je sve donedavno bio obostrano potpuno zaklonjen zidovima, pa je posljedično i ona u cijelosti ostajala zaklonjena od uličnih pogleda.

Ladanjska kuća uspješnog riječkog trgovca

Jesam li rekao ladanjska kuća? Pronađete li je, baš se zbog pridjeva ladanjska može već u prvi mah učiniti kako ste debelo pogriješili. Zdanje je žestoko devastirano dugogodišnjom nebrigom, a svoje je učinila i borba za svaki centimetar prostora koji bi se mogao pretvoriti u nešto korisno iz perspektive njenih stanara. Vjerojatno prinuđenih biti to što jesu, njeni stanari.

A vjerovali ili ne, kuća je izvorno bila zdanje na kojemu je vlasniku zavidjeti.

Bila je oku više nego privlačan objekt s prizemljem i dva kata, ugodno utonuo u zelenilo, sa širokim prilaznim kamenim stepeništem i dvostrukom zaobljenom balustradom što se protezala lijevo i desno od toga stepeništa. Dapače, naslućujem u toj prilaznoj situaciji barem djelić nobl rješenja znanog nam iz opatijske vile Angioline. Vlasnik kuće i njezin graditelj, riječki trgovac Pavao Burgstaller, znalački je odabrao lokaciju na dvije minute hoda od morske obale, koja se protezala uz cestu u obliku šljunčane plaže. Cestom su na dan promicale tek kočija-dvije, ostavljajući prigradskoj ladanjskoj zoni na poklon mir i tišinu. Tako je to bilo u doba podizanja kuće, oko 1860. godine.

Pavao Burgstaller mogao si je priuštiti takvo što, kao ugledno ovdašnje gospodarsko ime. Znakom je toga, primjerice, njegovo sudjelovanje u pripremi osnivanja Prvog društva za parnu plovidbu na Rijeci 1871. godine zajedno s Giovannijem Ciottom, Gašparom Matkovićem, Robertom Whitheadom i drugim riječkim uglednicima. Sljedeće godine nalazimo ga na popisu dioničara parobroda Liburno, zajedno sa sugrađanima Kazmirom Kozulićem, Egonom Cunradijem, barunom Jurajom Vranyczanijem itd. Sredstava za podizanje ladanjske kuće očito nije manjkalo, pa mi je lako zamisliti Burgstallera i članove njegove obitelji kako s prozora kuće, recimo, zainteresirano promatraju najveći sportski događaj 1873. u gradu na Rječini, prvu nogometnu utakmicu, odigranu na terenu neposredno uz njihovu kuću. Bogatstvo zna donijeti razne vrste ekskluzivnosti…

Dio gradske periferije koju si je Burgstaller odabrao za izgradnju u njegovo je doba područje rijetke naseljenosti, a zbog prirodnih prednosti nije u njemu bilo teško prepoznati, danas bismo rekli, višestruk potencijal dobrog življenja. Na potezu od polovice ulice do lokacije Rečice (sada ispred ugasle Tvornice torpeda) pojavio se tragom toga prije ili poslije mali niz uzorno osmišljenih zdanja riječkih dobrostojećih građana, ponekad pravih vila uokvirenih parkovnim zelenilom sjeverno od ceste. Moglo ih se razabrati na posjedima Giovannija Ciotte, Franzesca Verzenassija, Ide Sgardelli, Antonija i Giovannija Lenza, Antonija Matuglie, Andree Carlevarisa i drugih. Uvučene počesto od prometnice, s centralnim ulazima na cesti, te prilaznim stazama do njih, signalizirale su kako njihovi vlasnici cijene prednosti izdvojenosti i od ono malo tadašnjeg prometa i pogleda prolaznika.

Industrijski razvoj

Razvoj područja u smjeru guste premreženosti industrijskim pogonima postupno je raselio ladanjski raspoložene rane stanovnike te prigradske zone i rušenjima izbrisao njihova zdanja s popisa postojećih objekata. Burgstallerovo zdanje – koje se nakon njega znalo godinama nazivati i Švapskom kućom, vjerojatno zbog prezimena prvog vlasnika – postalo je rijedak zaostali svjedok jednog davnog poglavlja iz života ulice, danas toliko udaljenog i kontrastno nevjerojatnog da nam ga je zapravo teško predočiti.

Gruba socijalna pretvorba kuće dogodila se postupno, prateći dinamizam ulice kroz razna vremena, što se događalo useljavanjem u kuću novih i drukčijih stanara, sve do današnjih, zadnjih u nizu. Što bi rekao trgovac Burgstaller da ih može vidjeti u svome ladanjskom obiteljskom zdanju, takve kakvi jesu? Što bi rekao na stanje u koje je njegova kuća dovedena? Tko zna, možda ga je bolje poštedjeti dvojbenog zadovoljstva. Svoj su dio u tom procesu ispisali i radnici obližnje Tvornice torpeda, koji su u nju stigli vjerojatno već 1930-ih godina i ostali pod njenim krovom desetljećima.

Teretna luka usred grada

Razrješenje situacije? Godine 2021. uslijedio je po svemu sudeći konačan rez domaćih razvojnih stratega u obliku izgradnje ceste D-403 upravo preko terena na kojemu se uzdiže kuća Burgstaller. Kuću Burgstaller  žrtvuje se zbog nevjerojatne zamisli da se u Rijeci proširi teretna luka usred grada. Bez obzira na trenutačno neveselo stanje, a koje ne mora ostati definitivno – viđali smo i lošijih polaznih situacija pred obnovu zgrada – kuća je samo još jedan u nizu objekata koji se žrtvuju tom scenariju.

Tužna kućo trgovca Burgstallera iz vremena ladanjske Mlake, ne zaboravi nas i ne oprosti nam. Uništavamo vlastitu povijest, pa te vjerojatno i nismo zavrijedili.

(Fotografije: Velid Đekić)

Kalendar događanja

Festival
  • 12.09. – 19.09.
  • (19:30)

14. vRIsak – riječki sajam knjiga i festival autora

14. Vrisak održat će se od 12. do 19. rujna na nekoliko lokacija, a donosi tridesetak događanja uživo, niz digitalnih programa i nekoliko okruglih stolova...

Detaljnije

Projekcija
  • 14.09. – 18.09.
  • (21:00)

History Film Festival u Art-kinu

Svečano otvorenje History Film Festivala u Art-kinu održava se 14. rujna u 21 sat, nakon čega slijedi projekcija novog filma Branka Schmidta "Demo", uz gostovanje filmske ekipe. ...

Detaljnije

Izložba
  • 14.09. – 25.09.
  • (19:00)

„Floating Garden“ Maje Strgar Kurečić u Galeriji Principij

Serija fotografija „Floating Garden“ zagrebačke fotografkinje Maje Strgar Kurečić, koja je osvojila brojne prestižne svjetske nagrade, postavlja se u Galeriji Principij...

Detaljnije

Festival
  • 17.09. – 19.09.
  • (18:00)

24. Rikon u Art-kvartu “Benčić”

Riječka konvencija fantastike u svom 24. izdanju donosi tri dana bogatog sadržaja ljubiteljima fantastike, znanosti, društvenih igara, kvizova i kreativnih radionica...

Detaljnije

Književni susret
  • 23.09.
  • (19:00)

Knjiga na nezgodnim mjestima: Jasen Boko u Omišlju (s naftnim terminalom u pozadini)

Gradska knjižnica Rijeka najavljuje druženje s Jasenom Bokom, poznatim hrvatskim putopiscem i dramaturgom...

Detaljnije

Predstava
  • 23.09.
  • (20:00)

Komedija “Jel’ tako, Zorane?” dolazi nasmijati Riječane

Kazalište Moruzgva ponovno gostuje u Rijeci, ovoga puta sa svojom najnovijom predstavom nastalom u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika...

Detaljnije