Roberto Bartini

No u povijesti ostaje upisano kako je Juriji Gagarin i službeno postao prvi putnik u svemir i tako velikoj većini djece približio želju i snove da jednog dana i sami krenu na putu prema zvijezdama.  Makar u snovima.

Davno prije povijesnog
čovjekovog leta u svemir, u Rijeci je predstavljen svima nam znani
Whitehead-Luppis torpedo 1866. godine čiji izložbeni postav možemo pogledati u
Muzeju grada Rijeke. Iako je po nekima dvojbeno veličanje izuma koje odnosi
ljudske živote, s čisto znanstveno tehnološke strane, kao građanima Rijeke
treba nam biti na ponos. I Luppis i Whitehead su odavno zapisani u riječkoj
povijesti kao inovatori , konstruktori  i
osobe koje su na neki način zadužili čovječanstvo i čija ćemo imena uvijek naći
u aleji naših lokalnih velikana.

Iz nekih nepoznatih razloga
jedno ime iz riječke povijesti, da li iz ne znanja ili nedostatka
dokumentacije, jako se rijetko spominje, a svojim znanstvenim radom inženjerskim
i konstruktorskim  rješenjima u svoje
vrijeme zadužio je avio industriju, svemirska istraživanja, dok ga neki
stavljaju rame uz rame s Nikolom Teslom. 
Možda zato što se nalazio iza “željezne zavjese”?

Krajem 19. stoljeća, točnije
14.05.1897. godine u Rijeci se rodio Roberto Ludvigovich di Bartini. Ime koje
zasigurno, mnogi od Vas čuju po prvi puta. 
Po završetku gimnazije u Rijeci 1916. upućuje su u školu rezervnih
časnika u slovačkom gradu Banska Bistrica gdje iste godine na
austrougarsko-ruskom ratištu biva zarobljen od strane ruskih vojnih snaga. Po oslobađanju
iz zatvora odlazi u Milano gdje završava letačku a potom i Politehničku školu u
Milanu. Iako je Roberto plemenitog porijekla ima izrazito ljevičarske stavove,
a izvori  ga navode kao jednog od
utemeljitelja Komunističke partije Italije. Je li ljevičarske stavove prihvatio
tijekom zarobljeništva nije poznato, ali 1923., pred nadolazećim fašizmom
odlazi u Rusiju u kojoj živi i stvara do svoje smrti  6.12.1974.

U širim krugovima Roberto
Bartini je poznat kao genijalni vizionar i konstruktor aviona. Manje je poznato da je Roberto Bartini brilijanti
znanstvenik koji je svojim istraživanjima zadužio avio i svemirsku
industriju.  U početku je službovao kao
inženjer u zrakoplovstvu Crnomorske flote, a od 1929. počinje raditi u
konstruktorskom birou Grigoroviča. Od 1933. je na čelu svog konstruktorskog
biroa gdje se u osnovi bavio projektiranjem hidroaviona. Od 1937 do 1947. bio
je u nemilosti i radi u zatvorskom NKVD birou. Tu je djelovao u timovima
Tupoljeva i Tomaševiča. Rehabilitiran je tek 1956. i poslije toga radi u birou
Berieva na više originalnih projekata, između ostalih i nadzvučnog strateškog
bombardera A-57. Bombarder A 57 nazvan je službeno i Leteći brod, a ostaje
nepoznato da li je projekt i realiziran.

Roberto BartiniLeteći brod A-57

U ruskim i svjetskim avio
krugovima ostaje najpoznatiji po hibridnom avionu VVA-14.  Jedan od dva 
izgrađena  modela nalazi se u
ruskom muzeju avijacije Monino nedaleko od Moskve.

VVA-14

VVA-14

Njegovi radovi na
hidroavionu na nuklearni pogon ostaju nažalost zapisani samo kao pokušaji, no vizije i
konstrukcije aviona su po mnogim znalcima ispred svog vremena.

 

Na početku priče spomenuli
smo torpedo i bilo bi licemjerno ne reći da su ove avio kreacije također
služile za razaranje. Hladnoratovska napetost i okruženje prilika idu tome u
prilog.  Godinama kasnije pojavom
interneta i rušenjem „željezne zavjese“ informacije su lakše dostupne pa
također povijest našeg sugrađana Roberta Bartinija bilježi kao genijalnog
znanstvenika.

 

Iako je poznatiji kao
izniman avio konstruktor (glavni vojni časopis „Crvena Zvijezda„  naziva ga 
„Geniji predviđanja“), Roberto Bartini je godinama prije postavio danas
opće prihvaćenu teoriju višedimenzionalnosti. Stvorio je šestodimenzionalni
svijet nazvan „Bartini svijet“ koji se za razliku od tradicionalnog 4
dimenzionalnog (tri dimenzije prostora i 
jedna dimenzija vremena) zasniva 
na šest  okomito postavljenih osi.
Najzanimljivije je da se sve formule i fizičke konstante koje se primjenjuju u
„Bartinijevom svijetu“ savršeno uklapaju u naš opće prihvaćen svijet u 4
dimenzije, i time je dokazao da je naš svijet prije šestodimenzionalan nego
četvero dimenzionalan.

Roberto BartiniDokaz  o višedimenzionalnosti svijeta izazvao je
brojne kritike znanstvene zajednice da bi danas teorija bila prihvaćena i
nadograđena (spominje se čak 11 dimenzija).

Daljnja otkrića Roberta
Bartinija su još impresivnija. Matricom je sve fizikalne fenomene bazirao na
samo dva parametra: prostoru i vremenu! To mu je omogućilo da zakone fizike
vidi kao jednu ćeliju u matrici. Shvativši da osnovni zakoni očuvanja oblika čine
dijagonalu na matrici, predvidio je, a onda i praktično dokazao, novi zakon
očuvanja – Zakon očuvanja gibanja (Bartinijev sustav). Identično kako je
Dmitrij Mendeljejev otkrio periodički sustav u kemiji tako je Bartini otkrio periodički
sustav zakona u fizici. Otkriće koje ga ravnopravno stavlja uz bok znanstvenika
poput Johannesa Kepplera, Isaaca Newtona….

Doprinos Bartinijeva rada je
toliko istaknut da se jedna mjerna jedinica za očuvanje zove po njemu. Skupina
istraživača koristeći Bartinijevu matricu i istu logiku uvela je u fiziku nove
zakone.

VVA-14

Njegovi radovi iz fizike i
astronomije omogućili su definiranju osnovnih konstanti i kroz matematičke
funkcije pružili su visoku točnost teorijskih predviđanja. Mnoga njegova
teorijska predviđanja kako fizikalnih tako i astronomskih potvrđena su u suvremenim
istraživanjima svjetskih fizičara. Opušta se uz slikanje i pisanje poezije.
Govorio je 6 jezika.

O veličini Roberta Bartinija
govori i podatak da je službeni začetnik ruskog svemirskog programa Sergej
Pavlovič Korolev imenovao ovog genija svojim učiteljem, a uz njegovu
pomoć,  znanje i savjete, Jurij Gagarin
postao je prvim čovjekom u svemiru.

Koliko još o Robertu
Bartiniju ima materijala tek treba biti otkriveno i koliko je bio ispred svog
vremena, poput Nikole Tesle, na nama je, riječanima, da ovog briljantnog
fizičara, filozofa i konstruktora aviona vratimo u našu aleju velikana. Tko zna
s koliko se Bartinija susrećemo, a da toga nismo ni svjesni. Sretan ti put
Jurij Gagarin!

Kalendar događanja