Rijeka - može li bolje? Tim pitanjem bavili su se sudionici tribine udruge Riječki val sinoć na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Demografska slika Hrvatske, pa tako i Rijeke i Primorsko-goranske županije iznimno je loša, ali gospodarski pokazatelji ipak polako rastu i daju nadu u bolju budućnost.
Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka

Cijelu Hrvatsku uzdrmala je snažna financijska kriza prije
desetak godina. Iznimka nisu bile ni Rijeka i Primorsko-goranska županija, gdje
se negativni trendovi u gospodarstvu od 2013. ipak mijenjaju i do danas su u
blagom rastu. To pokazuju podaci analize koju je, zaključno s 2015. godinom,
provela tvrtka Bisnode, koja se bavi poslovnim informacijama. Najviše su rasli
izvoz i ulaganja, pa se naš kraj ipak odvojio od većeg dijela zemlje koji je
još u minusu.

Usporedbu s Pulom i Zadrom, odnosno Istarskom i Zadarskom
županijom na tribini je predstavio Branimir Kovačić. To su regije prema
gospodarstvu slične Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji – usmjerene turizmu,
brodogradnji i sličnim djelatnostima vezanima za more. Na primjeru Zadra vidi
se kako velika ulaganja, pogotovo strana, “drže” cijelo gospodarstvo,
a njihov utjecaj vidljiv je nakon nekoliko godina. Dobra vijest je da Rijeka od
2015. povećava svoju prednost u odnosu na Zadar i Pulu.

Ono što je loše, čak zabrinjavajuće jest – demografska
slika Hrvatske. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
upozorio je, među ostalim, da bi naša zemlja za 10 godina mogla imati tek tri
milijuna stanovnika, zahvaljujući izraženom prirodnom padu, ali i sve jačem
iseljavanju. U prosjeku su, nažalost, i Rijeka i Primorsko-goranska županija –
druga u Hrvatskoj po prirodnom padu.

“Vrijeme je da se prestanemo suočavati s prošlošću i
suočimo se s budućnošću”, poručuje profesor Šterc. Jer za opstanak nam je
nužna demografska obnova, koju treba kvalitetno osmisliti i provesti, po uzoru
na, primjerice, Irsku, Dansku i druge razvijene europske zemlje. Jasna je veza
gospodarstva i demografije: broj zaposlenih utječe na iseljavanje i broj rođene
djece. Gospodarstvo se postupno oporavlja i ima puno prostora za razvoj, pa
onda i za umjereni optimizam.

Kako potaknuti taj razvoj o kojem se stalno govori? U
protekle četiri godine, od posljednje tribine Riječkoga vala sa sličnom temom, nešto
se ipak pomaknulo. Rijeka i naša županija bilježe više poduzetnika, posebno
mladih, i vlast im mora pomoći da nastave rasti: povezati ih sa sveučilištem u
istraživanjima, privući strane ulagače… Također moramo stvoriti pozitivnu
poduzetničko okruženje, govori uspješan riječki poduzetnik Boris Popović.