Priroda društva

ZNANJE
je osnova i same VJERE, koja nastaje onoga trenutka kada steknemo povjerenje u nekoga
(ili nešto), vjerujući da posjeduje znanje o nečemu što je nama nepoznato. Obzirom
na veliku skučenost prostora koje stvara polje znanja proisteklo iz naše osobne
spoznaje, većinu života ravnamo se upravo prema vjeri, koja svoje  uporište može imati u filozofiji, znanosti ili
religiji. Ta širina i razina sveukupnog znanja ne samo da omogućava
razumijevanje sadašnjeg stanja u kojem živimo, nego se uvidom u trendove znanja
mogu procijeniti i perspektive naše bliže i daljnje budućnosti.

Za tu svrhu
najbolje nam može poslužiti pregled literarnog žanra u proteklih 20 – 30
godina. Police knjiga sa izlošcima domaćih i stranih autora  ne samo da nam otkrivaju iznenadni interes
čitalačke publike za neka sasvim nova ili do jučer široj publici sasvim
nezanimljiva  područja, nego nam  daju i jasan uvid u smjer i dinamiku kretanja suvremenog
čovjeka ka pravcima novih spoznaja.

Ako se
vratimo, recimo, u ne baš tako davne 70-te, teško da ćemo se sjetiti ijednog stručnog
naslova koji možemo svrstati u područje popularno-znanstvene biblioteke. Djela
sa tematikom iz psihologije, fizike, biologije, arhitekture, arheologije… bila
su uvijek izložena samo na policama oko kojih su se muvali učenici, studenti i
profesori, tražeći nešto u što se kuže samo oni. Ništa od toga nije bilo
izloženo kao  popularno štivo. Sve se to
nama laicima činilo totalno nerazumljivo, još manje je bilo zanimljivo, a
najmanje primjereno da se nekome pokloni za rođendan. 

Da nam je
tada netko rekao kako će, dvadesetak godina poslije, police sa naslovima
popularnih hit izdanja biti prekrivene znanstvenim temama, zasigurno ne bismo
vjerovali. Ali upravo se to dogodilo.

Zašto je
tome tako mogli bi filozofirati satima, ali ono što je bitno jest to da se na
polju znanosti upravo događa velika REVOLUCIJA ZNANJA koju su mnogi pisci znanstvene
literature – redom predvodnici ove znanstvene revolucije – uspjeli na jedan
veoma zanimljiv način približiti široj javnosti.

Posljedice
toga osjećaju se već sada. “Živim kako ZNAM” – i danas je aktualno kao i jučer,
ali  ono što se drastično promijenilo
jeste ZNANJE koje je danas različito od jučer. Pri tome je najmanje bitno
postoji li o tome znanju konsenzus na razini znanstvene zajednice. Naravne da
ne postoji. Svaka revolucija ima svoju kontrarevoluciju, pa tako i znanstvena, ali
povratak na staro više nikada nije moguć. ZNANJE mijenja ljudsku SVJEST, a
svijest mijenja ŽIVOT.

Prije
nekoliko mjeseci skup hrvatskih znanstvenika – mahom kontrarevolucionara – pokrenuo
je peticiju
protiv popularne emisije Hrvatske televizije Na rubu znanosti,
sugerirajući kasnije  da se Krešimir Mišak i njegovi
gosti
premjeste iz znanstvenog u zabavni program jer im se od njihovih
razgovora
diže kosa na glavi, a često se, kažu, znaju i dobro nasmijati. To
se još ipak nije dogodilo, a kada će i hoće li, još se ne zna. Ali na hodnicima
hrvatskih sveučilišta sve su glasnija šaputanja o tome kako je iz dana u dan sve
više onih znanstvenih uglednika koji vjeruju da je puno realnije očekivati da
će se tamo uskoro preseliti upravo potpisnici peticije.

Po svemu
sudeći, ova druga solucija je puno izglednija. Priča o vjerovanju u postojanje
materije već danas se u kvantnoj fizici smatra vrhunskom znanstvenom komedijom.
A sličnih primjera nalazimo i u drugim oblastima. Tako, recimo, ugledni biolog Bruce H. Lipton umire od smijeha kada
sluša predavanje o tome kako stanični
geni pokreću mehanizme života;
dok poznati arheolozi  Michael
Crem
i Richard Thompson
totalno otkače na Darwinovu teoriju o evoluciji.
A ljudi kao ljudi, sve to pozorno slušaju i čitaju. Djela kao što su Biologija vjerovanja, Skrivena
povijest ljudske vrste
i mnoga druga, postala su svjetski klasici prije
nego što se kontrarevolucionarna garda uspjela snaći.

Ali,
vratimo se na početak. Kamo nas, dakle,
sve to vodi?

 

 

Bez obzira
da li je riječ o istinama ili zabludama,  sve upućuje na to da je ovim novim literarnim
žanrom učinjen veliki korak, kako za čovjeka tako i za cijelo čovječanstvo, jer
se radi o izrazito produhovljenim znanstvenim lekcijama koje gorljivog
konzumenta, znanstvenika ili laika, mogu
učiniti samo boljim čovjekom, osviještenim zaštitnikom svih živih bića, odgovornim
prema majci zemlji  i njezinoj prirodi.

 

Za sada je,
doduše, još uvijek previše onih koji svojim vlastitim primjerom potvrđuju
teoriju da je čovjek postao od majmuna pa je doista teško povjerovati u to da
se u ljudskoj svijesti u tom pogledu nešto mijenja. Ali kako vrijeme više
odmiče sve više postaje jasno da je to ipak samo stanje privida, što pokazuje
niz pozitivnih primjera iz zemlje i svijeta.  

Za početak
ostanimo kod kuće i spomenimo jedan veoma svijetli hrvatski primjer u
promišljanju novih putova. Quantum21,
internetski portal posvećen znanosti i
umjetnosti vođenja
, već nekoliko godina  upoznaje nas sa jednom potpunom drugačijom
stvarnošću  poslovnog svijeta od one na
kakvu smo navikli i kakvu očekujemo.

Jedna od
prvih lekcija sa kojom je mladi ambiciozni urednik Marko
Lučić
otvorio ovaj medijski edukacijski projekt, bila je promocija
knjige Snaga
dharmičkog menadžmenta
–  posvećena temi
buđenja duhovnosti u poslovanju – uz prigodni intervju
sa njezinim autorom Jackom Hawleyom

“Ključna pitanja za
vođe i menadžere današnjice“ – piše Jack Hawley – ”nisu više vezana uz zadatke
i strukturu organizacije, već su vezana uz duhovnost… ne religiju, već
duhovnost.”
 Svi mi na našem poslu težimo kvalitetama koje
su ukorijenjene u duhovnosti – integritetu, karakteru, inspiraciji, vjerovanju
pa čak i poštovanju – kvalitetama koje su ključne za napredak tvrtke.

Hawley pruža izravan odgovor na
rasprostranjenu težnju za duhovnošću na poslu, nudeći praktičnu viziju posla
prožetog ‘
dharmom‘ – dubokim integritetom koji spaja duh, karakter, ljudske vrijednosti i
poštenje. On pokazuje kako uspješni vođe ili menadžeri koje potiče duhovna
vizija, oslobađaju ono što je najbolje u ljudima i objašnjava zbog čega je
svako vodstvo zapravo duhovno. On daje mnoštvo primjera ljudi koji na poslu
stvarno žive u skladu sa svojom unutarnjom istinom, i prikazuje na koji način
takvi ljudi mogu stvoriti povoljnije mjesto za rad i bolji život te
fleksibilniju i djelotvorniju organizaciju koja je spremna suočiti se s izazovima
sadašnjosti i budućnosti –
kaže se u predgovoru knjige.

Studirajući
– doslovce – neke avangardne pedagoške scenarije primjenjive u odgoju
studentske  populacije, došao sam i do
nekih zanimljivih sveučilišnih programa iz područja ekonomskih znanosti gdje se
prilikom izobrazbe studenata, budućih poslovnih menadžera, upravo ova knjiga
štuje kao Biblija.

Njezina
posebna vrijednost jeste ta što je izvedena iz prakse koja je dr. Jacka Hawleya
kvalificirala da postane visoko cijenjeni ekonomski konzultant koji radi sa velikim privatnim i državnim organizacijama
na problemima  transformacije
organizacije – na uvođenju nove energije, energije srca i duha kako bi se
podigla proizvodnost i stvorilo bolje radno okruženje.

Njegove povremene
posjete Hrvatskoj još uvijek nisu iskorištene u mjeri kakva priliči jednoj osviještenoj
državnoj ekonomiji – ipak je riječ o veoma cijenjenom američkom sveučilišnom
profesoru koji je rado viđen predavač na mnogim europskim i svjetskim
fakultetima – ali izvanredne reakcije nemalog broja mladih hrvatskih menadžera
koji su prilikom prvog susreta prepoznali vrijednosti dharmičkog menadžmenta pokazuju da zanimanje mladih stručnjaka za
ovom visoko produhovljenom poslovnom filozofijom itekako postoji, u što sam se
i osobno imao prilike uvjeriti.

Sve to
skupa daje mi nadu da se u svijetu, pa tako i kod nas, malo pomalo sve polako
okreće na bolje. Iako je cijela atmosfera još uvijek poprilična mračna, i crne
brojke svakodnevno upozoravaju da nam nema pomoći, moramo biti pošteni i
priznati da se sa jedne strane ipak počinje vedriti. Kada bi takve vijesti
prodavale novine u istoj mjeri kao što ih prodaju one crne, vjerujem da bi se
taj duhovni entuzijazam proširio na daleko veći broj ljudi i da bi nam se već
odano razvedrilo.